Prije 26 godina započeo je eksperiment koji traje sve ovo vrijeme i koji pokušava otkriti kako to utječe porast temperature do šumskog tla. Odgovor koji su naučnici dobili otkriva cikličan i iznenađujući odgovor.
Želite li znati više o otkriću ovog istraživanja i njegovom značaju?
Šumovita tla
Rezultat ovog eksperimenta je sljedeći: zagrijavanje tla stimulira obilna razdoblja oslobađanje ugljenika iz njega u atmosferu, naizmjenično s periodima bez vidljivog gubitka u podzemnom skladištenju ugljika. To ga čini cikličnim, a u svijetu sve viših temperatura, postojat će više područja u kojima će se pojaviti ugljične povratne petlje, što će povećati nakupljanje atmosferskog ugljičnog dioksida iz sagorijevanja fosilnih goriva i pridonijeti ubrzanom globalnom zagrijavanju. Više o ovom fenomenu možete pročitati u kontekstu efekte globalnog zagrijavanja.
Drugim riječima, bit će perioda kada će šumovita tla emitirati više ugljika u atmosferu i razdoblja kada to neće činiti. Taj period će biti pojačan za porast globalnih temperatura što će uzrokovati zagrijavanje tla i, prema tome, emitirati više ugljika u atmosferu. Da biste bolje razumjeli fenomen globalnog zagrijavanja i njegov odnos s vegetacijom, možete pročitati o tome kako vegetacija utiče na padavine.
Studija je djelo tima Jerryja Melilla u Morskoj biološkoj laboratoriji (MBL), povezanoj sa Univerzitetom u Čikagu u Sjedinjenim Državama. Shvatite vrsta tla u ovim šumama je od suštinskog značaja za analizu uticaja na klimatske promene, posebno u pogledu načina na koji globalno zagrevanje utiče na vrste.
Eksperiment
Eksperiment je započeo 1991. godine, kada su električni kablovi zakopani u parcele u listopadnoj šumi u Massachusettsu. Kako bi simulirali globalno zagrijavanje, zagrijali su tlo pet stepeni iznad temperature okoline kako bi ih uporedili. Nakon 26 godina koje još uvijek traje, parcele koje su podigle temperaturu za pet stepeni, izgubili su 17% ugljika koji je pohranio u organsku tvar. Ovaj gubitak je alarmantan s obzirom na to da su tla ključna za ciklus ugljika i borbu protiv klimatskih promjena. Možete proširiti informacije o tome kako sistemi šumskog tla su od vitalnog značaja u ovoj borbi.
Ovo čini opasnost od globalnog zagrijavanja sve neizbježnijom i sve teže zaustaviti. Nadalje, ključno je razumjeti da Šumsko tlo je vitalna komponenta u ciklusu ugljenika i njegovoj interakciji sa klimom. Za više informacija o uticaju šumskih požara preporučujem da se konsultujete šumski požari i njihovo povećanje.
Više od 26 godina istraživanja omogućilo je naučnicima da analiziraju efekte klimatskih promjena na ova tla i kako one, zauzvrat, utiču na klimu. Prema studiji koju je objavio Evropska agencija za okolišGornjih 30 cm tla planete sadrži skoro dvostruko više ugljika nego što postoji u cijeloj atmosferi. Nakon okeana, tlo je drugo karbon sink najveće prirodno područje, pa je njegovo očuvanje od suštinskog značaja. Ako želite saznati više o tome kako atmosferske čestice utječu na klimu, pogledajte članak na atmosferske čestice i njihovo ublažavanje.
Utjecaj klimatskih promjena na šumska tla
Istraživači već mogu vidjeti efekte klimatskih promjena na globalnom nivou iu Evropi. Na primjer, prema najnovijem izvještaju EEA o klimatskim promjenama, uticajima i ranjivosti u Evropi, vlažnost tla je značajno opao u mediteranskoj regiji i povećao se u dijelovima sjeverne Evrope od 1950-ih. Ovo ima direktne reperkusije na poljoprivrednu produktivnost, jer kontinuirani pad vlage u tlu može povećati potrebu za navodnjavanjem i dovesti do smanjenja prinosa, čak i dezertifikacije. Dezertifikacija sve više pogađa različite regije, kao što je spomenuto u analizi povećanje dezertifikacije na jugoistoku Španije.
Ukupno 13 država članica EU izjavilo je da su pogođene dezertifikacija. Uprkos priznavanju ove realnosti, u izvještaju Evropskog revizorskog suda zaključeno je da Evropi nedostaje jasna slika o izazovima povezanim sa dezertifikacijom i degradacijom zemljišta, te da mjere poduzete za borbu protiv dezertifikacije nemaju koherentnost. U ovom kontekstu, od vitalnog je značaja razumjeti utjecaje na zdravlje tla i biodiverzitet.
Interakcija između tla i klime
Promjene sezonskih temperatura mogu promijeniti godišnje cikluse biljaka i životinja, utičući na poljoprivrednu proizvodnju. Na primjer, rani početak proljeća može uzrokovati da stabla procvjetaju prije nego što njihovi oprašivači budu dostupni, što negativno utječe na proizvodnju voća i sjemena. Ovaj fenomen je jasan primjer kako klimatske promjene mijenjaju prirodne cikluse, što se može dalje istražiti u kontekstu mjere prilagođavanja klimatskim promjenama u Evropi.
Nedavna studija od Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naglašava da su tla neophodna za ublažavanje klimatskih promjena. Kako globalne temperature rastu, zalihe ugljika u tlu mogu se ispustiti u atmosferu, pogoršavajući zagrijavanje. Ipak, neka tla imaju potencijal da budu ponori ugljika i pomažu u hvatanju viška ugljičnog dioksida u atmosferi. Da bismo bolje razumjeli kako obnavljanje šuma je pod utjecajem klimatskih promjena, pogledajte odgovarajući članak.
Iako su krčenje šuma i promjena u korištenju zemljišta odgovorni za značajan dio emisija stakleničkih plinova, očuvanje i obnova pošumljenog zemljišta može biti praktično rješenje za rješavanje klimatskih promjena. Politike pošumljavanja ne samo da pomažu u prikupljanju ugljika, već i promoviraju Biodiversidad i ojačati ekosisteme. Za dublje razumijevanje tipova tla i njihove važnosti, možete istražiti klimatske promjene.
Mjere za ublažavanje uticaja klimatskih promjena
Identificiranje i provedba mjera za zaštitu i obnovu šumskog tla je ključni korak u borbi protiv klimatskih promjena. Neke od ovih mjera uključuju:
- Pošumljavanje: Sadnja drveća u degradiranim područjima može pomoći da se povrati sposobnost ekosistema da uhvati ugljik.
- Očuvanje tla: Provođenje poljoprivrednih praksi koje štite i održavaju kvalitet tla spriječit će eroziju i povećati njegov kapacitet za skladištenje ugljika.
- Održivo korištenje resursa: Promovirati održivo upravljanje prirodnim resursima koje ograničava krčenje šuma i potiče odgovorne poljoprivredne prakse.
- Obrazovanje i svijest: Promoviranje veće svijesti i obrazovanja o važnosti tla i šuma u klimatskim sistemima je od vitalnog značaja za izgradnju podrške zajednice.
Uloga mikrobioma tla
Mikrobiom tla igra ključnu ulogu u skladištenju i oslobađanju ugljika. Nedavna istraživanja pokazuju da je mikrobna raznolikost ključna za optimizaciju sposobnosti tla da oslobađa ili skladišti ugljik kako temperatura varira. Ovaj faktor treba integrirati u politike upravljanja zemljištem i šumama, jer zdrav mikrobiom može pomoći u ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja. Za više detalja o tome kako mikroorganizmi mogu utjecati na tlo, možete pročitati o koncept šuma duhova i njegov odnos sa ekosistemima, naglašavajući njegovu važnost u borbi protiv klimatskih promjena.
Razumijevanje načina na koji mikroorganizmi utječu na disanje tla i, posljedično, na emisije ugljika je ključno za razvoj učinkovitih strategija ublažavanja. Tla s visokom biološkom aktivnošću ne samo da zadržavaju ugljik, već i održavaju plodnost tla, što doprinosi održivijim poljoprivrednim sistemima. Nadalje, implementacija politika koje promoviraju brigu o mikrobiomu tla bit će od suštinskog značaja za postizanje efikasnijeg odgovora na klimatske promjene.
Integrisani pristup upravljanju zemljištem
Provođenje odgovarajućih praksi upravljanja za očuvanje šumskog tla može značajno povećati njihov kapacitet da djeluju kao ponori ugljika. Politika bi se trebala fokusirati na integraciju strategija prilagođavanja i ublažavanja u upravljanje zemljištem i šumama. Osim toga, klimatske promjene također promovišu diskusiju o njen uticaj na suše, fenomen koji se pogoršava gubitkom zdravog tla.
Napori na pošumljavanju moraju biti usklađeni sa javnom edukacijom i programima podizanja svijesti kako bi se stvorile pozitivne promjene u ponašanju zajednice prema očuvanju tla. Nadalje, razvoj politika koje promoviraju održivost i obnovu ekosistema mora biti prioritet odgovornih institucija u borbi protiv klimatskih promjena.
Očuvanje i obnova pošumljenog zemljišta je akcija koja može imati značajan utjecaj na borbu protiv klimatskih promjena, čime se pomaže očuvanju biodiverziteta i prirodnih resursa za buduće generacije.