Kornjače su prijateljski nastrojeni gmizavci koji ovise o moru, ne samo za hranu, već i za razmnožavanje. Međutim, to je otkrila studija koju je proveo WWF porast temperatura okeana koji doživljava sjeverni dio Velikog koralnog grebena u istočnoj Australiji doprinosi smanjenju populacije zelenih kornjača Australijski.
Razlog? Temperatura inkubacije jajašaca: što je viša, to će biti više ženki i upravo se to događa.
Postoji oko 200.000 ženki kornjača koje se razmnožavaju, ali je sve manje mužjaka. A sve zbog porasta temperatura povezanih s klimatskim promjenama. Naučnici su uhvatili zelene kornjače u sjevernom Queenslandu, Australija, kako bi identificirali njihov spol i mjesto gniježđenja. Osim toga, podvrgnuti su genetskom i endokrinološkom testiranju. dakle, saznali su da je 86,8% najsjevernije populacije zelenih kornjača bilo ženskog spola, dok je na južnim plažama, koje su hladnije, procenat žena između 65 i 69%.
Najviše zabrinjava to što se čini da se situacija ne mijenja u kratkom roku. Prema dr. Michael Jensen, jednom od autora studije, Zelene kornjače na sjevernom Velikom koraljnom grebenu proizvode više ženki nego mužjaka više od dvije decenije, kako bi ova populacija mogla izumrijeti zbog klimatskih promjena.
Ova studija je vrlo važna, budući da omogućava nam da shvatimo u kojoj mjeri rastuće temperature utječu na australijske zelene kornjače, i općenito onima svih ostalih. Naučnici će možda morati implementirati programe uzgoja kako bi ih spasili, ali barem ih ne bismo vidjeli da nestaju.
Na Velikom koraljnom grebenu, jednom od najraznovrsnijih morskih staništa na svijetu, situacija je očajna za zelene kornjače. Na jugu, gdje su temperature niže, udio muškaraca ostaje veći, što omogućava uravnoteženu populaciju. Međutim, naučnici upozoravaju da čak i tamo ovaj udio može biti ugrožen postepenim porastom temperature i ekstremnim klimatskim promjenama, što je dokumentirano u drugim studijama o Klimatske promjene i gubitak bogatstva u SAD-u
Prema objavljenim rezultatima, u najtoplijem dijelu Velikog koraljnog grebena omjer je alarmantan: jedan mužjak na 116 ženki. Ovaj fenomen nije isključiv za zelene kornjače u Australiji., ali je počeo da se opaža kod raznih vrsta morskih kornjača u drugim dijelovima svijeta, gdje isti uslovi mijenjaju ravnotežu njihovih populacija.
Klimatske promjene, zajedno sa zagađenjem plastikom i drugim ljudskim otpadom, stvaraju neprijateljsko okruženje za ova stvorenja. Posebno se pokazalo da zagađenje ima dodatne negativne efekte, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju. Nedavna istraživanja su pokazala da zagađivači kao što su teški metali mogu poremetiti reproduktivne uslove, dodatno pogodujući rođenju ženki. Studija Univerziteta Griffith otkrila je da na omjer spolova može utjecati prisustvo zagađivača u okolinama za gniježđenje, pojačavajući potrebu za praćenjem populacije i hitnim djelovanjem za ublažavanje zagađenja u okeanskim staništima.
Ranjivost zelenih kornjača Također je povezan s njegovom biologijom i životnim ciklusom. Ovim kornjačama može trebati i do 50 godina ili više da dostignu seksualnu zrelost, što znači da ako populacija nastavi proizvoditi uglavnom ženke, vrijeme koje je potrebno populaciji da povrati ravnotežu moglo bi biti predugo. Osim toga, the klimatske promjene Takođe utiče na druge gmizavce i morske vrste.
Napori za očuvanje populacija zelenih kornjača moraju biti sveobuhvatni i uključivati mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Zaštita plaža za gniježđenje i smanjenje zagađenja oceana ključni su koraci za osiguravanje održive budućnosti za zelene kornjače. Također su neophodne kampanje podizanja svijesti i edukacije kako bi se lokalne zajednice uključile u očuvanje njihovih staništa.
Zelene kornjače nisu samo simbol morskog ekosistema, već igraju i ključnu ulogu u održavanju zdravlja oceana. Hrane se algama, pomažu u održavanju ravnoteže ekosistema koralnog grebena i morske trave. Stoga njihova zaštita znači zaštitu morskog okoliša u cjelini. U ovom kontekstu, važno je to prepoznati izgubili smo kontrolu nad klimatskim promjenama i njegov uticaj na različite vrste.
Istraživanja koja se provode u oblasti biologije mora su ključna za budućnost zelenih kornjača. Kako bi dobili jasniju sliku o statusu njihove populacije i utjecaju klimatskih promjena, naučnici nastavljaju proučavati utjecaj temperature na biologiju morskih kornjača. Programi uzgoja i obnove staništa provode se u raznim regijama svijeta, u nadi da će se populacije oporaviti prije nego što bude prekasno.
Budućnost zelenih kornjača zavisi od kolektivne akcije globalne zajednice, akcije koja mora biti inspirisana potrebom da se preokrene tok globalnog zagrevanja i važnosti zaštite biodiverziteta. Ovo zahtijeva kontinuiranu posvećenost i zajedničke napore između naučnika, zaštitnika prirode i kreatora politike kako bi se osiguralo da ova drevna stvorenja nastave plivati u našim okeanima još mnogo godina.
Zaštitu zelenih kornjača treba posmatrati kao pokazatelj ukupnog zdravlja okeana i životne sredine. Ako uspijemo očuvati kornjače, osigurat ćemo dobrobit mnogih drugih vrsta i vlastitu budućnost.
Pozdrav, htio sam komentirati da kornjače nisu daleko od vodozemaca, ali jesu gmazovi.