Klimatske promjene u Aziji pokazuju jedno od svojih najsurovijih lica u posljednjoj godini. Podaci koje je prikupila Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i druge međunarodne agencije potvrđuju da Azijski kontinent se zagrijava dvostruko brže od globalnogOvaj fenomen ne predstavlja samo historijske temperaturne rekorde, već i eskalaciju intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja koji već utiču na svakodnevni život miliona ljudi u regiji.
Izvještaj "Stanje klime u Aziji 2024." upozorava na uznemirujuće izglede. Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), 2024. godina je bila najtoplija godina - ili druga najtoplija, ovisno o analiziranim izvorima - ikada zabilježena u Aziji, sa prosječnom godišnjom temperaturom 1,04°C višom u odnosu na referentni period 1991-2020. Ovaj uzlazni trend se ubrzao od 1990-ih i utiče i na kopno i na more, uzrokujući drastične promjene u azijskim ekosistemima i ekonomiji.
Rekordne temperature i uporni toplotni talasi
Azija je 2024. godine iskusila produžene toplotne talase, koji su trajali od aprila do novembra.Zemlje poput Kine, Japana i Južne Koreje obarale su rekordne temperature nekoliko mjeseci zaredom, dok je Mjanmar dostigao nacionalni maksimum od 48,2°C. Nadalje, kopnene regije Mongolije i dijelovi Bliskog istoka doživjeli su tako ekstremne toplotne valove da su svakodnevni život i produktivnost bili ozbiljno pogođeni.
Ovi toplotni talasi imaju direktne posljedice po zdravlje, poljoprivredu i sigurnost hrane. Kontinuirani porast temperatura također uzrokuje multiplikativni učinak na druge prirodne rizike, poput šumskih požara, smanjenje poljoprivredne produktivnosti i veću ranjivost najizloženijih populacija, posebno starijih osoba i djece u gusto naseljenim urbanim područjima.
Morski toplotni talasi i porast nivoa mora
Okeani koji okružuju Aziju također nisu imuni na klimatske promjene. U 2024. godini, površina mora dostigla je neviđene nivoe zagrijavanja, sa stopom porasta od 0,24°C po deceniji, što je skoro dvostruko više od globalnog prosjeka. Tokom augusta i septembra, skoro 15 miliona kvadratnih kilometara okeana - područje otprilike veličine Rusije - bilo je pogođeno ekstremnim morskim toplotnim talasima, što je uticalo na biodiverzitet i sigurnost hrane obalnih zajednica.
Nivo mora duž indijske i pacifičke obale raste brže nego u drugim regijama planete. Ovo povećava rizik od poplava, erozije obale i salinizacije poljoprivrednog zemljišta u nizinskim područjima jugoistočne Azije, gdje žive milioni ljudi. Ribarstvo i drugi ekonomski sektori zavise od stabilnosti okeana, što dodatno opterećuje regionalnu ekonomiju.
Ubrzano topljenje glečera i dugoročne prijetnje
Ubrzano povlačenje glečera u Aziji jedan je od najzabrinjavajućih simptoma klimatskih promjena. U područjima kao što su centralni Himalaji, Tibetanska visoravan i planinski lanac Tian Shan - poznat kao "Treći pol" jer sadrži najveće rezerve leda izvan polarnih regija - 23 od 24 praćena glečera doživjela su trajni gubitak mase između 2023. i 2024. godine. Smanjenje zimskih snježnih padavina i sve toplija ljeta povećavaju rizik od izbijanja glacijalnih jezera i klizišta.
Topljenje leda predstavlja ozbiljan rizik za sigurnost vode miliona ljudi. koji zavise od glacijalne vode za piće, navodnjavanje i proizvodnju hidroelektrične energije. Nadalje, ovaj proces povećava vjerovatnoću povezanih prirodnih katastrofa, kao što su bujične poplave i oštećenja kritične infrastrukture.
Ekstremni vremenski događaji: poplave, suše i cikloni
2024. godinu obilježio je niz ekstremnih događaja koji su ostavili značajan ljudski i ekonomski utjecaj. Tropski ciklon Yagi bio je najsnažnija oluja godine, uzrokujući značajnu štetu i brojne žrtve u zemljama poput Vijetnama, Filipina, Mjanmara, Tajlanda i Kine. Centralna Azija doživjela je najgore poplave u najmanje 70 godina, a više od 100.000 ljudi evakuirano je u Kazahstanu i južnoj Rusiji. Nepal i Indija također su pretrpjeli rekordne padavine, sa stotinama smrtnih slučajeva i milionima dolara štete.
S druge strane, Kinu je pogodila suša koja je uticala na skoro pet miliona ljudi., uzrokujući poljoprivredne gubitke veće od 400 miliona dolara i čineći velike površine usjeva neupotrebljivim. Ekstremni vremenski obrasci - previše ili premalo vode - pokazuju teškoću prilagođavanja sve nepredvidljivijim i intenzivnijim pojavama.
Mjere prilagođavanja i sistemi ranog upozorenja
S obzirom na ovaj scenario, važnost sistema ranog upozoravanja i pripravnosti raste. Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije (WMO) ističe slučaj Nepala, gdje je provođenje upozorenja o poplavama i obuka zajednice spasilo desetine hiljada života i smanjilo rizike za lokalno zdravlje i ekonomiju. U svijetu koji je sve više izložen klimatskoj varijabilnosti, ova iskustva služe kao model za druge regije.
Međutim, Stručnjaci insistiraju na potrebi proširenja i koordinacije ovih sistema prevencije kako bi se osigurao efikasan odgovor na nove epizode ekstremnih vremenskih uslova, za koje se očekuje da će postati sve češće kako globalno zagrijavanje napreduje.
Ubrzanje klimatskih promjena u Aziji i porast ekstremnih događaja do 2024. godine predstavljaju veliki izazov za regiju i ostatak planete. Rekordne temperature, masovno topljenje glečera, porast nivoa mora i katastrofe uzrokovane sušama, ciklonima i poplavama pokazuju visoku ljudsku i ekonomsku cijenu klimatske krize. Iskustvo akumulirano u sistemima ranog upozoravanja i pripravnosti nudi put ka ublažavanju najgorih posljedica, ali izazovi prilagođavanja i otpornosti su ogromni s obzirom na trend koji, za sada, ne pokazuje predah.