Prema trećem Izvještaju o klimatskim promjenama u Kataloniji (TICCC), procjenjuje se da će temperatura u regionu porasti 0,8ºC u narednih deset godina. Ovo povećanje moglo bi imati ozbiljne posljedice po javno zdravlje, kako se i očekuje Broj godišnjih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati toplotnim talasima će se povećati sa sadašnjih 50 na 2,500 do 2050. godine.. Ova situacija ilustruje veličinu uticaja klimatske promjene na zdravlje katalonskog stanovništva, problem koji zahtijeva hitnu pažnju.
Pored porasta temperatura, katalonska obala se suočava sa još jednim značajnim izazovom: mogućim nestankom nekoliko plaža. Prema izvještaju, do kraja stoljeća procjenjuje se da će do 20% plaža će trebati dodatne mjere održavanja kako bi preživjeli. Ovo pogoršanje ne samo da ugrožava prirodne ljepote ovih područja, već utiče i na turizam, koji je od vitalnog značaja za lokalnu ekonomiju, kako se analizira u posljedicama Klimatske promjene u kornjačama u Kataloniji.
Grupa od 140 naučnika procijenila je da bi temperatura u Kataloniji mogla porasti i do 1,4ºC za isti period. Iako ovo može izgledati kao marginalna promjena, povećanje će imati utjecaj na biodiverzitet, omogućavajući insektima koji prenose bolesti kao što su denga i malarija da se nađu u regiji, što bi moglo uzrokovati ozbiljne probleme javnog zdravlja. Ako želite razumjeti više o ovoj temi, možete pogledati članak o šumski požari i klimatske promjene.
Globalno zagrijavanje je također povezano s povećanjem učestalosti i jačine šumskih požara, što je rizik pogoršan visokim temperaturama i suhoćom koji karakteriziraju mediteranski region. Povećanje od 1,4ºC temperatura dovodi do mnogo većeg rizika od požara, što predstavlja dodatnu prijetnju za lokalne ekosisteme i ljudske zajednice.
Izveštaj takođe predviđa a smanjenje padavina, sa procijenjenim smanjenjem od 10% u proljeće, ljeto i jesen. Ovo je kritičan period, jer se poklapa sa toplijim mjesecima kada dolazak turista povećava potražnju za vodom, opterećujući vodne resurse regije. Nedostatak vodnih resursa je zabrinutost koja je povezana sa porast temperature u drugim regionima, i odražava kako je ova realnost isprepletena s klimatskim promjenama na plažama Katalonije.
S druge strane, klimatske promjene također utiču na morsku faunu. The Meduze i otrovne alge se razmnožavaju brže, dok se autohtone vrste na katalonskoj obali sele prema sjeveru zbog promjene njihovih staništa. Ovo ne samo da narušava biodiverzitet, već utiče i na ribolov i druge ekonomske aktivnosti zasnovane na morskim resursima. Zdravlje morskih ekosistema je od suštinskog značaja, jer je povezano sa Bilogeneza i njen uticaj na morski život, a ugrožena je klimatskim promjenama.
Uprkos rastućim dokazima o ozbiljnosti klimatskih promjena, emisije stakleničkih plinova se nastavljaju. Iako je Katalonija pokušala da implementira politike ublažavanja i prilagođavanja kako bi odgovorila na ove izazove, efekti ovih mjera su do sada bili ograničeni, navodi se u izvještaju.
Izazovi na katalonskoj obali
Katalonska obala je pod sve većim pritiskom više faktora. Izvještaj Savjetodavnog vijeća za održivi razvoj (CADS) navodi da samo 20% obale ima dovoljno prostora da se prilagodi rastućem nivou mora. Od 2017. godine zabilježena je značajna regresija plaža, a neke kao što je Badalona imaju stopu regresije od 9,8 m/god. Ovaj problem je sličan onom što se iskusilo drugdje, kao što je spomenuto u studijama o efekte klimatskih promjena u drugim zemljama.
U periodu od 2002. do 2010. dani su doprinosi 775,000 m³/god pijeska duž obale; Međutim, ova politika regeneracije pokazala se dugoročno neodrživom zbog visokih troškova i neefikasnosti u odnosu na klimatske promjene. Klimatske promjene su stvorile slične situacije u različitim regijama, kao što se vidi u Klima na Balearskim ostrvima za 2038, koji je također ugrožen zbog sličnih procesa.
Projekcije za 2035. samo to govore 54% sadašnjih plaža imat će adekvatnu širinu za rekreaciju, i alarmantno 9% bi moglo biti potpuno erodirano. Ovo ima važne implikacije za turizam, sektor koji je 2023. privukao 18 miliona turista, od kojih je 90% bilo smješteno u primorskim opštinama i ilustruje koliko situacija može biti kritična ako se ne preduzmu mjere.
Ugrožena je i obalna infrastruktura. Podizanje nivoa mora, jake kiše i olujni udari utiču na energiju, kanalizaciju i veliku većinu transportne infrastrukture, od kojih se većina nalazi u područjima podložnim poplavama. Na primjer, neke studije sugeriraju da bi liniju Rodalies del Maresme trebalo premjestiti u unutrašnjost iz sigurnosnih razloga, kao što je spomenuto u raspravi o održiva infrastruktura suočena sa klimatskim promjenama.
Nastavak epizoda poput Oluje Glorija u januaru 2020. pokazao je da je klimatska kriza realnost. Ovaj događaj je sa sobom donio kiše i do 500 litara/m² u određenim regijama, uzrokujući izlivanje rijeka i ozbiljno utječući na lokalnu poljoprivredu, naglašavajući hitnost rješavanja problema široko rasprostranjeni uticaj klimatskih promjena.
Neophodne mjere za adaptaciju
Suočeni sa ovom kritičnom situacijom, hitno su potrebna efikasna rješenja. Greenpeace predlaže da uz umjereno smanjenje emisije stakleničkih plinova, do 40% odmarališta na plaži Širom svijeta, međutim, ovi napori moraju biti koordinirani na lokalnom nivou i vođeni saradnjom zajednica i vlasti. Saradnja zajednice ključna je za ublažavanje uticaj klimatskih promena u regionu.
Neophodne radnje uključuju:
- Sprovesti ambiciozne politike za smanjenje emisije gasova staklene bašte.
- Uvesti prognoze klimatskih promjena u urbanističko i infrastrukturno planiranje.
- Stvoriti ograničenja i propise za turizam, koji može uzrokovati značajnu štetu obalnom ekosistemu.
- Obnoviti i očuvati područja sklona poplavama i ekosisteme kao što su močvare koje su neophodne za otpornost obale.
Potreba za djelovanjem je hitna. Plaže nisu samo turistička atrakcija, već nude i niz ekosistema i funkcija koje štite obalu i biodiverzitet. Prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena moraju biti prioritet, posebno s obzirom na utjecaj na razne ugrožene vrste.
Pored gore navedenih strategija, bitno je promovirati istraživanje i obrazovanje o klimatskim promjenama kako bi društvo bilo informirano i moglo aktivno učestvovati u zaštiti katalonske obale. Bez svačije saradnje, katalonska obala bi se mogla suočiti s mračnom budućnošću koja zahtijeva posebnu pažnju, što se također može vidjeti u poplave koje ugrožavaju čitavo stanovništvo.
Klimatska kriza je izazov koji pogađa sve. Bitno je udružiti snage kako bismo osigurali da buduće generacije mogu uživati u ljepoti i funkcionalnosti koje naše plaže pružaju. Kroz zajednički pristup moguće je implementirati rješenja koja čuvaju naše obale i minimiziraju utjecaj klimatskih promjena.
