Dana 30. juna 1908. godine, mir sibirskog regiona uz reku Tungusku prekinula je kolosalna eksplozija koja je opustošila područje od više od 2.000 kvadratnih kilometara. Više od jednog vijeka tzv Tunguska događaj Bio je predmet proučavanja i bezbroj teorija koje pokušavaju da objasne šta se zaista dogodilo.
Iz mogućnosti uticaja a meteorit na egzotičnija objašnjenja kao npr crne rupe o neuspjeli tehnološki eksperimenti, ovaj događaj ostaje fascinantna enigma za nauku i astronomiju. U ovom članku ćemo detaljno istražiti sve dokaze, hipoteze i naučne studije koje su pokušale da razotkriju ovu misteriju.
Šta se dogodilo u Tunguskoj 1908. godine?
Ujutro 30. juna 1908. džinovska vatrena lopta je preletjela sibirsko nebo, a ubrzo nakon toga uslijedila je eksplozija čiji se urlik mogao čuti stotinama kilometara dalje. The udarni talas oborio više od 80 milijardi stabala a zabilježen je seizmografima i barometrima u različitim dijelovima Evrope.
Za razliku od drugih sličnih događaja, krater nije pronađen na mjestu eksplozije, ostavljajući naučnike zbunjenim. Tokom noći nakon eksplozije, nebo Azije i Evrope sijalo je sa a neobičan sjaj, što je dovelo do spekulacija o suspendovanim česticama u atmosferi.
Prve ekspedicije i studije
Prva zvanična ekspedicija koja je istraživala ovo područje održana je tek 1927. godine, kada je sovjetski naučnik Leonid Kulik vodio je tim koji je proučavao efekte ovog fenomena. Kulik je otkrio da je drveće raspoređeno na poseban način: radijalno oboren, ali bez centralnog kratera.
Poteškoće u pristupu tom području učinile su da istraga sporo napreduje, ali Kulik i njegov tim uspjeli su prikupiti svedočenja meštana koji je opisao a zasljepljujuća svjetlost praćena udarnim talasom koji je oborio ljude i razbio prozore kilometrima unaokolo.
Glavne teorije o događaju u Tunguskoj
Tokom 20. i 21. veka pojavile su se različite hipoteze koje pokušavaju da objasne šta se zaista dogodilo u Tunguskoj. Neki jesu naučno prihvaćena, dok su drugi spekulativniji ili neuvjerljiviji.
Hipoteza o udaru meteorita
Najprihvaćenija teorija kaže da a meteorit ili asteroid prečnika između 50 i 200 metara Ušao je u Zemljinu atmosferu i eksplodirao na visini između 8 i 10 kilometara. Ova eksplozija oslobodila je energiju procijenjenu na između 10 i 30 megatona, što je ekvivalentno stotinama atomskih bombi.
Nedavne studije sugerirale su da je predmet možda bio a gvozdeni meteorit koji nikada nije direktno udario na Zemlju, ali je prošao dovoljno blizu da stvori razorni udarni talas.
Hipoteza kometa
Druga hipoteza ukazuje da je događaj u Tunguskoj uzrokovan a kometa sastavljena uglavnom od leda. Ovo bi eksplodiralo pri ulasku u atmosferu, potpuno isparilo i samo izašlo mikroskopske čestice u okruženju.
Nedostatak kratera je jedna od tačaka koje potvrđuju ovu teoriju, budući da kometa ne bi ostavila čvrste ostatke na površini nakon eksplozije u zraku.
Alternativna objašnjenja
- Godine 1965. predloženo je da je eksploziju možda izazvao antimaterija, teorija koju je moderna fizika opovrgla.
- Godine 1973. iznesena je hipoteza da je događaj u Tunguskoj uzrokovan a mini crna rupa koja je prešla Zemlju.
- Još neke spekulativne teorije sugeriraju da je eksplozija možda bila posljedica vanzemaljski brod koji se srušio u Sibiru.
Savremena istraživanja i analiza podataka
Posljednjih godina, razna istraživanja pokušavaju razjasniti misteriju Tunguske uz pomoć naprednih modela i novih otkrića. Studija objavljena 2020. od strane Kraljevsko astronomsko društvo sugerira da je događaj mogao biti uzrokovan a gvozdeni asteroid koji je prošao kroz atmosferu ne dodirujući površinu.
Druge studije su analizirale mogućnost da se ostaci udarca nalaze u Lake Cheko, koji se nalazi u blizini epicentra eksplozije, ali do sada nije potvrđeno da je ovo jezero udarni krater.
Događaj u Tunguskoj ostaje misterija koju nauka nastavlja da istražuje. Iako najšire prihvaćene hipoteze upućuju na asteroid ili kometu, još uvijek postoje neodgovorena pitanja o udaru, udarnom valu i odsustvu fizičkih ostataka. Ovaj fenomen nas podsjeća na ranjivost naše planete suočavanju sa svemirskim objektima i važnosti nastavka proučavanja ovih kosmičkih događaja.