Kiribatsko otočje , smješteno u centralno-zapadnom Tihom okeanu, sjeveroistočno od Australije, suočava se s ozbiljnom klimatskom krizom koja bi mogla dovesti do njegovog nestanka zbog porasta nivoa mora. Ostrva koja ga čine leže na prosječnoj nadmorskoj visini manjoj od 2 metra , što ih čini izuzetno osjetljivim na poplave i druge ekstremne vremenske događaje.
Ovaj tropski raj, dom za otprilike 110.470 ljudi , mogao bi biti potopljen prije kraja 21. stoljeća, osim ako se ne provedu efikasne mjere za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena . Kako klimatske promjene napreduju, od vitalnog je značaja proučavati gradove koji bi mogli nestati zbog njihovih posljedica.
Poplave u Kiribatiju postaju sve češće jer postojeći nasipi više ne mogu izdržati snagu valova. Ovaj problem pogoršava topljenje polarnih ledenih kapa, fenomen koji prijeti svim obalnim zajednicama širom svijeta, a posebno stanovnicima Kiribatija, čija je vlada poduzela drastične mjere, poput akvizicije fidžijskog ostrva Vanua Levu , kao moguće rješenje za preseljenje stanovništva. Trenutna situacija u Kiribatiju odražava iskustva drugih zemalja koje se suočavaju s klimatskim promjenama.
Da bi se suočio s ovom krizom, Kiribati neće biti sam; imat će podršku grupe inženjera iz Ujedinjenih Arapskih Emirata , koji imaju iskustva u izgradnji najvećeg vještačkog ostrva na svijetu, Palminih ostrva . Prema riječima stručnjaka, strategija se ne bi trebala fokusirati samo na migracije, već i na ključno podizanje nivoa tla Kiribatija. To je neophodno jer vještačko ostrvo ne bi moglo izdržati oluje i ekstremne plime.
Ambiciozni projekat ima procijenjeni budžet od 100 miliona dolara i pozdravljen je kao kreativno rješenje za prijeteću prijetnju klimatskih promjena. Za izvođenje ovih radova, plan je da se koristi tlo iskopano iz unutrašnjih laguna. Međutim, dok su ovi planovi u toku, postojeći problemi u Kiribatiju se nastavljaju intenzivirati. Klimatska kriza služi kao oštar podsjetnik na važnost razumijevanja kako ona utiče na različite prirodne pojave.
Stvarnost je alarmantna: 81% domaćinstava je već prijavilo posljedice porasta nivoa mora, što znači da velika većina stanovništva već osjeća utjecaj klimatskih promjena u svakodnevnom životu. Erozija tla uništava domove, a salinizacija vode za piće je kritičan problem koji utiče i na poljoprivredu i na javno zdravlje.
S druge strane, sve veće poteškoće u pristupu čistoj vodi za piće dovele su do porasta bolesti koje se prenose vodom, što naglašava hitnu potrebu za poboljšanjem sanitarne infrastrukture i pristupa vodi u zemlji. To je naglasila dr. Joanne Clarke , pedijatrica iz organizacije Doktori bez granica, koja je istakla da nestašica slatke vode povećava rizike za javno zdravlje. Zdravlje i klimatske promjene su međusobno povezani, kao što je detaljno opisano u članku o uticaju na trudnice.
Kiribati se također suočava sa značajnim problemom broja stanovnika. Koncentracija stanovništva u Tarawi , glavnom gradu, dovela je do prenaseljenosti koja pogoršava zdravstvene i socijalne probleme. Ovaj atol dom je više od polovine ukupnog stanovništva zemlje, što pogoršava probleme javnog zdravlja i otežava održivost resursa.
Stope nataliteta u Kiribatiju su prilično visoke, sa 26 rođenih na 1,000 stanovnika , što dodatno opterećuje ionako oskudne resurse. Kako stanovništvo nastavlja rasti, osnovne potrebe poput hrane, pristupa zdravstvenoj zaštiti i obrazovanja postaju sve teže zadovoljene. Potrebno je ispitati kako se vrste poput biljaka prilagođavaju ovim promjenama, kao što je već spomenuto u članku o prilagođavanju biljaka klimatskim promjenama.
Kiribatska ekonomija se prvenstveno zasniva na poljoprivredi za vlastite potrebe, ribolovu i doznakama radnika iz inostranstva. Međutim, uticaj klimatskih promjena duboko utiče na ove aktivnosti, zbog čega se mnogi stanovnici Kiribatija bore da zadovolje svoje prehrambene potrebe. Ovo nije samo lokalni problem; on se primjećuje i drugdje, kao što je slučaj sa pustinjama kojima prijeti globalno zagrijavanje.
Što se tiče zdravlja, Kiribati se suočava s teretom bolesti koje obuhvataju i zarazne i nezarazne bolesti. S nekim od najviših stopa dijabetesa i tuberkuloze u svijetu, zdravlje stanovnika Kiribata predstavlja stalnu zabrinutost. To je dijelom posljedica nemogućnosti pristupa zdravstvenim uslugama i negativnih utjecaja klimatskih promjena na javno zdravlje.
Siromaštvo i nedostatak resursa također doprinose ovom ciklusu problema. Izvještaj Fondacije za ekološku pravdu sugerira da klimatske promjene stvaraju neviđenu izbjegličku krizu. Mnogi stanovnici Kiribata već traže azil u drugim zemljama zbog nestabilnosti svoje domovine, što postavlja niz pitanja o ljudskim pravima i globalnoj odgovornosti suočeni s klimatskim promjenama. Da bismo ovo bolje razumjeli, korisno je analizirati ulaganja u fosilna goriva.
Nadalje, predsjednica Kiribatija Taneti Maamau poduzela je korake za jačanje vanjskih odnosa i traženje međunarodne podrške u rješavanju klimatske krize. Veze s drugim nacijama, posebno onima koje dijele slične probleme, ključne su za pronalaženje dugoročnih, održivih rješenja. U tom kontekstu, ulaganje u zelenu infrastrukturu je ključno.
Porast učestalosti i intenziteta oluja doveo je do potrebe za izgradnjom otpornije infrastrukture, kao što su nasipi, koji mogu zaštititi zajednice od nadolazećih poplava. Međutim, ova rješenja su skupa i zahtijevaju dugoročno planiranje i posvećenost međunarodne zajednice.
U širem kontekstu, situacija Kiribatija je mikrokosmos izazova s kojima se suočavaju mnoge ostrvske i priobalne zemlje širom svijeta zbog klimatskih promjena. Kiribati bi mogla biti prva zemlja koja će nestati, ali mnoge druge nacije suočavaju se sa sličnim izazovima, poput Maršalovih Ostrva i Tuvalua. Ove zemlje služe kao poziv na buđenje svijetu o ozbiljnosti klimatske krize i hitnoj potrebi za djelovanjem, jer će poplave ugroziti milione ljudi u roku od samo nekoliko godina.
Kako vrijeme prolazi, Kiribati postaje simbol globalne borbe protiv klimatskih promjena i potrage za inovativnim i održivim rješenjima. Međunarodna zajednica mora odgovoriti na ovaj poziv i sarađivati na razvoju učinkovitih strategija koje će koristiti ne samo Kiribatiju, već i svim nacijama ranjivim na klimatske promjene.