Kina i Evropa predvodiće Pariški sporazum

  • Trump je povukao SAD iz Pariskog sporazuma, potkopavajući njihove klimatske obaveze.
  • Kina i Evropa nastavljaju da napreduju u pogledu svojih ciljeva smanjenja emisija.
  • EU ima za cilj smanjenje emisija za 40% do 2030. godine u odnosu na 1990. godinu.
  • Međunarodna saradnja je ključna za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

Borba protiv klimatskih promjena i Pariški sporazum

Otkako je Donald Trump izabran za predsjednika Sjedinjenih Država, borba protiv klimatskih promjena je za vašu zemlju gotova. Prema Donaldu Trumpu, klimatske promjene su izum Kineza za postizanje konkurentnosti i zato je jasno da SAD više neće voditi Pariški sporazum.

Trump je zatvorio sve planiranje okoliša koje su Barack Obama i vlada Kine zajedno napravili, vodeći pregovore o zatvaranju Pariškog sporazuma 2015. godine. Međutim, uprkos tome što Trump ne pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, Kina i Europa spremne su krenuti naprijed da vode bitku.

Ekološke programe otkazao Trump

Trump i Pariški sporazum

Programi koji su postojali prije nego što ih je Trumpova administracija poništila nastojali su omogućiti SAD-u da ispuni ciljeve postavljene prilikom potpisivanja Pariškog sporazuma. Ovi ciljevi uključuju smanjenje emisije stakleničkih plinova. između 26% i 28% do 2025. godine u odnosu na 2005. Europski povjerenik za klimatske akcije Miguel Arias Cañete prepoznao je da su, uz Trampovu izvršnu naredbu, SAD ostale bez "glavnih alata" za postizanje tih ciljeva.

U borbi protiv klimatskih promjena više ne možemo računati na podršku Sjedinjenih Država, ali Kina i Evropa će nastaviti gledati naprijed. I Kina i Evropa neće promijeniti svoju odlučnost, ciljeve ili politiku u vezi s klimatskim promjenama, ali će nastaviti svoje planirane napore za poboljšanje kvaliteta klime. Zanimljivo je napomenuti da neke zemlje, poput onih koje su u sastavu Evropske unije i Kine, čvrsto su opredijeljeni za nastavak vođenja Pariškog sporazuma i razmatranje kako napori SAD mogu uticati na globalnu klimu.

Napori Kine i Evrope

Od 2013. godine Brisel i Peking zaustavili su dijalog o energiji i klimatskim promjenama koji su sada ponovo aktivirali kako bi ispunili ciljeve Pariškog sporazuma. Cilj ovog dijaloga je povećati saradnju u mrežama za transport energije, povećati tehnološke inovacije, obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost. Prema Cañeteu, klimatske promjene će igrati ključnu ulogu na godišnjem samitu između EU i Kine koji će se održati u junu u Briselu.

Kina i EU također su postavile ciljeve za smanjenja Pariškog sporazuma, kao i gotovo 200 zemalja potpisnica. Smanjenja emisija stakleničkih plinova primjenjivat će se od 2020. godine i bit će dobrovoljna. Odnosno, svaka država postavlja svoje ciljeve. Doprinos Kine smanjenju emisija vrlo je mali ako ga uporedimo s naporima koje traži Europska unija. Argument Pekinga je da oni nisu među skupinom zapadnih zemalja koje su pokrenule problem klimatskih promjena nakon desetljeća protjerivanja CO2. Posvećenost koju imaju Kinezi je da bi 2030. godine mogli doseći maksimum emisija i odatle početi ih smanjivati. Ovo je dio napora koji također uključuje Evropska unija i njena klimatska ambicija.

Prema stručnjacima, kineska emisija će dostići vrhunac prije 2030. godine jer sve više ukida upotrebu uglja i širi obnovljive izvore energije. U ovom kontekstu, bitno je podsjetiti da je nakon Trumpove pobjede, Kina će predvoditi Pariski sporazum i naporno će raditi na ispunjavanju svojih klimatskih obećanja.

fenomen djeteta
Vezani članak:
Poštivanje Pariškog sporazuma neće spriječiti fenomen El Niño

Predanost Evropske unije

EU i Kina predvodiće Pariški sporazum

Europska unija ima najviši klimatski cilj od svih međunarodnih napora otkako su SAD 2001. godine napustile Kjoto protokol smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% u 2030. u odnosu na nivo iz 1990. Iako unutar EU postoje tenzije sada kada se pregovara o raspodjeli napora između zemalja i instrumentima za postizanje globalnog cilja. Prema nedavnom izvještaju Carbon Market Watch, Švedska, Njemačka i Francuska zalažu se za ambiciozan razvoj klimatskih politika. Dok drugi blok, čija je vidljiva glava Poljska, vesla u suprotnom smjeru.

Između Kine, SAD i Evropa akumuliraju polovinu emisija stakleničkih plinova na cijeloj planeti. Zato bez truda i pomoći Sjedinjenih Država, oko 15% globalnih emisija i dalje bi se emitiralo I sa ovim, bilo bi prilično teško ispuniti pariški cilj: smanjiti gasove staklene bašte tako da porast temperature do kraja veka ne pređe 2 stepena u poređenju sa predindustrijskim nivoima. Imperativ je da uzmete u obzir uloga Sjedinjenih Država u ovom globalnom naporu, jer njihovo odsustvo može ozbiljno uticati na očekivane rezultate.

Vezani članak:
Španija i Pariški sporazum: Obaveze i izazovi u borbi protiv klimatskih promjena

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*

  1. Za podatke odgovoran: Miguel Ángel Gatón
  2. Svrha podataka: Kontrola neželjene pošte, upravljanje komentarima.
  3. Legitimacija: Vaš pristanak
  4. Komunikacija podataka: Podaci se neće dostavljati trećim stranama, osim po zakonskoj obavezi.
  5. Pohrana podataka: Baza podataka koju hostuje Occentus Networks (EU)
  6. Prava: U bilo kojem trenutku možete ograničiti, oporaviti i izbrisati svoje podatke.