Usred lavine informacija o klimatskim promjenama, globalnom zagrijavanju i budućim prognozama, javno raspoloženje postaje sve svjesnije i strepnje o sudbini planete u narednim godinama. U stvari, brojni regioni širom svijeta već doživljavaju značajne klimatske poremećaje. Rast ukupne temperature Zemlje predstavlja dodatni razlog za zabrinutost. U svetlu ove preovlađujuće zabrinutosti oko rastuće klime i temperature na Zemlji, moguće je da neki ljudi požele preokret ovog trenda i efekat hlađenja umesto toga.
Međutim, malo ljudi zna kako na nas utiče unutrašnja temperatura Zemlje i kakva bi bila temperatura da Zemljina atmosfera ne postoji. Stoga ćemo vam u ovom članku reći kakvu ulogu igra unutrašnja temperatura Zemlje i kakvu bismo temperaturu imali bez naše atmosfere.
Sastav i unutrašnja temperatura zemlje
Ako već ne znate, Zemljino jezgro, koje se nalazi u centru planete, je najtoplije mjesto na našoj planeti. Dakle, s obzirom na našu mnogobrojnu zabrinutost oko klimatskih promjena i njihovih implikacija, šta bi se moglo dogoditi ako jezgro naglo prestane proizvoditi toplinu i počne se hladiti? To je neophodno u ovom procesu.
Seizmološka istraživanja pokazuju da se nalazi u centru planete i Ima radijus od oko 3.500 km, što predstavlja 60% ukupne mase Zemlje. Ovo jezgro se sastoji uglavnom od legure nikla i gvožđa, poznate kao NiFe (gde "Ni" znači nikl, a "Fe" označava gvožđe). Uz to, jezgro ima značajnu gustinu, sadrži značajnu količinu težih elemenata uz minimalno prisustvo lakših metala i tragova silicijuma. Gravitaciona sila u jezgru je skoro tri puta veća od one na površini planete.
Važno je prepoznati da, iako je njegova temperatura već značajna, dodatno se pojačava toplinom proizvedenom gravitacijskim trenjem koje je rezultat kretanja gustih materijala u blizini granice između jezgra i plašta. Takođe utiče na to kako se ta toplota distribuira na površini i unutra..
Iako može izgledati kao intrigantan prijedlog, takva pojava bi bila nepoželjna. Zemljino jezgro obavlja brojne funkcije koje su neophodne za održavanje života na našoj planeti.. Hlađenje jezgra bi poremetilo sve ove bitne funkcije, što bi rezultiralo suštinski beživotnom Zemljom. U suštini, ovo sumira strašne posljedice.
Hajde da vidimo koji su specifični efekti koji bi nastali zbog smanjenja temperature u Zemljinom jezgru.
Hlađenje Zemljinog jezgra
Hlađenje Zemljinog jezgra ne samo da bi izazvalo nedostatak geotermalne energije, već bi uvelo i mrak širom planete. To je zato što je geotermalna energija ključna u proizvodnji pare koja pokreće vulkanski procesi, odgovoran za značajan dio proizvodnje energije u vulkanskim regijama.
Osim toga, planeta bi se suočila sa značajnim prijetnjama od opasnog zračenja koje emituje Sunce, jer jezgro igra ključnu ulogu u stvaranju zaštitnih atmosferskih i magnetnih slojeva koji okružuju površinu planete. Stalno fluktuirano gvožđe unutar jezgra stvara ovaj strašni štit oko Zemlje, štiteći nas od štetnog kosmičkog i sunčevog zračenja. Bio bi mnogo manji, što bi otežavalo svaki oblik života..
Bez ovog zaštitnog štita, došlo bi do oštrog bombardovanja zrakama zračenja koje bi mogle izazvati rak i pregrijati planetu. Štaviše, solarni vjetrovi neprestano haraju našom planetom; međutim, ove nevidljive sile ih uglavnom odbijaju. Određeni "naleti" solarnog vjetra Imaju potencijal da isušiše čitave okeane i rijeke, ali vruće jezgro naše planete igra ključnu ulogu u sprječavanju takvih ishoda.
Brojna hipotetička pitanja prolaze kroz umove mnogih ljudi, posebno u vezi sa mogućim lijekovima za globalno zagrijavanje ili budućim klimatskim trendovima. Ovaj specifični pojam pripada istoj oblasti. Međutim, to se uvijek mora smatrati hipotezom, jer bi pojava takvog događaja na našoj planeti, kao što je pokazano gore navedenim zapažanjima, rezultirala totalnom katastrofom. Zemlja bi se na kraju transformisala u novi Mars.
Temperatura Zemlje u odsustvu atmosfere
Trenutna prosječna temperatura Zemlje je otprilike 13,9 stepeni Celzijusa, što je stanje koje podržava različite ekosisteme, kao i različite ljudske aktivnosti. Varijacije dnevne temperature utiče na to kako se ta ravnoteža održava.
U nedostatku Zemljine atmosfere, došlo bi do značajnih promjena u uvjetima. za početak, prosječna temperatura planete vjerovatno bi pala na približno -12 ili -15 ºC, što bi uzrokovalo da značajan dio Zemlje padne ispod tačke smrzavanja od 0ºC. Posljedično, led bi preovladavao nad tekućom vodom, iako bi neka područja još uvijek sadržavala tečnu vodu.
Nadalje, bez atmosfere, Zemlji bi nedostajala zaštita od ultraljubičastog zračenja koje emituje Sunce, kao i od sudara sa malim meteoritima, što bi postojanje života na njenoj površini činilo gotovo nemogućim. Bilo bi drugačije i bez trenutne zaštite.
Nedostatak atmosfere rezultirao bi nenastanjivom površinom Zemlje, koju karakteriziraju ekstremne temperature i odsustvo tekuće vode.
Posljedice klimatskih promjena
Tokom svoje istorije, klima na Zemlji je prošla kroz brojne transformacije izazvane prirodnim fenomenima, uključujući vulkanske erupcije, promjene u orbiti planete i promjene u sastavu atmosfere, između ostalih raznih faktora.
Glavne posljedice klimatskih promjena su sljedeće:
- Promjena cirkulacije oceana i varijacije u trendovima padavina, koje se mogu povećati ili smanjiti ovisno o specifičnoj geografskoj regiji.
- Podizanje nivoa mora.
- Povlačenje glečera.
- Povećana pojava ekstremnih vremenskih pojava.
- Intenziviranje toplotnih i hladnih talasa.
- Rast prisilnih migracija, potaknut i hitnim situacijama uzrokovanim katastrofama i razlozima zapošljavanja.
