Iako može izgledati radoznalo, Kad bi ljudi mogli eliminirati sav otrovni otpad koji svakodnevno ispuštaju u atmosferukakve su stvari sada posljedice globalnog zagrijavanja pogoršale bi se. Jer? Zar ne bi trebalo da se desi upravo suprotno? Čist vazduh je, kao što mu ime kaže, najzdravija stvar koju svako živo biće može da udiše, ali čovečanstvo toliko zagađuje planetu Zemlju da je već prouzrokovalo da ona izgubi prirodnu ravnotežu; toliko da smo ušli u novu geološku eru: u Antropocen.
Da bi došao do ovog dramatičnog zaključka, tim naučnika koristio je četiri globalna klimatska modela koji su simulirali efekte do kojih bi došlo ako bi se eliminisala upotreba sulfata i čestica na bazi ugljenika, uključujući čađ. dakle, Oni su uspjeli otkriti da postoje određeni aerosoli koji do danas štite planetu od dijela sunčevog zračenja koje prima.. Nadalje, ako bi se emisije potpuno eliminisale, prosječna globalna temperatura bi porasla za 0,5 do 1,1 stepen više od projektovane, što bi predstavljalo ozbiljan problem. Ali ima još toga.
To su otkrili i istraživači uklanjanje ovih emisija imalo bi posljedice na regionalnom nivou, mijenjajući vremenske obrasce kao što su padavine u nekim dijelovima svijeta. Na primjer, u istočnoj Aziji bi došlo do značajnog povećanja padavina i ekstremnih vremenskih pojava. Pa šta da radimo? Ne postoji lak odgovor.
Ono što nam šteti jeste ono što nas u ovom sadašnjem veku čuva „bezbednima“. Naravno, idealno bi bilo izbjeći zagađenje, ali mislim da je to greška koju ne možemo popraviti ako ne pronađemo način. Pesimista? Možda. Ali kako stvari idu, nema mnogo razloga za optimizam.
Sada, dalje istražujući ovo pitanje, od vitalnog je značaja analizirati kako je globalno zagrijavanje, iako može izgledati kao daleki fenomen, već prisutno u našem svakodnevnom životu. Rastuće temperature, promjena obrazaca padavina i povećanje ekstremnih vremenskih pojava samo su neki primjeri onoga što se događa širom svijeta.
Posljedice globalnog zagrijavanja
Globalno zagrijavanje je dovelo do značajnog povećanja prosječne globalne temperature, pri čemu su ekstremne temperature, poput onih koje se viđaju tokom toplotnih talasa, sve češće. Ovaj porast temperature može povećati smrtnost, smanjuju produktivnost i uzrokuju štetu vitalnoj infrastrukturi. Najkritičnije posljedice često padaju na najugroženije osobe, kao što su novorođenčad, starije osobe i stanovnici marginaliziranih područja.
Nadalje, globalno zagrijavanje je izmijenilo geografsku distribuciju klimatskih zona, mijenjajući biodiverzitet. Biljne i životinjske vrste koje već pate od pritiska gubitak i zagađenje njihovih staništa su u stanju sve veće ranjivosti. Klimatske promjene također utječu na fenologiju – odnosno na ponašanje i životne cikluse – ovih vrsta, što bi moglo povećati broj štetočina i invazivnih vrsta, kao i učestalost određenih ljudskih bolesti. Ovo je povezano sa efekte globalnog zagrijavanja i druge dinamike koje utiču na život.
Uticaj globalnog zagrijavanja može se vidjeti iu poljoprivredi i stočarstvu, koji su posebno osjetljivi na ove klimatske promjene. Očekuje se da će porast temperature uticati na sposobnost ekosistema da obezbede važna dobra i usluge, kao što je snabdevanje čiste vode i svežeg vazduha. Visoke temperature povećavaju isparavanje vode, što u kombinaciji sa nedostatkom padavina povećava rizik od ozbiljnih suša. Ovo se, u odnosu na promjene koje su dokumentovane, dovodi u vezu sa činjenicom da Globalno zagrijavanje isušuje Kaspijsko more i utiče na dostupnost resursa.
U tom kontekstu, iako ekstremno niske temperature (talasi hladnoće i mraz) mogu biti rjeđe u regijama poput Evrope, globalno zagrijavanje čini vremenske događaje sve nepredvidivijim, otežavajući sposobnost reagiranja na ove pojave.
Odnos čistog zraka i globalnog zagrijavanja
Postoje određeni mitovi oko čistog zraka i njegove povezanosti s globalnim zagrijavanjem. Često se misli da će smanjenje zagađenja zraka odmah poboljšati klimatsku situaciju. Međutim, kao što je već spomenuto, uklanjanje određenog otpada kao što su aerosoli ima dvostruke efekte. S jedne strane, čist vazduh je neophodan za zdravlje i dobrobit svih živih bića. S druge strane, uklanjanje određenih zagađujućih čestica moglo bi značajno povećati globalne temperature.
Od povećanog smoga do toplotnih talasa, ovo se može posmatrati kao mač sa dve oštrice; Kvalitet zraka i klimatske promjene su međusobno složeno povezane. Zagađenje, u obliku kratkotrajnih zagađivača klime, kao što su crni ugljik i drugi aerosoli, doprinosi stvaranju oblaka koji, u nekim slučajevima, imaju ograničene temperature. Smanjenjem ovih zagađivača, bez prelaska na održiviju ekonomiju, mogli bismo povećati globalne temperature, izazivajući zabrinutost za budućnost posljedice globalnog zagrijavanja.
U zemljama u razvoju, zagađenje vazduha predstavlja posebno ozbiljne rizike. Često se povezuje sa siromaštvom i respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, kao i sa ionako krhkim zdravstvenim sistemom koji se ne može nositi s ovim novim pritiscima. Uticaji su vidljivi ne samo na ljudsko zdravlje, već i na životnu sredinu, gde dobrobit zajednica zavisi od čistog vazduha. Ukrštanje zagađenja zraka i klimatskih promjena također se odvija kroz ekonomske efekte; Prema nedavnim procjenama, nedjelovanje u ovoj oblasti moglo bi koštati globalne ekonomije trilione dolara u budućim gubicima. To je nešto što je ranije pokazano u studijama o šumski požari koji će postati opasniji.
Efekti globalnog zagrijavanja na okoliš
Veza između klimatskih promjena i kvaliteta zraka nije ograničena samo na štetu okolišu. Također se manifestira u različitim društvenim i ekonomskim interakcijama. Na primjer, zagađenje zraka je vodeći uzrok preranih smrti, a njegova cijena je zapanjujuća. Oko 7 miliona ljudi prerano umre svake godine zbog na zagađenje vazduha, što predstavlja ogroman teret za sisteme javnog zdravlja. Ova kriza prvenstveno pogađa najugroženije i marginalizovane populacije.
Nadalje, prirodni ekosistemi trpe zbog kombinacije zagađenja zraka i klimatskih promjena. Ovi efekti stvaraju ciklus u kojem je oslabljeni ekosistem manje sposoban da pruži osnovne usluge, što zauzvrat povećava ranjivost ljudskih zajednica na zagađenje zraka i klimatske promjene. U tom smislu, to je dokumentovano Kineskim glečerima prijeti globalno zagrijavanje, koji pokazuje koliko može biti razoran uticaj na životnu sredinu i kako utiče na ravnotežu ekosistema.
Potreba za razvojem inicijativa koje integriraju smanjenje zagađenja zraka sa strategijama ublažavanja klimatskih promjena postaje sve očiglednija. Zajedničko rješavanje oba problema ne samo da može pomoći u poboljšanju javnog zdravlja, već može doprinijeti i boljem kvalitetu života i otpornijoj ekonomiji, o čemu se govori u kontekstu uloga šumskog tla.
Rješenja za klimatske promjene i poboljšanje kvaliteta zraka
Pronalaženje rješenja za klimatske promjene i zagađenje zraka mora biti prioritet. Neke akcije koje se mogu implementirati su:
- Promovirajte korištenje obnovljive energije: Prelazak na čiste i održive izvore energije jedna je od najefikasnijih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisije stakleničkih plinova. Ovo je direktno povezano sa nastojanjima da se pretvaraju gasove staklene bašte u kamenje.
- Poboljšajte energetsku efikasnost: Povećanje energetske efikasnosti može pomoći u smanjenju potrošnje i povezanih emisija. To uključuje podsticanje elektrifikacije transporta i poboljšanje zgrada. Ovo se odnosi na .
- Implementirati politike zaštite životne sredine: Trebalo bi uspostaviti zakonske okvire koji obavezuju industrijske sektore da se pridržavaju strožijih standarda kvaliteta zraka, kao što je spomenuto u različitim studijama o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
- Promovirajte očuvanje ekosistema: Održavanje i obnavljanje zdravih ekosistema može doprinijeti kvaliteti zraka i poslužiti kao ponori ugljika.
Ove akcije ne samo da poboljšavaju kvalitet vazduha već i ublažavaju efekte klimatskih promena, rešavajući oba problema istovremeno. Međusobna povezanost ovih pitanja navodi nas na razmišljanje o tome kako možemo djelovati odgovorno.
Budućnost čistog zraka i klimatskih promjena
Budućnost u kojoj su čist vazduh i stabilna klima norma zavisi od usklađene akcije između vlada, preduzeća i građana. Klimatske promjene, uglavnom uzrokovane ljudskim aktivnostima, moraju se rješavati odgovorno i hitno. Ovo nije samo pitanje životne sredine, već i pitanje socijalne pravde i javnog zdravlja. Svaka akcija se računa i ključno je da svi igramo ulogu u stvaranju održive budućnosti.
Politike i akcije koje poduzmemo danas odredit će svijet u kojem živimo sutra, i imperativ je da krenemo ka ekonomiji koja daje prioritet zdravlju planete i njenih stanovnika.
Zagađenje zraka i globalno zagrijavanje međusobno su povezani izazovi koji zahtijevaju sveobuhvatna rješenja. Obraćajući se jednom, možemo koristiti i drugome, stvarajući zdraviju i održiviju budućnost za sve.
