Arhipelag od Kiribati, koji se nalazi u centralnom zapadnom Tihom okeanu, sjeveroistočno od Australije, suočava se s ozbiljnom klimatskom krizom koja bi mogla dovesti do njegovog nestanka zbog porasta nivoa mora. Ostrva koja ga čine nalaze se na prosječnoj nadmorskoj visini od manje od 2 metra iznad nivoa mora, što ih čini izuzetno ranjivim na poplave i druge ekstremne vremenske prilike.
Ovaj tropski raj, gdje je otprilike 110.470 ljudi, mogao bi biti potopljen prije kraja 21. vijeka ukoliko se ne provedu efikasne mjere za ublažavanje uticaja klimatske promjene. Kako klimatske promjene napreduju, važno je proučavati gradovi koji bi mogli nestati zbog njegovih efekata.
Poplave su sve češće na Kiribatiju, jer postojeće nasipe više ne mogu izdržati navalu talasa. Ovaj problem pogoršava otapanje ledenih kapa, pojava koja prijeti svim obalnim zajednicama širom svijeta, a posebno stanovnicima Kiribatija, čija je vlada poduzela drastične mjere, poput preuzimanja fidžijskog ostrva Vanua Levu, kao moguće rješenje za preseljenje stanovništva. Trenutna situacija u Kiribatiju odražava iskustva iz drugih zemalja suočavanje sa klimatskim promjenama.
U suočavanju s ovom krizom, Kiribati neće biti sam; imaće podršku grupe inženjera Ujedinjeni Arapski Emirati, koji imaju iskustva u izgradnji najvećeg vještačkog ostrva na svetu, Palm Islands. Prema mišljenju stručnjaka, strategija ne bi trebalo da se fokusira samo na migracije, već je ključna za podizanje tla Kiribatija. To je neophodno jer vještačko ostrvo nije moglo izdržati oluje i ekstremne plime.
Ambiciozni projekat ima procijenjeni budžet od 100 milion dolara i pozdravljen je kao kreativno rješenje za prijeteću prijetnju klimatskih promjena. Za izvođenje ovih radova planirano je korištenje tla dobijenog jaružanjem unutrašnjih laguna. Međutim, dok se ovi planovi razvijaju, postojeći problemi na Kiribatiju nastavljaju da se intenziviraju. Klimatska kriza je podsjetnik na važnost shvatite kako to utiče na različite prirodne pojave.
Realnost je zabrinjavajuća: 81% domaćinstava su već prijavila efekte podizanja nivoa mora, što znači da velika većina stanovništva već osjeća uticaj klimatskih promjena u svom svakodnevnom životu. Erozija tla uništava domove, a zaslanjivanje vode za piće je kritičan problem koji utiče i na poljoprivredu i na zdravlje stanovništva.
S druge strane, rastuće poteškoće u pristupu vodi za piće dovele su do porasta bolesti koje se prenose vodom, naglašavajući hitnu potrebu da se poboljša sanitarna i infrastruktura u zemlji. To je bila tačka koju je istakao dr Joanne Clarke, pedijatar iz organizacije Doktori bez granica, napominjući da nedostatak slatke vode povećava rizike po javno zdravlje. Zdravlje i klimatske promjene su povezane, kao što je detaljno opisano u članku o efekte na trudnice.
Kiribati se također suočava sa značajnim izazovom stanovništva. The koncentracija stanovništva na Taravi, glavni grad, stvorio je prenaseljenost koja pogoršava zdravstvene i socijalne probleme. Ovaj atol je dom za više od polovine ukupnog stanovništva zemlje, što pogoršava probleme javnog zdravlja i ometa održivost resursa.
Stope nataliteta na Kiribatiju su prilično visoke, s 26 rođenih na 1,000 stanovnika, što stvara veći pritisak na ionako oskudne resurse. Kako stanovništvo nastavlja da raste, osnovne potrebe kao što su hrana, pristup zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju postaju sve teže zadovoljiti. Potrebno je razmotriti kako se vrste poput biljaka prilagođavaju ovim promjenama, kao što je navedeno u članku o adaptacija biljaka klimatskim promjenama.
Ekonomska situacija Kiribatija zasniva se prvenstveno na samoodrživoj poljoprivredi, ribarstvu i doznakama radnika iz inostranstva. Međutim, uticaj klimatskih promjena duboko utječe na ove aktivnosti, ostavljajući mnoge Kiribate da se bore da zadovolje svoje potrebe za hranom. To nije samo lokalni problem, kao što je uočeno i na drugim mjestima, kao što je slučaj s ugrožene pustinje zbog globalnog zagrijavanja.
Što se tiče zdravlja, Kiribati se suočava sa a opterećenje bolesti koji obuhvata i zarazne i nezarazne bolesti. Uz jednu od najviših stopa dijabetesa i tuberkuloze u svijetu, zdravlje Kiribata je stalna briga. To je dijelom zbog nedostatka pristupa zdravstvenim uslugama i štetnih efekata klimatskih promjena na javno zdravlje.
Siromaštvo i nedostatak resursa također doprinose ovom ciklusu problema. Izveštaj sa Environmental Justice Foundation sugerira da klimatske promjene stvaraju izbjegličku krizu bez presedana. Mnogi Kiribati već traže azil u drugim zemljama zbog nestabilnosti njihovih domova, što otvara brojna pitanja o ljudskim pravima i globalnoj odgovornosti pred klimatskim promjenama. Da bismo ovo bolje razumjeli, korisno je analizirati ulaganja u fosilna goriva.
Osim toga, predsjednik Kiribatija, Taneti Maamau, poduzeo je korake za jačanje vanjskih odnosa i traženje međunarodne podrške u suočavanju s klimatskom krizom. Veze s drugim nacijama, posebno onima koje dijele slične brige, ključne su za pronalaženje dugoročnih, održivih rješenja. U ovom kontekstu, ulaganje u zelenu infrastrukturu to je ključno.
Porast učestalosti i intenziteta oluja doveo je do potrebe za izgradnjom otpornije infrastrukture, kao što su nasipi, koji mogu zaštititi zajednice od nadolazećih poplava. Međutim, ova rješenja su skupa i zahtijevaju dugoročno planiranje i posvećenost međunarodne zajednice.
U širem kontekstu, situacija na Kiribatiju je mikrokosmos izazova s kojima se suočavaju mnoge ostrvske i obalne nacije širom svijeta zbog klimatskih promjena. Kiribati je možda prva zemlja koja je nestala, ali postoje mnoge druge nacije koje se suočavaju sa sličnim izazovima, kao što su Maršalska ostrva i Tuvalu. Ove zemlje su poziv na buđenje svijetu o ozbiljnosti klimatske krize i hitnoj potrebi da se djeluje kao Poplave će ugroziti milione ljudi ljudi u roku od nekoliko godina.
Kako vrijeme prolazi, Kiribati postaje simbol globalne borbe protiv klimatskih promjena i potrage za inovativnim i održivim rješenjima. Međunarodna zajednica mora odgovoriti na ovaj poziv i sarađivati na razvoju učinkovitih strategija koje će koristiti ne samo Kiribatiju, već i svim nacijama ranjivim na klimatske promjene.