Larve muva iz roda Chaoborus pojavili su se kao iznenađujući glumac na sceni globalno zagrevanje, uloga za koju se ranije smatralo da je ograničena na životinje kao što su krave i ljudi. Ovo otkriće, koje je razvio tim istraživača sa Univerziteta u Ženevi, Švajcarska, u saradnji sa Leibniz institutom za slatkovodnu ekologiju i unutrašnje ribarstvo u Berlinu (IGB), dovelo je do ponovne procene načina na koji različiti organizmi doprinose emisiji gasova staklene bašte.
Ove larve žive u jezerima i barama, gdje se uglavnom hrane larve komaraca kako se razvijaju da dostignu svoje odraslo stanje. Nakon što završe svoj ciklus, one izlaze iz vode da bi se razmnožile, a potom umiru, jer ne konzumiraju hranu ili to čine samo nektar. Prema studiji objavljenoj u Naučni izvještaji, pokazalo se da Ličinke muve Chaoborus iskorištavaju plin metan prisutni u sedimentima da popune njihove gasne vezikule, dodatno komplikujući ionako zabrinjavajuću klimatsku krizu.
Tokom dana, larve se skrivaju u sedimentima na dnu jezera kako bi se zaštitile od predatora. Međutim, kada padne noć, oni pune svoje mjehure zrakom kako bi izašli na površinu i tražili hranu. Ovaj proces izgleda jednostavan, ali na određenim dubinama pritisak vode sprečava ove vezikule da se naduvaju vazduhom. Kao rezultat toga, larve biraju da apsorbuju metan pohranjen u sedimentu, koristeći ga kao "plovka" kako bi olakšali svoj uspon. Ovo se odnosi na način na koji toplota utiče na životinje u svom prirodnom okruženju.
Ova tehnika ne samo da im omogućava uštede do 80% energije koje bi potrošili na kupanje, ali to ima i značajne ekološke posljedice. Koristeći metan za pogon, larve ga otapaju u vodi, što povećava šanse da ovaj plin dospije u atmosferu, čime doprinosi globalno zagrevanje. U tom smislu, važno je razmotriti kako Klimatska kriza može uticati na potrošnju energije.
Prema istraživanjima, slatka voda se pripisuje 20% emisije metana na globalnom nivou. Ovo je alarmantna činjenica, s obzirom da je metan gas koji apsorbuje do 28 puta toplije nego ugljični dioksid. U jezerima, gustina Chaoborus larvi Ona varira između 2.000 i 130.000 jedinki po kvadratnom metru, ovisno o kvaliteti vode, a više je zastupljena u vodama lošeg kvaliteta s visokim sadržajem hranjivih tvari. Ovaj fenomen takođe može biti povezan sa porast broja komaraca u toplim sredinama.
Kako bi ublažili proliferaciju ovih larvi i, posljedično, emisiju metana, naučnici predlažu rigorozniju kontrolu jezerskih voda i izvora odgovornih za ovaj fenomen. Na ovaj način se može smanjiti oslobađanje metana i poboljšati zdravlje jezerskih ekosistema. Studija naglašava da je, iako fascinantno, prisustvo ovih larvi loša vijest za zdravlje okoliša. Ovo naglašava važnost pravilnog upravljanje okolišem koji se prilagođava uslovima sredine.
Osim toga, stručnjak Daniel McGinnis, jedan od autora istraživanja, naglašava potrebu da se poboljšati kvalitet vode. Pravilan tretman otpadnih voda i poljoprivredna kontrola ključni su za preokretanje situacije, budući da ove ličinke ne samo da utiču na metan već i prenose zagađivače na površinu u česticama sedimenta.
- u Chaoborus larvae značajno doprinose emisijama metan.
- Ovaj proces se odvija apsorpcijom metana iz sedimenta kako bi plutao.
- El metan ima efekat staklene bašte 28 puta veći od toga ugljen-dioksid.
- Zdravlje ekosistema jezera zavisi od a adekvatnu kontrolu kvaliteta vode.
Larve muhe Chaoborus igraju neočekivanu ulogu u globalnom zagrijavanju, naglašavajući važnost efikasno upravljanje životnom sredinom i održiva za zaštitu naših vodenih ekosistema i ublažavanje uticaja na klimu. Ova situacija naglašava kako se vodeni ekosistemi moraju proučavati da bi se razumjeli uticaja na faunu i floru Evrope.
Od ključne je važnosti da se i istraživači i kreatori politike zaštite životne sredine usredsrede na ovo novo otkriće kako bi razvili strategije koje ne samo da se bave klimatskom krizom već i promovišu uravnotežen slatkovodni ekosistem.
