Visoke temperature su pogodile Evropu neviđenim intenzitetom posljednjih mjeseci., što je aktiviralo sve alarme među naučnom zajednicom i društvom. Kontinent, a posebno regije poput Španije, zabilježile su rekordne brojke koje su, prema riječima međunarodnih stručnjaka, direktna posljedica nezaustavljivog napredovanja klimatskih promjena..
Ovaj fenomen nije ograničen samo na sporadične toplotne talase.Studije upozoravaju na rastući trend u narednim godinama, sa sve značajnije posljedice po zdravlje, ekonomiju i ekosistemePrognoze vodećih organizacija poput Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i nezavisnih naučnih timova slažu se da će Evropa biti epicentar ekstremnih događaja.
Klimatske promjene uzrokuju ekstremne vrućine u Evropi.
Nedavni izvještaji organizacija poput Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i međunarodnih istraživačkih grupa otkrili su da Porast temperature zabilježen u Evropi je nezapamćen u modernim evidencijama. Godina 2024. obilježila je razdoblje prije i poslijeProsječne godišnje temperature su prešle granicu od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, što ovu godinu čini najtoplijom godinom ikada zabilježenom u Evropi i svijetu.
Ove podatke su potvrdili sateliti koji su u maju 2025. godine snimili Rekordni toplotni talas u sjeverozapadnoj Evropi. Površinske vode, na primjer, dostigle su vrhunac temperature i do četiri stepena iznad normale., a termalne anomalije su već postale uobičajene u različitim dijelovima Evrope.
U stvari, samo između maja 2024. i maja 2025. godine, Četiri milijarde ljudi širom svijeta izdržalo je najmanje još jedan mjesec ekstremne vrućineU Evropi je situacija bila posebno upečatljiva, gdje se do 48 dana smatralo izuzetno visokim brojem, dok bi prije klimatskih promjena takve epizode bile manje od polovine tog broja.
Studija koju su proveli World Weather Attribution i Climate Central naglašava da Globalno zagrijavanje udvostručilo je broj dana ekstremnih vrućina u 195 zemalja i teritorija, trend koji se ne čini preokretnim u kratkom roku.
Uticaji na zdravlje i svakodnevni život
Akumulacija sparnih dana imala je značajan utjecaj na javno zdravlje. Toplotni talasi su trenutno jedna od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u Evropi., čak nadmašujući poplave ili oluje. Procjenjuje se da je 2024. godine na kontinentu umrlo do 47.000 ljudi zbog dugotrajnih i ekstremnih vrućina.
Efekti vrućine ne utiču podjednako na cijelu populaciju.Djeca, starije osobe, hronični bolesnici i oni koji nemaju pristup sistemima za hlađenje su najviše izloženi riziku. Nadalje, Tropske noći - s temperaturama koje nikada ne padaju ispod 20°C - otežavaju odmor i povećavaju zdravstvene rizike..
Nije pogođeno samo zdravlje; Vrućina također utiče na produktivnost, poljoprivredu i infrastrukturu.Stručnjaci ističu značajan pad poljoprivredne proizvodnje i povećanje nesigurnosti u snabdijevanju hranom, dok su se zdravstveni i transportni sistemi morali prilagoditi novim zahtjevima koje je donijela vrućina.
Na sceni Laboral, Radnici izloženi vanjskom prostoru i trudnice predstavljaju dodatne rizikePovećanje nesigurnih dana za trudnice uočeno je u gotovo 90% evropskih zemalja, što dovodi u opasnost sisteme prevencije i zdravstvene sisteme za djecu.
Neposredna budućnost s ekstremnijim vrućinama
I Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i druge međunarodne organizacije ističu da Ne očekuje se značajno smanjenje ovih epizoda u narednim godinama.. Period između 2025. i 2029. godine mogao bi biti između 1,2 i 1,9 °C iznad industrijskih referentnih nivoa., y Postoji 86% šanse da će, u tom petogodišnjem periodu, barem jedna godina premašiti simboličnu granicu od 1,5 °C..
Arktik, usko povezan s evropskom klimom, zagrijava se više od tri puta iznad globalnog prosjeka, što ubrzava topljenje leda i porast nivoa mora. Ovaj fenomen To pojačava efekte ne samo u polarnim regijama već i u evropskim obalnim područjima i u klimi samog kontinenta..
Jedan vidljivi efekat globalnog zagrijavanja u Evropi je porast ekstremnih vremenskih događaja, poput bujičnih kiša na sjeveru ili vrućih, suhih ljeta na jugu. S druge strane, rizik od šumskih požara raste s ponavljanjem toplotnih talasa., kao što se vidjelo u Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Španiji posljednjih ljeta.
Klimatske promjene također mijenjaju vrijeme i intenzitet pojava poput cvjetanja fitoplanktona, ključne komponente morskog lanca ishrane, te ugrožavaju lokalnu i globalnu biodiverzitet.
Šta se radi i dokle idu rješenja?
Prilagođavanje i ublažavanje su dvije glavne strategije koje je predložila međunarodna zajednicaMeđutim, izvještaji naglašavaju da, iako je prilagođavanje neophodno, samo drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova može zaustaviti trend rekordnih vrućina i spriječiti još gore posljedice.
Organizacije poput UN-a, Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Mreže za klimatske akcije (Climate Action Network) vjeruju da globalno smanjenje emisija mora dostići najmanje 43% do 2030. godine i 60% do 2035. godine ako se želi da se globalno zagrijavanje zadrži ispod opasnih granica. smanjenje emisija u Evropi bit će ključno za smanjenje posljedica rekordne vrućine na kontinentu. COP30 će biti ključan za procjenu stvarne posvećenosti zemalja.
Evropa i svijet suočavaju se s budućnošću u kojoj će ekstremne vrućine postati sve češće, sa ozbiljnim uticajem na zdravlje, ekonomiju i biodiverzitet. Nauka nas poziva da djelujemo ambicioznije i koordinisanije kako bismo spriječili da ono što je danas izuzetno postane nova klimatska normalnost na našem kontinentu.
