Zanimljive činjenice i nevjerovatne činjenice o uraganima

Uragani su meteorološki fenomeni koji se posebno javljaju tokom ljetnih mjeseci na sjevernoj hemisferi. Posmatrano sa satelita, oni su zaista spektakularni, ali realnost je takva može uzrokovati značajnu štetu.

Ako želite saznati više o njima, ovdje vam predstavljamo 6 zanimljivih činjenica o uraganima to će vas iznenaditi.

1.- uragan, majanski bog

Da li ste se ikada zapitali odakle dolazi naziv "uragan"? Maje su ga izmislile. za njih, Bio je bog koji je vladao vjetrovima, vatrom i olujama.

2.- Uragani, impresivni izvori vode

Ovi vremenski događaji mogu pasti i do 9 biliona litara vode dnevno. Ovo naglašava važnost držanja podalje od jednog; Ako to nije moguće, trebate ostati u zatvorenom prostoru kad god je to bezbedno. Uragani su u stanju da poplave ogromna područja, uzrokujući značajne katastrofe.

3.- Uragani i tajfuni, jesu li isti?

Da, zaista. U Americi i Evropi ih ​​nazivamo uraganima, ali u zapadnom Pacifiku su poznati kao tajfuni. Naučnici ih često nazivaju tropski cikloni, što je izraz koji se koristi u Indijskom okeanu.

4.- Oko uragana, najmirnije područje

Središte ili "oko" uragana je najmirniji dio. Dakle, čak i ako mislite da je događaj prošao, to bi zapravo mogla biti samo međufaza. Oko može izmjeriti do 32 km, dakle moraš biti strpljiv i budite na oprezu.

5.- Sezona uragana je ...

Da bi nastao uragan, od vitalnog je značaja da okean bude topao, na minimalnoj temperaturi od 20ºC. dakle, Sezona uragana počinje u junu i završava se u novembru.

6.- Nevjerovatna snaga orkanskog vjetra

Vjetar iz orkana može puhati više od 250 km / h i izazivaju talase koji prelaze 5.5 metara visine, stvarajući razaranja velikih razmera.

Više zanimljivosti o uraganima

Uragani nisu samo zanimljivi atmosferski fenomeni, oni su i razorni događaji koji su obilježili historiju mnogih regija, pogađajući milione ljudi. U nastavku ćemo istražiti još zanimljivih činjenica i važnih informacija o uraganima, njihovom nastanku i efektima.

7.- Uragani se vrte u različitim smjerovima

Uragani rotiraju suprotno od kazaljke na satu na sjevernoj hemisferi i u smjeru kazaljke na satu na južnoj hemisferi zbog Coriolisovog efekta. Ovaj efekat je uzrokovan rotacijom Zemlje i od suštinskog je značaja za formiranje ovih olujnih sistema.

8.- Imena uragana

Nazive uragana dodeljuje Svjetska meteorološka organizacija, koji koristi unaprijed utvrđene liste imena kako bi se izbjegla zabuna. Nekim olujama se daju posebna imena i povlače se ako prouzrokuju značajna razaranja, kao što je bio slučaj s uraganima Katrina i Irma. Da biste saznali više o tome kako se biraju nazivi uragana i drugih vremenskih prilika, možete se obratiti Ovaj članak.

9.- Brzo intenziviranje

Uragani mogu doživjeti brzo pojačanje, fenomen u kojem se njihova brzina vjetra povećava za više od 56 km/h u samo 24 sata. Ovaj fenomen može otežati predviđanje i ugroziti zajednice na svom putu.

10.- Uticaj klimatskih promjena

Klimatske promjene utiču na intenzitet i učestalost uragana. Nedavna istraživanja sugeriraju da rastuće temperature oceana podstiču ove oluje, čineći ih intenzivnijim i destruktivnijim. Svijest o klimatskim promjenama važnija je nego ikad, posebno u vezi s planiranjem putovanja i pripravnošću za katastrofe.

11.- Izvori vode pronađeni u uraganima

Uragan može sadržati ogromnu količinu vode u sebi, sposobnu da izazove razorne poplave u zahvaćenim područjima. Za svaki uragan može se osloboditi do 9 triliona litara vode, dovoljno da poplavi čitave gradove.

Utjecaj uragana na društvo

Uragani nisu samo prirodni fenomeni, oni takođe imaju značajan uticaj na društvo. Od javnog zdravlja do infrastrukture, ekonomije, životne sredine i kulture, uragani narušavaju svaki aspekt života. Ovdje istražujemo kako ovi fenomeni utiču na zajednice.

12.- Uništavanje infrastrukture

Uragani imaju sposobnost da unište zgrade, puteve, mostove i drugu kritičnu infrastrukturu. Oluje mogu uzrokovati štetu u iznosu od milijarde dolara, kao što se vidi u prethodnim katastrofama, kao što je uragan Katrina 2005.

13.- Dugoročni efekti na zdravlje

Posljedice uragana nisu ograničene na neposredne posljedice oluje. Ljudi koji prežive uragane suočavaju se s dugotrajnim fizičkim i mentalnim zdravstvenim problemima, uključujući posttraumatski stres, respiratorne bolesti i druga stanja povezana sa pogoršanjem životne sredine.

14.- Pripreme pred uragan

Zajednice koje su u opasnosti od uragana trebale bi uspostaviti planove za hitne slučajeve i pripreme koje uključuju skladištenje zaliha, stvaranje skloništa i edukacija stanovništva o tome šta treba raditi prije, za vrijeme i nakon uragana.

15.- Mangrove kao prirodna zaštita

Mangrove su prirodna barijera koja može pomoći u zaštiti obala od uragana. Ovi ekosistemi smanjiti snagu talasa i spriječiti eroziju obale, što pomaže u ublažavanju štete koju uragani mogu uzrokovati. Zaštita i obnova mangrova je ključna za otpornost obalnih zajednica na buduće uragane.

Tehnologija i praćenje uragana

Tehnologija je značajno napredovala u predviđanju i praćenju uragana, omogućavajući meteorolozima da prate ove oluje sa neviđenom preciznošću.

16.- Sateliti i prognoze

NASA i druge agencije koriste satelite za promatranje uragana iz svemira, pružajući ključne informacije o njihovim putanjama i razvoju. Ova tehnologija pomaže identificirati karakteristike oluje koje naše oči ne mogu vidjeti.

17.- Modeli predviđanja

Numeričko modeliranje omogućava naučnicima da predvide ponašanje uragana na osnovu meteoroloških podataka. Ove simulacije su ključne za pripremu zajednica za potencijalne olujne putanje.

18.- Priprema i odgovor na uragan

Zajednice moraju biti spremne da odgovore efikasno suočeni sa uraganom. Ovo uključuje planove evakuacije, skloništa, komunikaciju i distribuciju resursa za pomoć onima koji su pogođeni olujom. Priprema je neophodna za smanjenje uticaja uragana na živote ljudi.

Istorijski uragani

Istorija je puna uragana koji su ostavili duboke tragove u društvu. Ovi uragani nisu samo uzrokovali materijalne gubitke, već su promijenili i način života mnogih zajednica.

19.- Uragan Galveston (1900.)

Uragan Galveston se pamti kao jedan od najsmrtonosnijih u istoriji SAD, uzrokujući oko 12,000 smrtnih slučajeva i postaje referentna tačka za uticaj prirodnih katastrofa.

20.- Uragan Katrina (2005.)

Smatran jednim od najrazornijih uragana u istoriji SAD-a, Katrina je prouzročila višemilionsku štetu i razotkrila nedostatke u infrastrukturi i vladinom odgovoru na prirodne katastrofe.

Kategorije uragana

Uragani su klasifikovani u različite kategorije na osnovu njihove brzine vjetra, koristeći Saffir-Simpsonovu skalu, koja je podijeljena u pet kategorija:

• Kategorija 1: Vjetar od 119-153 km/h, minimalna šteta.
• Kategorija 2: Vjetar od 154-177 km/h, umjerena šteta.
• Kategorija 3: Vjetrovi od 178-209 km/h, razorna šteta.
• Kategorija 4: Vjetrovi od 210-250 km/h, katastrofalna šteta.
• Kategorija 5: Vjetar preko 250 km/h, velika šteta.

Pripremljenost i sigurnost na uragan

Suočeni s neminovnim dolaskom uragana, od vitalnog je značaja poduzeti određene korake kako bi se osigurala sigurnost ljudi i smanjio utjecaj te pojave. Evo nekoliko savjeta:

21.- Planiranje unaprijed

Porodice bi trebale imati plan za hitne slučajeve koji uključuje puteve evakuacije, mjesta sastajanja i zalihe osnovnih zaliha.

22.- Skladištenje zaliha

Pobrinite se da imate dovoljno vode, nekvarljive hrane, lijekova i potrepština za prvu pomoć. Osim toga, važno je imati linternas, baterije i radio na baterije za primanje ažuriranja.

23.- Sigurna utočišta

Prepoznavanje sigurnih mjesta za sklonište tokom oluje je ključno. Skloništa bi trebala biti smještena u konstrukcijski zdravim zgradama, udaljenim od mora iu područjima s niskim rizikom od poplava.

Uragani u budućnosti

Kako se globalna klima mijenja, moglo bi se promijeniti i ponašanje uragana. Kontinuirano istraživanje meteorologije je od suštinskog značaja za razumijevanje kako ove promjene mogu utjecati na budućnost uragana i njihov utjecaj na zajednice.

24.- Inovacije u tehnologiji predviđanja

Nove tehnologije, uključujući mobilne aplikacije i sisteme ranog upozorenja, pomažu zajednicama da se bolje pripreme za uragane i odgovaraju na njih.

25.- Uloga obrazovanja

Obrazovanje je ključno za spremnost na uragan. Zajednicama treba dati informacije o tome kako da se pripreme i razumiju potencijalni uticaj uragana na njihove živote.