Španija je među evropskim zemljama koje su najviše pogođene dezertifikacijom., ekološki izazov koji ne samo da utiče na pejzaž mnogih regija, već ugrožava i ruralnu ekonomiju, vodne resurse i biodiverzitet. Sedamdeset pet posto teritorije zemlje smatra se ugroženim, a stručnjaci upozoravaju da je ovaj proces ubrzan prirodnim i ljudskim uzrocima.
Gubitak plodnosti tla, iscrpljivanje vodnih resursa i degradacija okoliša Ovi fenomeni postaju sve očigledniji u područjima kao što su Andaluzija, Murcija, Valensijanska zajednica i Kastilja-La Manča. Za istraživače i ekološke organizacije, ključ leži u kombinovanju inovativnih strategija sa tradicionalnim znanjem kako bi se spriječilo da Zemlja dostigne nepovratne pragove.
Šta je dezertifikacija i zašto napreduje u Španiji?
La dezertifikacija To je progresivna degradacija tla u aridnim, poluaridnim i suhim područjima, uzrokovana klimatske varijacije i ljudske aktivnostiIako se obično povezuje s dinama ili ekstremnim sušama, zapravo uključuje procese poput erozije, salinizacije, gubitka vegetacije, smanjene plodnosti i promjena u hidrološkom ciklusu teritorije.
Nedavne studije pokazuju da prekomjerna eksploatacija vode, intenzivna poljoprivreda i klimatske promjene Ovo su odlučujući faktori. U regijama poput Murcije, pritisak na vodonosnike i močvare doveo je do brzog nestanka izvora i iscrpljivanja izvora vode, ostavljajući tlo sušim i krhkijim. Rastuće temperature i smanjene padavine, zajedno s intenzivnim korištenjem zemljišta za poljoprivredu, doprinijeli su gubitku organskog ugljika, ključnog za održavanje plodnosti tla i kapaciteta zadržavanja vode.
Još jedan važan problem je hidrološki paradoks, gdje tehnološki napredni poljoprivredni sistemi, fokusirani na efikasnost navodnjavanja, na kraju stvaraju veći pritisak na vodonosnike jer oslobađaju resurse za nove usjeve i poljoprivredno zemljište. Ova prekomjerna eksploatacija čak dovodi u opasnost i podzemne izvore vode.
Uloga poljoprivrede i potreba za obnavljanjem tradicionalnih praksi
Poljoprivreda, posebno navodnjavana poljoprivreda, troši gotovo 80% vode u ŠpanijiŠirenje navodnjavanja i neprimjerena upotreba agrohemikalija doveli su do erozije, gubitka tla i kontaminacije nitratima, pogoršavajući dezertifikaciju. Stalni pritisak na vodne resurse doveo je u opasnost mnoge slivove, poput Segure, Júcara i Guadalquivira, stvarajući epizode visokog ili ozbiljnog vodnog stresa.
Stoga se javlja potreba Obnoviti tradicionalne sisteme za navodnjavanje, upravljati vodom na način zasnovan na zajednici i usvojiti agroekološke prakseTehnike poput navodnjavanja poplavama, terasiranja i zaštite jaraka i obala potiču obnavljanje vodonosnika, održavaju plodnost i povećavaju otpornost na sušu i poplave. Obnova usjeva na sušnim područjima, korištenje pokrovnih usjeva i zamjena bijelog ugara mahunarkama također poboljšavaju zdravlje tla i njegov kapacitet skladištenja ugljika.
Organizacije poput Greenpeacea zalažu se za transformacija poljoprivredno-prehrambenog sistema ka agroekologiji, s ciljem 2050% organske poljoprivrede i stočarstva do 100. godine. Ovaj pristup promovira smanjenje emisija CO₂, poboljšanje zdravlja tla i obnovu poljoprivrednog krajolika kao ponora ugljika i žarišta biodiverziteta.
Nacionalne strategije i projekti za suzbijanje dezertifikacije
S obzirom na veličinu problema, Ministarstvo za ekološku tranziciju i demografske izazove je implementirao Nacionalna strategija za borbu protiv dezertifikacije, koji uključuje akcioni plan za period 2025-2027. usmjeren na održivo upravljanje zemljištem, obnovu degradiranih područja i integraciju neutralnosti degradacije zemljišta, u skladu s globalnim ciljevima Ujedinjenih nacija. Njegove mjere uključuju obnovu šuma, stvaranje zelenih pojaseva i vještačkih močvara u ranjivim područjima, kao što je područje Mar Menor.
Aktivno učešće autonomnih zajednica, gradskih vijeća, naučnika i poljoprivrednika je neophodno. Podstiču se participativno upravljanje, tehnička obuka i umrežavanje radi razmjene znanja i promovisanja inicijativa za obnovu. Primjeri dobrih praksi uključuju integraciju ekstenzivnog stočarstva u upravljanje šumama, upotrebu organskog otpada kao gnojiva i diverzifikaciju usjeva prilagođenih suši.
Budućnost tla i važnost dugoročnog gledanja
Silazak organski ugljik u tlu, posebno duž mediteranske obale i u parkovima kao što je Cabo de Gata-Níjar, utiče na plodnost i otpornost na klimatske promjene. Poljoprivredna područja sa slabim vegetacijskim pokrivačem su osjetljivija na eroziju, požare i bujične poplave, što također utiče na ruralne zajednice i njihove ekonomije.
S tim se slažu i stručnjaci Oslanjanje isključivo na tehnološka rješenja nije dovoljnoKljučno je uravnotežiti poljoprivredne i stočarske prakse s prirodnim ograničenjima okoliša, poboljšati obuku i svijest te obnoviti degradirane krajolike kroz održive i kolaborativne projekte. Neophodno je riješiti problem dezertifikacija na sveobuhvatan način, usklađen s ciljevima održivosti, kako bi se osigurala buduća održivost teritorije i društva.
Španija ima decenije istraživanja i uspješne primjere obnove tla, kao i društvene pokrete koji promoviraju poštovaniji odnos prema zemljištu. Zadatak je skalirati ova rješenja, prilagoditi ih svakom kontekstu i njegovati produktivni i društveni model koji koegzistira s klimom bez iscrpljivanja resursa. Sa svakom obnovljenom teritorijom otvara se mogućnost manje sušne i održivije budućnosti za sve.