Na svim mjestima koja imaju mediteransku klimu događa se nešto vrlo znatiželjno: u najtoplijim mjesecima kiša je meteorološki fenomen koji se obično ne javlja. Zapravo, na nekim mjestima suša može trajati mjesecima, što dodatno pogoršava situaciju. Da bi bolje razumeli ranjivost Mediterana na klimatske promjene, neophodno je uzeti u obzir ove obrasce suše. To je nesumnjivo vidljivo iu situacijama ekstremne suše koje pogađaju različite regije, što se ogleda u slučaju suša u Mauritaniji.
Uprkos tome, ovi ekosistemi su veoma bogati i životinjskim i biljnim vrstama, koje pronalaze mesto gde mogu da žive, a da ne moraju da izdrže ni previše hladnoće, kao u polarnim predelima, ni previše vrućine, kao u vrelim pustinjama. Ali svi su oni u opasnosti zbog porasta temperature i ljudskog djelovanja, kao što je dokumentirano u studijama o efekte klimatskih promjena na mediteransku floru.
Kako objašnjava efe Francisco Lloret, predsjednik Španjolskog udruženja kopnene ekologije (AEET) i profesor ekologije na Autonomnom univerzitetu u Barseloni, Ne samo da brojne vrste životinja i biljaka žive u mediteranskoj regiji, Kaliforniji, središnjem Čileu, jugozapadu Australije i jugu Južne Afrike, već i mnogi ljudi. Ove promjene su dokumentovane u vezi sa ugroženost stanovništva.
I sve to dok prosječna globalna temperatura raste. Tako se vrste koje žive u planinama postepeno sele na veće visine. Prema profesoru AEET-a, već kasnimo da spriječimo klimatske promjene; sada je stvar "da ne kasnimo". Ovo je takođe relevantno u odnosu na adaptacija vrsta na nove klimatske uslove i njihovu sposobnost da prežive u promenljivom okruženju.
La ranjivost Mediterana na klimatske promjene naglašava potrebu za kontinuiranom procjenom i provedbom učinkovitih strategija za ublažavanje njegovih učinaka, posebno u urbanim područjima koja bi se mogla suočiti sa značajnim izazovima.
Utjecaj klimatskih promjena na Mediteranu
Obala Sredozemnog mora se suočava sa zabrinjavajućom stvarnošću jer će biti jedna od regija koje su najviše pogođene ekstremnim vremenskim prilikama koje su rezultat klimatskih promjena. Očekuju se i suše ekstremni toplotni talasi, intenziviraju, oštećujući i faunu i floru. The Evropska komisija je pozvala četrnaest država članica, uključujući Španiju, da ispune svoje obaveze za smanjenje zagađivača zraka i da se adekvatno pripreme za buduće izazove. Osim toga, mora se razmotriti kako će ovi vremenski uslovi uticati drugim evropskim zemljama, gdje se bilježe i značajne promjene klime.
Sredozemno more je ključni faktor koji objašnjava zašto će ova regija biti teže pogođena. Utvrđeno je da se Mediteran zagrijava dva ili tri puta brži od ostalih okeana, što uzrokuje nakupljanje energije koja se oslobađa kroz ekstremne vremenske prilike kao što su lokalizirane obilne kiše u vrlo kratkim periodima. Ova situacija zahtijeva hitnu pripremu za suočavanje s budućim uticajima, sličnim izazovima uočenim u gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
Nadalje, važno je napomenuti da su identifikovani klimatski rizici koji uključuju ovu mediteransku regiju, naglašavajući potrebu za posebnom pažnjom i efikasnim mjerama. Upravljanje vodama postaje ključni aspekt, posebno u kontekstu razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, koji se često brkaju, ali imaju vrlo različite implikacije.
Klimatske promjene i biodiverzitet
Kritičan aspekt je biodiverzitet mediteranskih ekosistema. Nekoliko studija je to pokazalo Kombinacija porasta temperatura i smanjenja padavina dovela je do ozbiljnog gubitka biodiverziteta. Ovaj fenomen posebno zabrinjava u južnom mediteranskom regionu, gdje su se klimatski uslovi počeli brže mijenjati, što utječe na zdravlje morskih i kopnenih ekosistema. Ovo takođe naglašava važnost prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama, što postaje temeljna strategija za njen opstanak.
Istraživanje koje je proveo španski nacionalni istraživački savjet (CSIC) pokazalo je da klimatske promjene prijete sigurnost hrane u regionu, budući da nedostatak vode i gubitak biodiverziteta direktno utiču na poljoprivrednu proizvodnju. Ovo ne utiče samo na poljoprivrednike, već i na stanovništvo koje zavisi od ovih resursa za život, zbog čega je od vitalnog značaja usvajanje rešenja, kao što je poboljšanje održivih poljoprivrednih praksi, za suzbijanje ovih efekata.
Trenutna situacija se mora razmatrati u kontekstu izmjena vremenskih obrazaca i njegov uticaj na svakodnevni život ljudi, koji se suočavaju s neizvjesnom budućnošću ako se klimatski uslovi nastave pogoršavati.
Era suše: zapis i posljedice
Suša je jedan od glavnih efekata klimatskih promjena na Mediteranu. Posljednjih godina došlo je do značajnog povećanja trajanja i intenziteta sušnih perioda. Ovo povećanje dovelo je do pada temperatura i, u isto vrijeme, pogoršalo probleme nestašice vode. Prema izvještaju IPCC-a, to se i očekuje Potražnja za vodom će se povećati za 4% do 22% kako bi se zadovoljile poljoprivredne potrebe i neutralizirao rast stanovništva.. Ovo je povezano sa sigurnost hrane i ribarstvo u kontekstu klimatskih promjena koje utiču na tradicionalnu poljoprivredu i ekstraktivne prakse.
Iz tog razloga, planiranje upravljanja vodama je od suštinskog značaja za rješavanje ranjivosti Mediterana na klimatske promjene i osiguravanje zadovoljenja potreba svih uključenih zajednica. Politika se mora revidirati i prilagoditi trenutnoj stvarnosti, uz istovremeno uzimanje u obzir prevencije budućih suša.
U tom smislu, bitno je razmotriti društveni uticaj suše i kako ona može uticati na najugroženije zajednice. Kombinacija suša i ekstremnih toplotnih talasa zahtevaće sprovođenje mera prilagođavanja i ublažavanja koje smanjuju izloženost stanovništva ovim klimatskim pojavama.
Akcije za prilagođavanje i ublažavanje
U tom kontekstu, neophodno je usvojiti proaktivan pristup ublažavanju efekata klimatskih promjena na Mediteranu. Zajedničko upravljanje, koje uključuje saradnju svih društvenih i ekonomskih aktera, je neophodan put za rješavanje ovih izazova. Rješenja se moraju dijeliti, a saradnja između institucija je neophodna, jer potrebne radnje često prevazilaze lokalne nadležnosti. Ovo je posebno tačno u oblastima u kojima se sprovode zelene infrastrukture koji pomažu u poboljšanju otpornosti gradova na prirodne katastrofe.
Dugoročno planiranje je bitno. U tom smislu, pozitivni primjeri kao što je Gradsko vijeće Valensije, označeno kao Zelena prijestolnica Evrope 2024, pokazuju da je moguće donijeti učinkovite odluke koje poboljšavaju otpornost na klimu. Saradnja između opština, vlada i nevladinih organizacija je od suštinskog značaja za implementaciju efektivnih politika koje se bave izazovima povezanim sa klimatskim promenama i potrebom za efikasnim upravljanjem vodama.
S druge strane, važno je naglasiti da inicijative za održavanje okoliša mogu pomoći u ublažavanju posljedica suše i osigurati održivost ovog regiona, također u kontekstu ugrožene pustinje zbog globalnog zagrijavanja, što hitno zahtijeva pažnju kako bi se spriječila njegova degradacija.
Obrazovanje i društvena svijest
Obrazovanje i svijest su jednako ključni u borbi protiv klimatskih promjena. Stanovništvo mora biti informirano o implikacijama promjena u njihovoj okolini i važnosti njihovog učešća u zaštiti životne sredine. Kako ističe Elisa Valía, savjetnica za Integralni ciklus vode Gradskog vijeća Valensije, "Od suštinske je važnosti tretirati populaciju kao zrele pojedince, pružajući im istinite informacije bez zaslađivanja stvarnosti.", što uključuje potrebu da se djeluje protiv mogućnost budućih poplava koji bi mogli postati češći zbog klimatskih promjena.
Mediteranski region se suočava s neizvjesnom budućnošću ako se sada ne preduzmu odlučne mjere. Projekcije ukazuju da bi bez značajnijeg djelovanja temperature u mediteranskom basenu mogle porasti i do 5.5 ºC do kraja veka, što bi za sobom povuklo drastične promjene u ekosistemima i načinu života miliona ljudi. Ovaj fenomen mora biti povezan sa , što takođe uključuje promene u učestalosti i intenzitetu teških pojava.
Suočeni sa ovom realnošću, v održivost postaje primarni cilj. Upravljanje vodnim resursima i očuvanje biodiverziteta su od suštinskog značaja za osiguravanje zdrave životne sredine za buduće generacije. Inicijative poput obnove oštećenih ekosistema i uspostavljanja zaštićenih morskih područja neophodni su koraci kako bi se osiguralo da biodiverzitet Mediterana nastavi napredovati.
