Porast nivoa mora kao rezultat topljenja ledenih kapa, porast temperatura širom svijeta i progresivno povećanje učestalosti poplava dovode do toga da Evropa počne vrlo ozbiljno shvaćati pitanje klimatskih promjena. klimatske promjene. Zabrinutost zbog posljedica ovog fenomena navela je gradove širom kontinenta da preduzmu značajne mjere kako bi se prilagodili novoj klimatskoj stvarnosti.
Iako su klimatske promjene isključene iz G20 zahvaljujući Donaldu Trumpu, Na Starom kontinentu postoji jedanaest evropskih opština koje je Evropska agencija za životnu sredinu identifikovala kao dobre primere prilagođavanja. na ovaj problem koji će prije ili kasnije završiti zahvatiti sve nas. Ove opštine su: Bilbao (Španija), Lisabon Portugal), Kopenhagen (Danska), Hamburg (Njemačka), Gent (Belgija), Malme (Švedska), Bratislava (Slovačka), Smoljan (Bugarska), Pariz, Francuska), Amsterdam (Holandija) y Bolonja (Italija).
Među mjerama koje ove opštine usvajaju su:
- Izgradnja objekata koji štite od poplava, kao što su nasipi i obalne barijere, koje ograničavaju uticaj porasta nivoa mora.
- Uspostavljanje rezervoara za vodu za upravljanje drenažom i prikupljanjem kišnice, pomažući u sprečavanju urbanih poplava tokom intenzivnih oluja.
- Naturalizacija gradova, uvođenjem prirodnih elemenata kao što su biljke na krovovima, stvaranje društvenih vrtova i sadnja drveća, koji ne samo da poboljšavaju kvalitet zraka već i pružaju sjenu i smanjuju urbane temperature.
Osim toga, u toku su inovativni projekti koji nastoje integrirati održivost i klimatsku adaptaciju u urbani dizajn. Na primjer, u određenom dijelu bilbao, gradiće se novo naselje otporno na poplave tzv Zorrotzaurre. Ova četvrt će se nalaziti na vještačkom poluostrvu, povezanom sa kopnom mostom. Građani se mogu osjećati sigurno, jer će biti postavljena velika barijera koja će ih zaštititi od poplava. Mjere se ne završavaju u Zorrotzaurreu, već također podići će se nivo tla zgrada i stvoriti novi zeleni prostori za ublažavanje ekstremnih vrućina i povećanje lokalne bioraznolikosti. Da biste saznali više o izazovima s kojima se Mediteran suočava zbog klimatskih promjena, možete se obratiti Ovaj članak.
S druge strane, u KopenhagenOsmišljen je poseban plan podizanja podova na ulazima i objektima novog metroa, a gdje je moguće i starog metroa. Ove vrste inicijativa pokazuju kako se politike prilagođavanja klimatskim promjenama mogu implementirati unutar postojeće infrastrukture, osiguravajući da gradovi postanu otporniji. Na primjer, inicijative kao što su ulaganje u zelenu infrastrukturu ključni su za ublažavanje ovih efekata.
Ali izazov klimatskih promjena nije ograničen samo na evropske gradove. On Evropski zeleni dogovor, najavljen u decembru 2019. godine, predstavlja plan Komisije za tranziciju ka održivosti. Njegovi ciljevi uključuju klimatski neutralnu EU do 2050. godine, zaštitu života ljudi, životinja i biljaka smanjenjem zagađenja, pomaganje kompanijama da postanu svjetski lideri u čistim proizvodima i tehnologijama, te osiguravanje pravedne i inkluzivne tranzicije. Da biste bolje razumjeli odnos između klimatskih promjena i političkih akcija, možete pregledati izvještaje o efekte klimatskih promjena u Njemačkoj.
Osim toga, Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) objavit će se u martu 2024. a procjena klimatskih rizika, koji će pomoći u identifikaciji prioriteta politike za prilagođavanje klimatskim promjenama u Evropi. Evropa doživljava najbrže zagrijavanje na kontinentu, a 36 klimatskih rizika identificiranih kao najznačajnije ugrožavaju sigurnost energije i hrane, ekosisteme, infrastrukturu, vodne resurse, finansijsku stabilnost i zdravlje ljudi. Ako želite dublje proniknuti u efekte klimatskih promjena na floru i faunu Evrope, pogledajte Ovaj studio.
Određeni regioni Evrope su u centru višestrukih klimatskih rizika. Na primjer, južna Evropa se suočava sa značajnim prijetnjama od šumskih požara, kao i utjecaja topline i nestašice vode. S druge strane, obalna područja, koja su posebno ranjiva, pogođena su poplavama, erozijom i salinizacijom. Kriza na ovim mjestima može se uočiti i u Gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
La nova strategija prilagođavanja klimatskim promjenama (COM/2021/82 final), koju je objavila Evropska komisija 2021. godine, nastoji pripremiti 27 država članica da se suoče s neizbježnim posljedicama klimatskih promjena. Ova strategija je evolucija prethodne strategije iz 2013. godine i ima za cilj ne samo razumijevanje rizika već i razvoj praktičnih rješenja. Ističe se važnost pametnijeg, bržeg i sistemskog adaptivnog kapaciteta. To zahtijeva robusne podatke i alate za procjenu rizika koji su dostupni svim državama.
Klimatske promjene će imati reperkusije na svim nivoima društva iu svim sektorima privrede, što znači da akcije prilagođavanja moraju biti sistemske. Zajednički pristup koji integriše prilagođavanje u fiskalnu politiku, kao i rješenja zasnovana na prirodi, ključan je za podsticanje efektivne adaptacije. To se može vidjeti u važnosti razumijevanja razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Gradovi igraju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Implementacija klimatski akcioni planovi je od suštinskog značaja za ublažavanje posledica ovog fenomena. Provedena je studija koja je analizirala 885 gradova u Evropskoj uniji, od kojih 66% ima plan ublažavanja, dok 26% ima samo planove adaptacije. 16% razvija planove koji integriraju zajedničke mjere ublažavanja i prilagođavanja. Međutim, 33% gradova još uvijek nema nikakav plan u tom pogledu.
Radnje prilagođavanja u ovoj oblasti mogu uključivati:
- Izgradnja zelene infrastrukture koja upija kišnicu i smanjuje poplave.
- Implementacija zelenih krovova koji ne samo da dodaju estetiku već i poboljšavaju izolaciju i smanjuju potrošnju energije.
- Razvoj održivih mreža javnog prijevoza koje smanjuju emisije ugljika.
- Promoviranje urbane poljoprivrede, omogućavanje zajednicama da uzgajaju vlastitu hranu, također bi moglo pomoći u smanjenju ugljičnog otiska povezanog s transportom hrane.
Uticaj ovih mjera ne samo da poboljšava otpornost gradova, već i doprinosi ukupnom blagostanju stanovnika, promovišući zdraviju i održiviju životnu sredinu. Za više informacija o tome kako urbana poljoprivreda igra ulogu u ublažavanju klimatskih promjena, možete se obratiti Ovaj članak.
U smislu finansiranje, politike prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena zahtijevaju snažnu podršku. Evropska unija je uspostavila program LIFE, koji ima budžet namijenjen projektima koji poboljšavaju prilagođavanje na efekte klimatske krize. Ovaj program naglašava očuvanje biodiverziteta i poboljšanje životne sredine. Takođe je važno razumjeti kako adaptacija biljaka na klimatske promjene može uticati na poljoprivredu i sigurnost hrane.
Drugi relevantan aspekt je posvećenost svih nivoa vlasti prilagođavanju na klimatske promjene. Saradnja između lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada je od suštinskog značaja za implementaciju efikasnih mjera i osiguravanje da se odluke zasnivaju na pouzdanim podacima. Prikupljanje i analiza informacija o klimatskim promjenama ne samo da nam pomaže da razumijemo rizike, već i pruža neophodnu osnovu za planiranje i implementaciju mjera prilagođavanja. U tom smislu, pregled načina na koji drugi faktori, kao što su požari, utiču na zdravlje ljudi je od suštinskog značaja, nešto što je veoma dobro dokumentovano u oblasti zdravlje tokom trudnoće.
Međunarodna akcija je također osnovna komponenta u borbi protiv klimatskih promjena. Interakcije između zemalja i organizacija su ključne za razmjenu tehnologija, znanja i resursa. EU promoviše subnacionalne, nacionalne i regionalne pristupe prilagođavanju, fokusirajući se na najranjivija područja, kao što su Afrika i male ostrvske države u razvoju.
La prilagođavanje klimatskim promjenama To je stalan proces koji zahtijeva koordinirane i sistematske napore da bi bio zaista efikasan. Mjere koje se danas poduzimaju neće uticati samo na sadašnjost, već i na budućnost naših ekosistema i zajednica. Svaka akcija se računa u izgradnji otpornijeg okruženja koje može odgovoriti na izazove koji su već ovdje i one koji dolaze.
Realnost je da klimatske promjene već utiču na živote miliona ljudi, a očekuje se da će ekstremni vremenski događaji povećati učestalost i intenzitet. Gradovi, kao centri stanovništva i ekonomskih aktivnosti, moraju biti spremni da se suoče sa ovim izazovima, provodeći ne samo mjere prilagođavanja već i strategije ublažavanja koje smanjuju njihov ugljični otisak.
Svaki evropski grad ima priliku da postane uzor u pogledu prilagođavanja klimatskim promjenama. Dok neke opštine brzo napreduju, druge tek treba da razviju svoje planove i strategije. Saradnja između gradova, adekvatno finansiranje i politička posvećenost ključni su za pokretanje klimatskih akcija širom Evrope, čime se osigurava održivija budućnost za sve. Imperativ je da gradovi, građani i institucije rade zajedno na izgradnji jačih i otpornijih zajednica koje shvaćaju pozitivan uticaj implementiranih mjera prilagođavanja i ublažavanja. Uz pravi pristup, možemo se suočiti s izazovima koje postavljaju klimatske promjene, stvarajući sigurnije i prosperitetnije okruženje za buduće generacije.
