Španija je jedna od najugroženijih zemalja klimatske promjene, a ujedno je i jedan od onih koji najmanje čine da se tome suprotstave. iz tog razloga, nekoliko španskih gradova, kao što su Barcelona, Madrid, Valencia, Zaragoza, Badalona, Alcalá de Henares i Fuenlabrada osudili situaciju kroz manifest.
U, od centralne vlade se traži da poduzme hitne mjere kako bi zemlja mogla biti spremna za promjene koje joj predstoje, jer ako nastavimo ne radeći ništa, najvjerojatnije ćemo sutra trpjeti posljedice pasivnosti koje trenutno imaju oni koji vode državu.
Gradovi su ti koji najviše zagađuju, proizvodeći 70% emisije stakleničkih plinova, a u slučaju Španije, oni su jedini koji su do sada poduzeli mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Iz tog razloga, Gradsko vijeće Barselone inzistira da im neće biti od koristi ako ih centralna vlada ne bude pratila odlučnim i hitnim akcijama.
"Manifest za klimatske akcije", naslov naveden u dokumentu, to zahtijeva Vlada razvija strategiju protiv klimatskih promjena sa progresivnim obavezama za 2020., 2030. i 2050. kako bi se postigao scenario u kojem više nema potrebe za korištenjem fosilnih goriva. U tom smislu možemo primijetiti da mjere poput onih predloženih u Ranjivost Španije na klimatske promjene su sve potrebniji.
Takođe oni traže zakon o klimatskim promjenama "koji priznaje da postoje fizički, resursni i tehnički razlozi koji ograničavaju puku supstituciju fosilnih goriva obnovljivom energijom kako bi se postigli scenariji koji omogućavaju smanjenje ugljičnog otiska u potrebnoj mjeri iu vremenskom okviru", budući da državna vlada trenutno ometa samoproizvodnju i promicanje obnovljive energije. Hitne akcije moraju uključivati snažne zakone koji podržavaju ovu promjenu, poput onih predloženih u prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama i unutra razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Danas, vrlo je hitno poduzeti drastične i efikasne mjere: 45% glavnih ekosistema je u lošem stanju i 80% teritorije se suočava sa različitim nivoima rizika od dezertifikacije do kraja veka. U tom kontekstu, klimatski podaci postaju sve alarmantniji, kao što je navedeno u efekte budućih klimatskih promjena.
Ova upozorenja su zasnovana na alarmantnim podacima o efektima klimatskih promjena na špansko društvo. Na primjer, toplinski valovi su postali češći i jači, a procjenjuje se da će u ljeto 2023. godine više od U Španiji je umrlo 2.000 ljudi zbog visokih temperatura. Situacija postaje kritična, posebno u kontekstu u kojem se, prema najnovijem izvještaju IPCC-a, očekuje zatopljenje od 1.5 stepeni Celzijusa u narednim godinama ukoliko se ne donose ishitrene odluke, o čemu svjedoči i predstojeće poplave.
Ovaj porast temperature ne utiče samo na zdravlje ljudi, već i na poljoprivrednu proizvodnju i biodiverzitet. Poljoprivrednici već prijavljuju manje žetve, a gubitak usjeva je latentni rizik koji ugrožava sigurnost hrane građana. Uticaj na ekosisteme je razoran: 40% do 70% biodiverziteta može nestati ako se ne ulože značajni napori za ublažavanje klimatskih promjena. Od vitalnog je značaja razmotriti ulogu ekosistema u otpornosti na klimu, kao što je spomenuto u prirodnih laboratorija u Španiji i unutra ulaganje u zelenu infrastrukturu.
Situacija se ne odnosi isključivo na Španiju. Globalno gledano, koncentracija CO2 u atmosferi dostigao historijski nivo, premašivši 424 ppm, što uzrokuje direktne posljedice poput zagrijavanja okeana, porasta nivoa mora i ekstremnih vremenskih pojava. The dezertifikacija, suše, poplave i uragani Ovo su samo neki od efekata koji su sve očigledniji u različitim dijelovima svijeta, a posebno na Mediteranu, što pokazuju istraživanja o pustinje kojima prijeti globalno zagrijavanje.
Iz tog razloga, SDG 13 UN-a, koji traži klimatske akcije, postaje osnovni cilj. Ovaj cilj se fokusira na integraciju klimatskih promjena kao primarnog pitanja u politike, strategije i planove zemalja, preduzeća i civilnog društva, poboljšavajući odgovor na ovu globalnu krizu. Opredjeljenje država da sarađuju u smanjenju emisija ugljika i promoviranju obrazovanja o klimatskim promjenama među stanovništvom je zadatak koji pada na svaku naciju.
Privatni sektor također igra ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Kompanije moraju poduzeti korake za smanjenje ugljičnog otiska tako što će pokrenuti prelazak na obnovljive izvore energije u svom poslovanju i podsticati održiviji model proizvodnje. Ova transformacija nije samo korisna za životnu sredinu, već može rezultirati i efikasnijim i profitabilnijim ekonomskim modelom. U tom smislu, klimatske promjene i njihov odnos sa ljudskim aktivnostima moraju se uzeti u obzir u poslovnim strategijama, kao i biljke i njihovu ranjivost.
Važnost međunarodne saradnje u borbi protiv klimatskih promjena ne može se potcijeniti. Nedavno odobrenje Dubai sporazum u COP 28, koji nastoji da utrostruči globalni kapacitet obnovljive energije do 2030. godine, i opredijeljenost za postizanje neto nulte emisije do 2050. primjeri su kako se zemlje moraju udružiti kako bi se zajedno uhvatile u koštac s ovim globalnim izazovom. Pronalaženje efikasnih rješenja je zadatak koji također leži u rukama međunarodne zajednice, kao što je detaljno opisano u novi klimatski samit u Bonu.
Prelazak na niskougljični ekonomski model nije samo neophodnost, već i prilika za otvaranje radnih mjesta i promoviranje inovacija. Ulaganje u čiste tehnologije i održive projekte može otvoriti nove granice za ekonomiju, što će dovesti do otpornije i pravednije budućnosti. Neophodno je da i javna uprava i poslovni sektor uspostave strategije koje daju prioritet održivosti, kao što je predloženo u studija o gradovima u opasnosti.
U stvari, inicijative kao što su Zeleni New Deal Španski, koji nastoji da transformiše ekonomiju ka većoj održivosti i efikasnosti, usklađen je sa trenutnim potrebama planete. Ovo uključuje ne samo rješavanje emisija stakleničkih plinova, već i osiguravanje da se tranzicija provede pošteno, ne ostavljajući nikoga za sobom. The Poljoprivredna transformacija je također ključna.
Ove akcije utiru put za oporavak oštećenih prirodnih ekosistema, promovišući kružnu ekonomiju koja ne samo da smanjuje uticaj na životnu sredinu već i stvara nove ekonomske mogućnosti. Projekti obnove staništa i održivi lanci snabdijevanja neophodni su za postizanje ovog cilja.
Veličina problema klimatskih promjena zahtijeva hitan i odlučan odgovor. Iskorjenjivanje siromaštva i stvaranje održivog razvoja dvije su strane istog novčića. Borba protiv klimatskih promjena također uključuje rješavanje pitanja socijalne pravde, osiguravajući da najugroženije grupe ne trpe posljedice ove krize. Osim toga, potrebno je usvojiti Novi alati za razumijevanje znakova klimatskih promjena.
Obrazovanje i podizanje svijesti su moćni alati u borbi protiv klimatskih promjena. Od kampanja podizanja svijesti do implementacije obrazovnih programa u školama, od vitalnog je značaja da sve generacije shvate hitnost poduzimanja akcije. Samo na taj način možemo njegovati kulturu odgovornosti prema svom okolišu i osigurati da buduće generacije naslijede planetu pogodnu za život.
Međutim, vrijeme ističe. Podaci su alarmantni, a projekcije nisu ohrabrujuće. Ako želimo izbjeći kolaps ekosistema i ublažiti posljedice klimatskih promjena, neophodno je da se rješenja implementiraju brzo i efikasno. Gradovi moraju ulagati u otpornu infrastrukturu, promovirajući održivi transport i urbanu mobilnost koja daje prednost ljudima u odnosu na vozila koja zagađuju.
Stoga je imperativ da se građani aktivno uključe u traženje rješenja za klimatske promjene. Ovo može uključivati održivije svakodnevne prakse, kao što su smanjiti potrošnju energije i vode, na sudjelovanje u lokalnim inicijativama koje promoviraju ekološki stil života. Građanski angažman je motor koji može pokrenuti promjene na nivou zajednice i države. Situacija Njemačka također odražava ove izazove.
Neophodno je da vlade i međunarodna zajednica preduzmu efikasne i konkretne mjere u borbi protiv klimatskih promjena. Provođenje politika koje smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima, promoviranje obnovljive energije i ulaganje u čiste tehnologije su ključni koraci koje se moraju poduzeti. Nadalje, bitno je osigurati da ove inicijative uzmu u obzir jednakost i socijalnu pravdu.
Samo uz sveobuhvatan i saradnički pristup možemo efikasno odgovoriti na jedan od najvećih izazova našeg vremena. Istorija će nam suditi prema našim sadašnjim postupcima i odlukama. Dok se krećemo u neizvjesnu budućnost, moramo biti odgovorni i djelovati za dobrobit planete i naših zajednica. Vrijeme je za djelovanje.
