Iako su efekti klimatskih promjena sve češći, intenzivniji i očigledniji cijeloj svjetskoj populaciji, neki ljudi umanjuju utjecaj čovjeka na ovaj fenomen. Budući da je Donald Trump najavio povlačenje Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma protiv klimatskih promjena, Rasla je svijest i potreba da se djeluje protiv ovog problema. Međutim, čini se da neki ljudi pogrešno shvaćaju odgovornost za porijeklo klimatskih promjena. Šta je sa onima koji misle da ljudi nisu primarno odgovorni za klimatske promjene?
Evropljani umanjuju ljudsku odgovornost za klimatske promjene
Istraživanje na 10,000 Evropljana pokazuje da većina njih umanjuje ulogu ljudi u izazivanju klimatskih promjena. Samo 46% vjeruje da je ljudska aktivnost prvenstveno odgovorna za ovu globalnu promjenu., što je objašnjenje koje nam nauka pruža. Nasuprot tome, 51% smatra da su klimatske promjene prvenstveno posljedica prirodne evolucije (8%) ili kombinacije prirodnih i ljudskih faktora (42%), a 1% kaže da klimatske promjene ne postoje. 2% ispitanika ne zna da odgovori.
Istina je da postoje studije koje pokazuju pojavu klimatskih pojava kroz istoriju naše planete, međutim, Brzina kojom se dešavaju trenutne klimatske promjene ne može se pripisati isključivo prirodi. Čovječanstvo, kroz industrijsku revoluciju i povećanu emisiju stakleničkih plinova, uzrokuje globalno zagrijavanje, što pokreće promjenu klime na Zemlji.
S obzirom na ovu situaciju, Španija se iznenađujuće ističe kao zemlja koja najbolje razumije ovaj problem. 60% Španaca priznaje da klimatske promjene imaju ljudsko porijeklo i da smo mi glavni uzroci. Ova studija također otkriva da samo 18% Evropljana vjeruje da su klimatske promjene najveći izazov s kojim se svijet danas suočava. Osim toga, the Klimatske promjene mijenjaju dolazak rijetkih ptica u Španiju, što odražava veličinu njegovih efekata.
Uloga nauke u razumijevanju klimatskih promjena
Klimatske promjene su u središtu naučne debate. Uprkos konfuziji javnosti, među naučnicima postoji ogroman konsenzus o ljudskoj odgovornosti za globalno zagrevanje. Analiza koja pokriva više od 11,000 studija o globalnom zagrijavanju koju je objavio Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) navodi da 97.1% studija koje se bave uzrocima globalnog zagrijavanja identificiraju ljude kao glavni uzrok. Samo 1.9% odbacuje ovu ideju, dok se ostali ne bave pitanjem uzročnosti ili ostaju neodlučni po tom pitanju.
Situacija postaje komplikovanija kada se primeti da se značajan deo stanovništva, posebno u anglosaksonskim zemljama, protivi prihvatanju ove odgovornosti. Istraživanja su pokazala da većina ljudi podcjenjuje naučni konsenzus, pogrešno vjerujući da među stručnjacima nema slaganja o uzroku klimatskih promjena.
Studija iz 2021. pokazala je da se 98.7% stručnjaka za nauku o Zemlji slaže da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim aktivnostima. Ovaj broj se povećao na 100% kada su u obzir uzeti samo visoko iskusni klimatski naučnici. Međutim, borba protiv klimatskih promjena zahtijeva globalnu posvećenost, jer trenutno štetnih ekonomskih efekata sve su opipljivije.
Efekti klimatskih promjena na floru i faunu
Klimatske promjene imaju opipljive posljedice na flora y fauna na globalnom nivou. The Američko meteorološko društvo objavila je studiju koja povezuje ekstremne vremenske prilike s ljudskom aktivnošću, napominjući kako su događaji poput toplotnih valova postali ozbiljniji zbog globalnog zagrijavanja. Analiza 16 vremenskih događaja u 2013. godini otkrila je da je pet specifičnih toplotnih talasa povećalo ozbiljnost i učestalost zbog ljudskih akcija.
Da bismo opisali kako klimatske promjene utječu na floru i faunu, bitno je spomenuti sljedeće:
- Povećanje globalne temperature: Ovo je izazvalo promjene u prirodnim staništima, utječući na Biodiversidad.
- Promjene u životnim ciklusima vrstaMnoge biljne i životinjske vrste doživljavaju promjene u svojim reproduktivnim i migratornim ciklusima zbog porasta temperatura.
- Gubitak staništaKlimatske promjene uzrokuju uništavanje prirodnih staništa, kao što su koralni grebeni i tropske šume, koji su ključni za biodiverzitet. Na primjer, the adaptacija biljaka na klimatske promjene je pitanje sve veće zabrinutosti.
Dezinformacije i skepticizam
Poricanje klimatskih promjena i skepticizam podstaknuti su ekonomskim i političkim interesima. Velike kompanije za fosilna goriva troše milione godišnje na kampanje dezinformacija kako bi posijale sumnju u naučni konsenzus. Ovo organizirano poricanje je doprinijelo da mnogi ljudi i dalje vjeruju da su klimatske promjene prirodna pojava ili da nisu tako ozbiljne kako ih naučnici opisuju.
Neki od najčešćih mitova koji se šire uključuju:
- Klimatske promjene su dio prirodnog ciklusaIako se klima prirodno mijenjala u prošlosti, brzina i veličina trenutnih promjena su bez presedana.
- Ljudski uticaj je nebitanIstraživanja pokazuju da je ljudska aktivnost, posebno kroz sagorijevanje fosilnih goriva, primarni pokretač klimatskih promjena.
- Naučnim podacima se manipulišeOva izjava zanemaruje strogost recenzije i transparentnosti u naučnim istraživanjima.
Uloga Evrope u borbi protiv klimatskih promjena
U Evropi svaka država preuzima različite nivoe odgovornosti i uloge u borbi protiv klimatskih promjena. Evropska unija je implementirala niz politika kako bi postigla svoje ciljeve smanjenja emisija i ublažila efekte klimatskih promjena.
Obaveze koje je preuzela Evropska unija uključuju:
- smanjenje emisije: EU je postavila cilj da smanji emisije stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na nivoe iz 1990. godine, odražavajući važnost djelovati na klimatske promjene u Španiji.
- Ulaganje u obnovljive izvore energije: Cilj je diverzifikovati izvore energije i promovirati korištenje čistije energije.
- obrazovanje i svijest: Sprovode se programi edukacije stanovništva o važnosti djelovanja protiv klimatskih promjena, uključujući uticaj globalno zagrijavanje u našim gradovima.
Evropski građani sve više postaju svjesni implikacija klimatskih promjena na njihov svakodnevni život. Protesti i mobilizacije mladih poput pokreta Petkom za budućnost podigli su debatu o klimatskim promjenama na nivo bez presedana. Ovaj pokret je naveo mlade ljude da zahtijevaju snažniju akciju od političkih lidera, povećavajući pritisak na vlade da preduzmu odlučnu akciju u borbi protiv globalnog zagrijavanja. Vremenom, ove vrste pokreta naglašavaju važnost snažne mjere za borbu protiv klimatskih promjena.
Buduće perspektive
Budućnost klimatskih promjena u Evropi i ostatku svijeta uvelike će zavisiti od naše sposobnosti da djelujemo. Kako učinci klimatskih promjena postaju očigledniji, potreba za usvajanjem strategija ublažavanja postaje sve hitnija.
Očekuje se da će naredne decenije biti obilježene:
- Povećanje globalnih temperatura: Sa projekcijama koje ukazuju da bi zatopljenje moglo premašiti 2°C u ovom stoljeću bez drastične akcije.
- ekstremne vremenske prilikeOčekuje se da će se pojaviti još oluja, suša i toplotnih talasa, koji će uticati i na zdravlje ljudi i na ekosisteme. na primjer, Poplave su jedna od posljedica.
- Promjena u poljoprivredi: Promjene u temperaturama i obrascima padavina utjecat će na usjeve, što će zahtijevati prilagođavanje poljoprivrednih praksi, uz praćenje uticaja klimatske promjene u različitim grupama stanovništva.
Evolucija globalne klime će u velikoj mjeri odražavati naše sadašnje i buduće odluke. Efikasnim rješavanjem klimatskih promjena koristimo ne samo okolišu već i ekonomiji i javnom zdravlju.
Akcije koje poduzmemo danas će odrediti naslijeđe koje ostavljamo budućim generacijama i sposobnost naše planete da održi život u svojim različitim oblicima. Neophodno je djelovati odlučno i odgovorno, prepoznajući da je svako malo važno u borbi protiv klimatskih promjena.
