Možda ste bili u području gdje je došlo do poplave. Tamo gdje ja živim u novembru 2013. imali smo jednu čija je ozbiljnost bila daleko veća od svih koje smo ranije iskusili. Put se pretvorio u rijeku duboku tridesetak centimetara. Ali naravno, ova poplava nije bila ništa u poređenju sa onim što ljudi u tropskim klimama poput Kostarike ili Havaja moraju da izdrže, gde su potopljene ne samo ulice već i čitavi gradovi.
Šta je zapravo poplava? A koji su njegovi uzroci?
Poplava nije ništa drugo do vode koja zauzima suva područja, kao ulice. Mogu biti uzrokovani raznim razlozima: bujičnim kišama, otapanjem snijega, cunamijom ili poplavom rijeka. Razumijevanje poplave su od vitalnog značaja kako bi mogli predvidjeti i ublažiti njegove razorne efekte, poput onih koji se javljaju u Torrevieja.
Prirodno se javljaju u jezerima i rijekama, gdje poplave čine da se rijeka izlije, kao što se dešava kada kantu stavimo ispod otvorene slavine. Dođe trenutak kada, nemajući dovoljno kapaciteta da akumulira toliko tečnosti, izađe van. Ova pojava se može vidjeti iu baštama kada pada jaka kiša: kada je tlo prisiljeno da zadrži toliku količinu vode, jednostavno zato što nema potreban kapacitet, voda teče samo na površini.
Morate imati sistem nasipa u perfektnom stanju kako bi se spriječili gubici, ali meteorolozima nije uvijek lako sa sigurnošću predvidjeti kada će se dogoditi pojava kao što je potres ili uragan, koji može uzrokovati poplave. Da biste saznali više o utjecaju ovih situacija, pogledajte analiza budućeg rizika.
Područja koja su najugroženija su ona koja žive oko obale, ali možemo biti pogođeni i ako živimo u blizini rijeka ili močvara. U Sjedinjenim Državama, gdje se u prosjeku dogodi deset tropskih oluja godišnje, države poput Kentuckyja, Kalifornije i Virginije mogu doživjeti značajne poplave, slične onima koje bi mogle pretrpjeti New York.
Vrste poplava
Poplave se mogu podijeliti u različite vrste ovisno o porijeklu i karakteristikama:
- bujične poplave: Poznat i kao flash poplave, uzrokovane su intenzivnim padavinama u kratkom vremenskom periodu, što uzrokuje brz i nagli porast vodostaja. Izuzetno su opasni jer se mogu pojaviti bez upozorenja.
- Rečne poplave: Nastaju postupnije, kako rijeke bujaju zbog topljenja snijega, stalnih padavina ili površinskog oticanja. Ove poplave su obično sezonske prirode.
- Obalne poplave: Oni su uzrokovani invazijom morske vode u obalna područja, često uzrokovanom uraganima, tropskim olujama i olujnim udarima.
- Urbane poplave: Oni su rezultat nemogućnosti urbane infrastrukture da odvode kišnicu, što je pogoršano urbanizacijom i zatvaranjem tla.
Uzroci poplava
Uzroci poplava mogu se grupisati u nekoliko kategorija:
- Klimatski uzroci: Ova grupa uključuje prirodne pojave kao što su jake kiše, topljenje snijega i oluje, koje mogu uzrokovati izlivanje slivova. The hladna kap To je jedan od uobičajenih fenomena koji uzrokuje bujične poplave u umjerenim klimama, kao što je dokumentirano u Valencia.
- Geološki uzroci: Odnose se na karakteristike terena, kao što su oblik basena, nagib rijeka i akumulacija sedimenta na ušćima koji ograničavaju drenažu.
- Antropogeni uzroci: Ljudske aktivnosti, kao što su nekontrolisani urbani razvoj, sječa drveća i izgradnja infrastrukture u područjima podložnim poplavama, značajno doprinose veličini poplava.
- Infrastrukturni kvarovi: Otkazivanje brane ili neispravan sistem drenaže i rezervoara mogu dovesti do katastrofalnih poplava, kao što se vidi u nekoliko dokumentiranih incidenata u Nepal.
Posljedice poplava
Poplave imaju teške posljedice koje se mogu svrstati u nekoliko područja:
- Društveni uticaj: Poplave mogu dovesti do ljudskih gubitaka i prisilnog raseljavanja, što utiče na svakodnevni život hiljada ljudi.
- Ekonomski uticaj: Oštećenje imovine, infrastrukture i gubitak sredstava za život mogu imati dugoročne efekte na lokalnu i nacionalnu ekonomiju.
- Uticaj na životnu sredinu: Poplave mogu poremetiti ekosisteme, uništiti prirodna staništa i kontaminirati izvore vode za piće.
- Zdravstveni rizici: Stagnacija vode može postati plodno tlo za bolesti, povećavajući rizik od izbijanja trbušnog tifusa, hepatitisa A i drugih infekcija, problema koji je pogoršao poplave u Kini.
Od ključne je važnosti da se zajednice u opasnosti od poplava pripreme. Mjere kao što su izgradnja nasipa, urbanističko planiranje kojim se izbjegava gradnja u zonama poplava i sistemi ranog upozorenja su od suštinskog značaja za ublažavanje ovih događaja. Neke od ovih strategija su implementirane u razne lokacije.
Upravljanje rizikom od poplava uključuje ne samo djelovanje prije nego što se događaj dogodi, već i uspostavljanje jasnih protokola evakuacije i odgovora kada je to potrebno.
Katastrofe vezane za vodu, kao što su poplave, obično postaju sve češće i teže zbog klimatskih promjena. Prema izvještaju UN-a, globalne poplave i ekstremne padavine su se povećale za više od 50% u posljednjoj deceniji, naglašavajući hitnu potrebu za efikasnim mjerama za upravljanje njima.
