Klimatske promjene imaju različite efekte na različitim mjestima. Ove promjene u efektima obično se razlikuju u velikoj mjeri ili u odnosu na nadmorsku visinu / širinu na globusu. Generalno, klimatske promjene imaju za posljedicu povećanje temperature, ali ovo povećanje neće biti jednako na svim mjestima.
Prema studiji, porast temperatura više će utjecati na gradove nego u prirodnom okruženju i da bi se, ako se nastavi trenutna stopa porasta, utjecaj toplotnih valova na gradove mogao pomnožiti sa četiri. Želite li znati više o ovom istraživanju?
Učinak porasta temperature
Studiju o tome kako će temperature utjecati na gradove i prirodno okruženje provelo je Univerzitet u Leuvenu (Belgija) i imali su sasvim solidne zaključke koje su iznijeli na skupštini koju Evropska unija geoznanosti održava u Beču.
Jedan od glavnih autora istraživanja o temperaturama tzv Hendrik wouters On je naveo da će negativni efekti klimatskih promjena u pogledu temperatura biti dvostruko jači u gradovima nego u prirodnim prostorima. Ovaj nalaz je fundamentalan za razumijevanje uticaj klimatskih promjena na gradove.
Iz prethodnih istraživanja već je poznato da je učinak viših temperatura veći u gradovima nego u ruralnim sredinama. Pogotovo noću dolazi do efekta "otoka vrućine", a to je porast vrućeg zraka zarobljenog na površini pločnika i asfalta, što uzrokuje porast temperatura. Šta ovu studiju čini revolucionarnom je po prvi put kvantificirati u kojoj će mjeri gradovi imati više temperature. Osim toga, efekat toplotnog ostrva će biti ključni faktor u ovim promjenama.
Posljedice globalnog zagrijavanja u gradovima
Studije pokazuju da se toplotni talasi povećavaju u gradovima, kako po učestalosti tako i po intenzitetu. Toplotni talasi povećavaju prijem u bolnicu zbog dehidracije, smanjuju produktivnost, povećavaju štetu na infrastrukturi i, u najekstremnijim slučajevima, povećavaju smrtnost. U tom smislu, takođe je važno razmotriti kako Šumski požari će se povećati u narednim godinama zbog visokih temperatura.
U ovoj studiji, istraživači su analizirali kako efekti toplotnih talasa utiču na gradove i prirodne sredine. Da bi to učinili, koristili su mjerenja temperature iz posljednjih 35 godina u Belgiji i upoređivali ih sa učestalošću i intenzitetom prekoračenja temperaturnih granica. Ove granice definiraju štetu nanesenu kako zdravlju tako i svemu gore navedenom. Da biste saznali više o situaciji u različitim regijama, korisno je pregledati efekte klimatskih promjena u drugim gradovima.
Kao rezultat toga, može se primijetiti da su tokom proučavanog perioda toplotni talasi bili mnogo intenzivniji u gradovima nego na selu. Očekuje se da će se ovo pogoršati u budućnosti, naglašavajući potrebu za ulaganje u zelenu infrastrukturu da se nosi sa ovim situacijama.
Sljedeća budućnost
Nakon što dođu do zaključaka istrage, posvetili su se procjeni šta će se dogoditi u budućnosti. Procjene se temelje na simulacijama izvedenim putem računarski generisanih modela. Ove procjene predviđaju da će za period 2041-2075 utjecaj topline u gradovima bit će četiri puta veća nego na terenu.
Istraživači pojašnjavaju da ove procjene odgovaraju srednjoročnom scenariju i priznaju da bi brojni faktori mogli utjecati na proračun, poput drastičnog pada emisije stakleničkih plinova ili zaustavljanja urbanog razvoja. U ovom kontekstu, ključno je razumjeti kako globalno zagrevanje utiče na javno zdravlje.
Najgora situacija za ekstremne toplotne valove bila bi porast nivo upozorenja na 10 stepeni i trajao bi 25 dana u ljeto. Međutim, ako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, to bi bilo slično kao sada.
Uz sve ovo, pokušava se uputiti na potrebu koja postoji da gradovi redizajniraju svoju strukturu i upravljanje zasnovano na klimatskim promjenama. Na primjer, s vertikalnim gradskim dizajnom, smanjenjem emisija stakleničkih plinova ili korištenjem infrastrukture koja manje zagađuje. Oni su smjernice za smanjenje efekata toplotnih valova.
