Planeta se zagrijava, ali ne svuda jednako. Na Arktiku je situacija ozbiljna. Dokaz za to je izvještaj koji je objavila NOAA na godišnjem sastanku Američke geofizičke unije u San Francisku, a koji se bavio klimatskim uslovima Arktika i otkrio zabrinjavajuće trendove.
Ukupno 61 naučnik iz 11 zemalja sproveo je ovu sveobuhvatnu studiju, predstavljajući detaljnu analizu koja uključuje slike i karte koje prikazuju surovu realnost Arktika. Zatim ćemo detaljno istražiti kako rastuće temperature, gubitak leda i rast vegetacije transformiraju ovu vitalnu regiju planete.
Temperatura na Arktiku: raste prebrzom brzinom
Na Arktiku temperatura raste, i to dosta. Na gornjoj slici možete to vidjeti došlo je do porasta od nešto više od 2 stepena, dok je u ostatku svijeta prosječna temperatura 1,31ºC. Ova značajna razlika naglašava da se Arktik zagrijava mnogo brže od ostatka planete. Dva stepena možda ne izgledaju kao mnogo, ali to može značiti razliku između krajolika u potpunosti prekrivenog snijegom veći dio godine, što bi, s obzirom na geografsku lokaciju, bilo najlogičnije, ili sredine u kojoj dominiraju biljke.
Na Grenlandu, the gubitak leda je veoma upečatljiv. Ove godine je izgubljeno oko 3000 gigatona leda. Ovaj otopljeni led završava, naravno, u moru, izazivajući njegov porast i ugrožavajući živote svih onih koji žive na obalama ili na nižim otocima. Ovaj porast nivoa mora jedna je od najzabrinjavajućih posljedica globalnog zagrijavanja, jer prijeti milionima ljudi širom svijeta.
Bitno je razumjeti da ubrzano zagrevanje na Arktiku To ozbiljno utječe na lokalne ekosisteme, gdje je čak i prehrana polarnih medvjeda ugrožena. Osim toga, razne studije kao npr Šokantne slike koje pokazuju efekte globalnog zatopljenja u ovoj regiji postaju sve učestalije.
Povećan rast arktičke vegetacije
Kada temperatura poraste i led se otopi, za očekivati je da će biti većeg rasta vegetacije. Na Arktiku se počinju stvarati pravi uslovi za rast biljaka., kao što se može vidjeti na gornjoj slici. Ova ekspanzija vegetacije može izgledati pozitivno, ali ima negativne efekte na lokalne divlje životinje. Mnoge životinje, poput polarnih medvjeda, suočavaju se s ozbiljnom nestašicom hrane, jer su njihova staništa i lanac ishrane poremećeni nedostatkom leda i konkurencijom novih biljnih vrsta.
Ovaj fenomen rasta vegetacije, iako je predstavljen kao znak adaptivnog kapaciteta životne sredine, takođe odražava poremećaj u ekosistemima. Prisutnost novih biljnih vrsta mijenja dinamiku lokalne faune, jer mijenja prirodnu ravnotežu staništa. Ova situacija ugrožava mnoge vrste koje su milenijumima zavisne od leda. Osim toga, the Zatopljenje Arktika i njegove posljedice počinju da imaju širi efekat, čak se šire i na regione kao što je Španija.
Prema najnovijim podacima, Arktičko zagrijavanje ubrzala alarmantnom brzinom. U 2020. nekoliko regija sibirskog Arktika zabilježilo je temperature 6 stepeni Celzijusa iznad prosjeka. Ovo povećanje je vidljivo u nedavnim klimatskim studijama, koje su bile od ključne važnosti za razumijevanje veličine ovog zagrijavanja.
Arktik u brojkama: zatopljenje bez presedana
Kako se Arktik zagrijava, gubitak morskog leda je postao kroničan. Posljednjih godina vidjeli smo da je obim leda u ljetnim mjesecima dostigao historijske minimume, pri čemu je obim morskog leda dostigao alarmantne nivoe. Ove promjene utiču na arktičke divlje životinje, koje zavise od leda, i mijenjaju globalne vremenske obrasce. Kao što se vidi u subarktička jezera.
Tokom decenija, klimatske promene su dovele do toga da Arktik doživi svojih najtoplijih 12 meseci u istoriji. Ovo je dokumentirano u izvještajima NOAA, koji naglašavaju kako se morski led i morski led na Grenlandu smanjuju neviđenom brzinom.
U analizi koju su predstavili istraživači, ukazuje se da je prosječna temperatura površinskog zraka na Arktiku dostigla prosječne brojke od 7 stepeni Celzijusa ispod nule, što predstavlja šesto po veličini zabilježeno od 1900. Ovaj trend rasta temperature direktan je pokazatelj uticaja klimatskih promjena na Arktik.
Kada razmatramo uticaj ovog zagrijavanja, važno je to naglasiti morski led na Arktiku dostigla istorijski minimum koji odražava ozbiljnost situacije.
Šumski požari i emisije stakleničkih plinova
Zagrijavanje Arktika ne utiče samo na temperaturu i led, već doprinosi i povećanju učestalosti šumskih požara. Ovi požari ne samo da uništavaju vegetaciju, već i oslobađaju velike količine ugljični dioksid i metan u atmosferu, što dodatno pogoršava problem globalnog zagrijavanja. Ovi efekti se ogledaju u razlika između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Posljednjih godina vidjeli smo kako su rastuće temperature dovele do intenzivnijih i češćih požara u regiji, stvarajući začarani krug u kojem zagrijavanje uzrokuje više požara, a zauzvrat, požari oslobađaju više stakleničkih plinova, pojačavajući zagrijavanje.
Koncentracije od staklenički plinovi, kao što su metan i ugljični dioksid, dostigli su nivoe bez presedana otkako su počeli zapisi. Ovo je posebno zabrinjavajuće jer, iako je pandemija COVID-19 rezultirala blagim smanjenjem ovih emisija, osnovni učinak porasta temperatura ostaje razoran. Ovo je navelo naučnike da upozore da bilo kakvo privremeno smanjenje emisija nije dovoljno da se suprotstavi neminovnom i dugoročnom zagrevanju.
Kako se ove emisije intenziviraju, vidimo zabrinutost oko efekti odmrzavanja permafrosta na Arktiku, gdje bi metan zarobljen u smrznutom tlu mogao izbaciti ogromne količine u atmosferu.
Odnos klimatskih promjena i klimatskih anomalija
Jedan od najintrigantnijih aspekata zagrijavanja klime na Arktiku je odnos sa globalne klimatske anomalije. Na primjer, slabljenje polarnog vrtloga, koji omogućava hladnom arktičkom zraku da se kreće prema jugu, pripisuje se ubrzanom zagrijavanju u regiji. Ovo se prevodi u ekstremne vremenske prilike na nižim geografskim širinama, gde se zimi javljaju neočekivani hladni talasi. Ova promjena je povezana s onim što je uočeno u ekstremne vremenske prilike koji su postali češći.
Napredak u istraživanju klime doveo je do boljeg razumijevanja kako klimatske promjene stoje iza ovih fenomena, koji izgledaju kontradiktorno u svijetu koji se zagrijava. Međutim, globalno zagrijavanje uzrokuje veću nestabilnost zračnih strujanja, što može dovesti do epizoda ekstremne hladnoće, uz porast temperatura u drugim područjima.
Neke studije sugeriraju da bi, kako se Arktik nastavlja zagrijavati, zahlađenja u mjestima poput Evrope i Sjeverne Amerike mogla postati češća i izraženija. Zagrijavanje na Arktiku može stvoriti neobične uvjete koji utiču na vremenske obrasce širom svijeta, što rezultira većom varijabilnosti godišnjih doba.
Situacija na Arktiku bi trebala biti globalni poziv za buđenje. Naučna zajednica i dalje insistira na potrebi poduzimanja hitnih i djelotvornih mjera za ublažavanje klimatskih promjena. Ovo uključuje smanjenje od Emisije stakleničkih plinova, zaštita ekosistema i promocija obnovljive energije. Povezane informacije možete pronaći na Antarktički kril i njegov uticaj u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako idemo u budućnost, imperativ je da nacije rade zajedno na rješavanju ove klimatske krize. Zdravlje Arktika nije samo lokalna briga, već globalno pitanje koje pogađa sve, a kolektivna akcija je ključna za zaštitu naše planete.
Arktik, regija koja je postala kanarinac u rudniku uglja zbog klimatskih promjena, podsjeća nas da je zdrava životna sredina ključna za opstanak cijelog čovječanstva.
