Kao prosječne globalne temperature raste, ekosistemi se mijenjaju. Ovaj proces se odvija brže nego u prošlosti, što šteti brojnim vrstama biljaka i životinja. U svijetu stalnih klimatskih promjena, mnoge vrste su prisiljene da se prilagode novoj stvarnosti koja, u mnogim slučajevima, ugrožava sam njihov opstanak.
Ima ih mnogo životinje koje su u opasnosti od izumiranja zbog globalnog zagrijavanja, neki poznatiji od drugih. Međutim, sve ove životinje bore se da prežive u svijetu koji postaje sve čudniji i neprijateljskiji. Prema Međuvladinom panelu za klimatske promjene (IPCC), ako se situacija ne promijeni, otprilike jedna od tri vrste mogao nestati u narednim decenijama. To znači da sutrašnja djeca možda neće znati za kultne vrste kao što je koala, u morska kornjača ili Snježni leopard.
La kontaminacija, u krčenje šuma y el Rast nivoa mora Ovo su samo neki od mnogih problema sa kojima se životinje danas suočavaju. Na primjer, the američka lopata, glodari porijeklom iz Oregona i Nevade (Sjedinjene Američke Države), migriraju na veće nadmorske visine jer njihovo prirodno stanište postaje previše toplo. Ova vrsta kretanja je kritična, jer ove životinje ne prežive ako temperature pređu 25ºC. Smanjenje njihovog staništa prisiljava ih da potraže utočište na terenu koji je još svjež, iako to često rezultira teškom borbom za opstanak zbog Efekti globalnog zagrijavanja.
One vrste koje žive u hladnijim krajevima, kao npr reno, suočavaju se sa nestašicom hrane zbog klimatskih promjena. Čak i na polarni medvjedi Prisiljeni su putovati na velike udaljenosti u potrazi za plijenom, što povećava rizik u potrazi za hranom. Studija koja se spominje u časopisu Nature ukazuje da je populacija od pingvini može smanjiti za a 19% tokom ovog veka. Ovo drastično smanjenje povezano je s gubitkom staništa i smanjenjem njihovog izvora hrane, što često ovisi o kril koji živi u ledenim vodama.
Naučnici su identificirali nekoliko vrsta koje su posebno ranjive zbog klimatskih promjena. To uključuje:
- Adelie Penguin: Za hranu im je potreban kril. Smanjenje njihovog staništa na ledenim pokrivačima tjera ove ptice da migriraju dalje u potrazi za hranom, što utječe na njihovu sposobnost reprodukcije.
- Sjevernoatlantski bakalar: Prekomjerni izlov je dramatično utjecao na ove populacije. Smanjenje dostupnosti plijena također je povezano s promjenama okeanskih struja i hladnije vode s Arktika.
- Acropora cervicornis koralji: Nezaustavljivo propadanje ove vrste koralja ugrožava ne samo njih već i brojne vrste koje o njima ovise za opstanak.
- Zlatna krastača: Smatrana izumrlom 1989. godine, ova vrsta je pretrpjela gubitak staništa zbog globalnog zagrijavanja, uz prijetnju gljivicom koja je uništila mnoge vrste anura.
Utjecaj klimatskih promjena na vrste u Španiji
U evropskom kontekstu, klimatske promjene su ugrozile nekoliko vrsta u Španiji. Prema Ekolozima u akciji, procjenjuje se da otprilike 51% vrsta kičmenjaka na Iberijskom poluotoku može zahtijevati mjere očuvanja i prilagođavanja kako bi se nosile s njihovim učincima. Ovaj broj bi mogao značajno da poraste krajem veka.
Među najugroženijim vrstama u Španiji su:
- iberijski ris: Ova mačka, koja se smatra najugroženijom na svijetu, doživjela je oživljavanje zahvaljujući naporima za očuvanje. Međutim, promjene temperature mogle bi pretvoriti njihova mjesta za razmnožavanje u neprijateljsko okruženje u roku od 50 godina.
- grizli medvjed: Unatoč tome što je zaštićena od 1973. godine, vrsta se i dalje suočava sa značajnim izazovima u svom staništu zbog klimatskih promjena, koje utječu i na njenu ishranu i reprodukciju.
- glodar: Ova planinska ptica doživljava drastičan pad populacije jer su toplije temperature dovele do smanjenja njenog staništa, doprinoseći njenoj ugroženosti.
- kameni ptarmigan: Prilagođena ekstremnoj hladnoći, ova vrsta je već nestala iz nekoliko regija zbog globalnog zatopljenja, koje mijenja njen životni ciklus i stanište.
El klimatske promjene To ne utječe samo na amblematske vrste, već utječe i na širok spektar manje poznatih životinja. na primjer:
- afrički slon: Suočava se s nestašicom vode zbog dužih suša i viših temperatura, što dovodi u opasnost njen opstanak.
- Platypus: Ovaj monotrem se također suočava s rizikom od izumiranja zbog gubitka vodenog staništa i zagađenja njegovih voda.
- pčele: Poznati kao svjetski oprašivači, njihova populacija opada zbog klimatskih promjena i upotrebe pesticida, što utiče na proizvodnju usjeva na globalnoj razini.
- aksolotl: Ovaj vodozemac se smatra kritično ugroženim zbog zagađenja njegovog staništa u Meksiku, koji je jedino mjesto gdje se ova vrsta nalazi.
Takođe se pokazalo da ekstremne temperature I to kontaminacija faktori su koji povećavaju ranjivost mnogih vrsta. Procjenjuje se da u sadašnjim uslovima, 5,200 vrsta životinja je u opasnosti od izumiranja širom svijeta. Prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN), ovo predstavlja skoro 11% od ptica, the 20% gmizavaca, 34% ribe i otprilike 25% sisara i vodozemaca.
Klimatske promjene ostaju jedna od najvećih prijetnji biodiverzitetu. Očuvanje vrsta je direktno povezano sa smanjenjem emisije gasova staklene bašte i sprovođenjem efikasnih politika za očuvanje kritičnih staništa. Da bismo bolje razumjeli ovu vezu, važno je razmotriti glavni uzroci globalnog zagrijavanja i njegov uticaj na ekosisteme.
Napori očuvanja moraju biti praćeni mjerama koje promoviraju korištenje obnovljive energije, stvaranje ekoloških koridora i edukacija o značaju biodiverziteta za naše ekosisteme.
Kako se krećemo u neizvjesnu budućnost, ključno je zauzeti proaktivan pristup rješavanju klimatskih promjena i njihovih efekata na živa bića. U suprotnom, svijet koji naslijedimo neće biti samo mjesto pogođeno klimatskim promjenama, već i mjesto gdje će mnoge vrste koje trenutno poznajemo i koje volimo biti samo uspomena na prošlost.
Stoga je uloga nauke, obrazovanja i svjesnog djelovanja pojedinaca ključna za zaustavljanje marša izumiranja i osiguravanje da naši ekosistemi ostanu živahni i zdravi. Budućnost planete zavisi od naših trenutnih akcija i načina na koji ćemo odgovoriti na ovu nadolazeću krizu.
