Polarne regije, prekrivene snijegom, najosjetljivije su na globalno zagrijavanje. I na Arktiku i na Antarktiku prolaze velike promjene. U konkretnom slučaju Antarktika, zone bez leda će se proširiti i na kraju će se stopiti kako se led topi, stvarajući pejzaž koji će biti radikalno drugačiji od onog koji poznajemo danas.
Prema novoj studiji Australian Antarctic Division (AAD), koja je objavljena u časopisu priroda, do kraja stoljeća u bijelom raju moglo bi biti oko 25% manje leda; to je stekla bi oko 17.267 kvadratnih kilometara zemljišta. Ovaj proces neće uticati samo na geografiju regiona, već bi mogao imati i značajne globalne reperkusije.
Za svakoga ko želi putovati na Antarktik u budućnosti, sigurno će biti mnogo lakše nego sada. Ali kakve bi posljedice moglo imati ovo otopljenje? Pa, najočigledniji koji svi znamo je porast nivoa mora. Sav taj led koji se topi mora nekamo otići, a očito ide u okean.
Do kraja ovog milenijuma planeta Zemlja će biti neverovatno drugačija, kao i njena mora narasti će 30 metara. Za 10.000 godina, kada na Antarktiku više ne bude snijega, ovo povećanje će biti 60 metara, kako je objasnio Sinc Agency Ken Caldeira, istraživač na Carnegie institutu za nauku (Sjedinjene Američke Države). Nadalje, treba napomenuti da je otapanje antarktičkih okeana takođe doprinosi ovom porastu.
Ovaj fenomen topljenja ne samo da ima geografske implikacije, već i direktno utiče na lokalnu ekologiju. Domaće vrste, kao i invazivne, bit će pogođene.. Kako se led topi, ove vrste će se početi širiti u nekada negostoljubivo okruženje. S vremenom smo mogli vidjeti intenzivnu konkurenciju između domaćih vrsta koje su prilagodile svoj opstanak teškim antarktičkim uvjetima i invazivnih vrsta koje bi mogle napredovati u novom ekosistemu.
Trenutno su površine zemljišta koje nastaju nakon odmrzavanja uzgajališta za tuljane i morske ptice, kao i dom za endemske beskičmenjake, gljive i lišajeve. S vremenom mogu kolonizirati cijeli kontinent, zbog čega se zapitamo hoće li ikada više biti zelen. kao i prije 50 miliona godina. Međutim, postoji i zabrinutost da bi neke domaće vrste mogle izumrijeti.
Značajan uticaj topljenja leda je domino efekat koji će imati na morski ekosistem. Porast nivoa mora će uticati na obale širom sveta i pogoršati poplave, erodirati plaže i uništavati prirodna staništa. Važno je to napomenuti Više od pola miliona ljudi živi u područjima koja će biti pogođena porastom nivoa mora., a adaptivni kapacitet ovih zajednica je ograničen. U ovom kontekstu, otapanje Antarktika predstavlja kritičan izazov za ova obalna područja.
Satelitski snimci jasno su pokazali da se led na Antarktiku smanjuje alarmantnom brzinom. Nedavno su slike dobijene od strane američkog Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu pokazale da je morski led na antarktičkom kontinentu dosegao izuzetno niske granice, dostižući milion kvadratnih kilometara ispod 2022, koja je veća od veličine Egipta. U septembru 2023. zabilježena je maksimalna godišnja površina od 16,96 miliona kvadratnih kilometara.
Gubitak leda na Antarktiku je praćen pogoršanjem lokalnog ekosistema. Posebno su vrste pingvina doživjele nezapamćen reproduktivan neuspjeh. Klimatske promjene destabiliziraju njihova staništa, dovodeći njihov opstanak u opasnost.. To ne pogađa samo pingvine, već i druge vrste koje zavise od morskih ekosistema. Da biste saznali više o tome kako klimatske promjene utječu na pingvine, možete pogledati analizu na ovaj izvor. Osim toga, the glečeri poput Tottena također su u opasnosti zbog ovih promjena.
U tom kontekstu, otkriveno je da je otapanje Zapadnog Antarktika neizbježan, a njegova brzina se povećava. Istraživači iz British Antarctic Survey (BAS) ukazali su da će ovaj fenomen izazvati porast nivoa mora, što nije pitanje "ako", već "kada" i "koliko brzo".
Efekti topljenja leda nisu ograničeni samo na Antarktik. Kako temperature okeana nastavljaju rasti, cijeli svijet se suočava sa neizvjesnom sudbinom. Predviđa se da će se topljenje antarktičkog ledenog pokrivača povećati nivoa mora za oko 5 metara globalno, što će uticati na milione ljudi koji žive u blizini obale širom sveta. Da biste saznali više o ovom utjecaju, možete posjetiti članak na . Ova situacija bi takođe mogla dovesti do promjena u temperature u regionu.
Važno je napomenuti da će ove promjene također promijeniti glavne oceanske struje koje reguliraju globalnu klimu. Ovo bi moglo imati ozbiljne posledice u udaljenim regionima. Zagrevanje okeana ubrzava topljenje, a ovaj proces bi mogao dovesti do klimatske katastrofe bez presedana.
Ključni aspekt koji treba razmotriti je uloga glečera u globalnom ekosistemu. Kada se led topi, ne samo da se oslobađa slatka voda koja utiče na salinitet okeana, već i gasova staklene bašte, kao što je metan, koji su milenijumima zarobljeni u ledu. Ovo, zauzvrat, doprinosi globalnom zagrijavanju, stvarajući povratnu petlju koju je teško zaustaviti. Za više informacija o tome šta se dešava kada se led otopi na Antarktiku, možete se obratiti Ovaj članak.
Trenutne projekcije sugeriraju da bismo mogli imati oko 50 godina za implementaciju mjera prilagođavanja i ublažavanja prije nego što stvari postanu nepovratne. Mnoge vlade i međunarodne organizacije rade na kreiranju politika koje se bave ovim hitnim problemom. Međutim, vrijeme ističe., a radnje moraju biti odlučne i brze kako bi se izbjegle najteže posljedice.
Naučna zajednica je izrazila zabrinutost da, iako se ulažu napori na ublažavanje klimatskih promjena, tempo topljenja ne pokazuje znakove usporavanja. Zapravo, neke studije sugeriraju da bi otapanje Antarktika moglo biti brže nego što se očekivalo. Situacija je toliko kritična da klimatski modeli koje koristi Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) možda potcjenjuju veličinu gubitka leda.
Ovo naglašava potrebu za hitnim i koordiniranim klimatskim djelovanjem na globalnom nivou. Kako bi se riješio ovaj izazov, ne samo da se moraju smanjiti emisije stakleničkih plinova, već je također bitno osigurati da se poduzmu mjere prilagođavanja za obalne zajednice i vrste zavisne od leda. Posebno, studije vulkana na Antarktiku sugeriraju da bi njihova aktivnost mogla utjecati na otapanje, kao što je navedeno u ovu istragu.
Otapanje Antarktika i njegove posljedice jasan su podsjetnik na krhkost naše planete pred klimatskim promjenama. Trenutna situacija zahtijeva hitan i efikasan odgovor, ne samo da bi se očuvali antarktički ekosistemi, već i da bi se osigurala održiva budućnost za čovječanstvo. Vrijeme je za djelovanje sada, a svako malo je važno u borbi protiv globalnog zagrijavanja i njegovih razornih posljedica.
