Zahvaljujući tehnologiji i napretku nauke u odnosu na univerzum, pomogla nam je da promijenimo percepciju ljudskog bića. Od razmišljanja da smo centar svemira do otkrića da je sve povezano sa a kosmička mreža galaksija rasprostranjenih po svemiru. A to je ta kosmička mreža koja je odgovorna za nastanak svih galaksija i služi kao veza između njih.
U ovom članku ćemo vam reći šta je kosmička mreža, koje su njene karakteristike i kako povezuje sve galaksije u svemiru.
Šta je kosmička mreža
Kosmička mreža je struktura nalik paučinoj mreži koja u osnovi povezuje cijeli svemir. Počeo je da se formira ubrzo nakon Velikog praska i iz njega su nastale prve galaksije.
Kosmička mreža se sastoji od niti vodonika i tamne materije. Ova mreža povezuje sve elemente svemira kroz te iste niti. IGalaksije se stvaraju na mjestu gdje se filamenti ukrštaju.
Ovo je pomalo komplikovan koncept za zamisliti. Da bi se ovo moglo prikazati, potrebno je razmišljati u opštem okviru, a to je ono što kosmolozi proučavaju, dinamiku svemira. Čini se da organizacija ove strukture slijedi hijerarhijski model, sve do skale superklastera i filamenata. To je najveća struktura iz koje možemo razumjeti svemir.
Ukratko, Kad bismo morali razmišljati o karti svemira, to bi bila kosmička mreža.. Na slici ispod možete dobiti predstavu o tome kakva je bila roditeljska struktura od koje su nastale prve galaksije. Ovo je do sada najbolji pogled na strukturu velikih razmjera našeg svemira.
Kao što se može vidjeti?
Ovo je tim naučnika iz celog sveta koji koristi dve fundamentalne tehnologije: teleskop velikog dometa (VLT) i spektroskopski istraživač sa više jedinica (MUSE) Evropskog južnog opservatorija (ESO).
Sa ova dva alata, naučnici su uspeli da vide svetlost gasa koji formira filamente kosmičke mreže. Morali su pogledati dio neba koji je bio dublji nego prije.
Uspeli su da snime najdublju sliku ikada snimljenu. Prije toga, rekord je držao Hubble, takozvano Hubble Ultra Deep Field (HUDF). Ovo je slika emitovana prije oko 13 milijardi godina, samo 800 miliona godina nakon Velikog praska.
Nove slike koje su sada dobijene pokazuju svjetlost koju emituju plinoviti filamenti strukture, odnosno vidimo grupu galaksija koja se formira u prošlosti. Kao da smo otkrili dječji portret svemira hiljadu godina prije njegovog rođenja.
Univerzum je sada star oko 13.800 milijardi godina. To jest, svjetlost ove mreže univerzuma je prošlost svemira, i to je rođenje cijele galaksije.
Kosmička mreža i gravitacija
Godinama su kosmolozi razvijali kompjuterske simulacije strukture svemira kako bi stvorili "standardni model kosmologije". Za to, koristio kosmičko mikrovalno zračenje, odnosno zračenje kosmičke pozadine, kao polaznu tačku. što odgovara zapažanjima ranog vidljivog svemira prikupljenim instrumentima kao što je Planck svemirska opservatorija.
Njegovi proračuni su pokazali da se, kako je svemir rastao i formirao, materija gravitacijom skupljala u filamente i čvorove, poput džinovske kosmičke mreže. Novi rezultati sa 10-m Keck teleskopa na Havajima rezultat su zajedničkih napora naučnika sa Kalifornijskog univerziteta u Santa Kruzu i Max Planck instituta za astronomiju u Hajdelbergu u Njemačkoj. Oni predstavljaju prva direktna zapažanja hladnog gasa koji krasi takve kosmičke mreže.
Mreža koju predlaže Standardni model sastoji se uglavnom od misteriozne "tamne materije". Iako nevidljiva sama po sebi, ova neuhvatljiva supstanca vrši gravitaciju na vidljivu svjetlost i obližnju običnu materiju.
Ogromne nakupine tamne materije savijaju svjetlost koja prolazi blizu njih kroz proces koji se zove gravitacijsko sočivo, koji je ranije omogućio mjerenje njihove distribucije. Ali veoma udaljenu tamnu materiju je teško videti na ovaj način, a običnu hladnu materiju je teško otkriti.
U ovim novim zapažanjima, užareni vodonik osvijetljen udaljenim kvazarom ocrtava skrivenu nit tamne materije koju gravitacija vuče prema sebi. Tako se detektuju filamenti od kojih se sastoji kosmička mreža.
Očekuje se da će tamna materija dominirati masom i formirati ove strukture, a zatim će obična materija, plin, zvijezde i sve ostalo oblikovati filamente i strukture definirane dinamikom tamne tvari. Naučnici su otkrili filamente ranije zahvaljujući upotrebi gravitacionog sočiva koje im omogućava da vide distribuciju tamne materije.
Kako se formira?
Galaksije nisu nasumično raštrkane, već imaju tendenciju da se skupljaju u veće strukture zbog uticaja gravitacije. U veoma velikoj skali, ove agregacije imaju oblik filamenata koji se ukrštaju u čvorovima, stvarajući tako kosmičku mrežu.
Kosmička mreža nastaje zahvaljujući uticaju tamne materije i tamne energije, koje smo već vidjeli su dvije bitne komponente univerzuma, iako se uglavnom ne mogu direktno posmatrati. Tamna materija, koja niti emituje niti reflektuje svetlost, ispoljava značajnu gravitacionu silu, delujući kao "skela" koja vodi distribuciju vidljive materije, kao što su zvezde i galaksije.
Filamenti kosmičke mreže oni su tokovi tamne materije i gasa, gde se normalna materija nakuplja zbog gravitacije. U ovim regijama galaksije nalaze idealne uslove za formiranje i razvoj. Čvorovi kosmičke mreže su tačke ukrštanja višestrukih filamenata, i upravo na tim čvorovima je koncentrisana velika količina materije, formirajući masivne klastere galaksija.
Ova struktura nalik mreži je ključna za razumijevanje kako je svemir organiziran u velikoj mjeri i kako njegove različite komponente međusobno djeluju. Kosmička mreža djeluje kao neka vrsta kostura koji povezuje sve galaksije, pružajući gravitacijske komunikacijske puteve duž njihovih vlakana.
Nadam se da uz ove informacije možete saznati više o tome šta je kosmička mreža i kako su sve galaksije povezane.