Klimatske promjene imaju različite efekte na različitim mjestima. Ovi efekti se obično razlikuju na velikoj skali ili po nadmorskoj visini/geografskoj širini širom svijeta. Općenito, klimatske promjene dovode do povećanja temperatura, ali to povećanje neće biti isto svugdje.
Prema studiji, porast temperatura više će utjecati na gradove nego u prirodnom okruženju i da bi se, ako se nastavi trenutna stopa porasta, utjecaj toplotnih valova na gradove mogao pomnožiti sa četiri. Želite li znati više o ovom istraživanju?
Učinak porasta temperature
Studiju o tome kako će temperature utjecati na gradove i prirodno okruženje provelo je Univerzitet u Leuvenu (Belgija) i imali su sasvim solidne zaključke koje su iznijeli na skupštini koju Evropska unija geoznanosti održava u Beču.
Hendrik Wouters, jedan od glavnih autora istraživanja temperature, izjavio je da će negativni efekti klimatskih promjena na temperature biti dvostruko veći u gradovima nego u prirodnim područjima. Ovo otkriće je ključno za razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na gradove.
Već je poznato iz prethodnih istraživanja da je učinak viših temperatura veći u gradovima nego u ruralnim područjima. Posebno noću se javlja efekat "toplotnog ostrva", što predstavlja podizanje vrućeg vazduha zarobljenog na površini trotoara i asfalta, što uzrokuje porast temperature. Ono što ovu studiju čini revolucionarnom jeste to što ona prvi put kvantifikuje stepen u kojem će gradovi iskusiti više temperature. Nadalje, efekat toplotnog ostrva će biti ključni faktor u ovim promjenama.
Posljedice globalnog zagrijavanja u gradovima
Studije pokazuju da se toplotni talasi u gradovima povećavaju i po učestalosti i po intenzitetu. Toplotni talasi dovode do povećanog broja prijema u bolnice zbog dehidracije, smanjene produktivnosti, povećanog oštećenja infrastrukture i, u najekstremnijim slučajevima, porasta smrtnih slučajeva. U tom kontekstu, važno je razmotriti i kako će se šumski požari povećati u narednim godinama zbog visokih temperatura.
U ovoj studiji, istraživači su analizirali kako efekti toplotnih talasa međusobno djeluju u gradovima i prirodnom okruženju. Koristili su mjerenja temperature iz posljednjih 35 godina u Belgiji i uporedili ih sa učestalošću i intenzitetom prekoračenja temperaturnih ograničenja. Ova ograničenja definišu štetu nanesenu zdravlju i sve prethodno navedene aspekte. Da biste saznali više o situaciji u različitim regijama, korisno je pregledati efekte klimatskih promjena u drugim gradovima.
Kao rezultat toga, može se primijetiti da su tokom proučavanog perioda toplotni talasi bili mnogo intenzivniji u gradovima nego u ruralnim područjima. Očekuje se da će se ovo pogoršati u budućnosti, što naglašava potrebu za ulaganjem u zelenu infrastrukturu kako bi se riješile ove situacije.
Sljedeća budućnost
Nakon što su došli do zaključaka svog istraživanja, fokusirali su se na procjene o tome šta će se dogoditi u budućnosti. Ove procjene se zasnivaju na simulacijama kreiranim korištenjem računarskih modela. Ove procjene predviđaju da će, u periodu 2041-2075, uticaj toplote u gradovima biti četiri puta veći nego u ruralnim područjima.
Istraživači pojašnjavaju da ove procjene odgovaraju srednjoročnom scenariju i priznaju da brojni faktori mogu utjecati na izračun, poput drastičnog smanjenja emisija stakleničkih plinova ili zaustavljanja rasta gradova. U tom kontekstu, ključno je razumjeti kako globalno zagrijavanje utječe na javno zdravlje.
Najgori scenario ekstremnih toplotnih talasa uključivao bi povećanje nivoa uzbune do 10 stepeni Celzijusa, što bi trajalo 25 dana tokom ljeta. Međutim, ako bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte, situacija bi bila slična onoj koju sada doživljavamo.
Uz sve ovo, pokušava se uputiti na potrebu koja postoji da gradovi redizajniraju svoju strukturu i upravljanje zasnovano na klimatskim promjenama. Na primjer, s vertikalnim gradskim dizajnom, smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili korištenjem infrastrukture koja manje zagađuje. Oni su smjernice za smanjenje efekata toplotnih valova.
