Arktički led se topi alarmantnom brzinom, a izgledi za njegov potpuni nestanak u narednim decenijama postaju sve realniji. Ovaj fenomen je direktno povezan s globalnim zagrijavanjem, koje utiče na ledeni pokrivač koji pluta Arktičkim okeanom i okolnim morima. Situacija je ozbiljnija nego što se prvobitno mislilo: ne samo da je pogođen mladi led, koji je star samo nekoliko godina, već je i stari led u opasnosti od nestanka.
Mjerenje obima arktičkog morskog leda je složeno pitanje zbog nedostatka preciznih podataka. Kako bi se pozabavili ovim problemom, istraživači NASA-e su implementirali inovativnu analitičku metodu koju je razvio Univerzitet u Coloradu, a koja im omogućava praćenje leda od 1984. godine do danas. Ova analiza uključuje mjerenje različitih parametara, kao što su temperatura, salinitet , tekstura i debljina sloja snijega koji prekriva led, korištenjem pasivnih mikrovalnih instrumenata sa satelita . Za više informacija o ovom problemu, pogledajte kako topljenje arktičkog leda utiče na druge regije planete.
Koristeći ovu tehnologiju, naučnici su kreirali animaciju koja ilustruje rast i kontrakciju arktičkog leda u protekle 32 godine, vizuelno demonstrirajući uticaj klimatskih promena.
Važno je napomenuti da količina leda na Arktiku nije konstantna. Svake godine se povećava tokom zime, a smanjuje tokom ljeta, što je prirodni ciklus. Led koji preživi zimu može značajno narasti: u prvih nekoliko godina može se povećati za 1 do 3 metra, a stariji led može doseći debljinu i do 4 metra. Ovaj stariji led je uglavnom otporniji na utjecaj valova i oluja; međutim, nije zaštićen od porasta temperature . Za više informacija o stanju leda, možete pročitati o tome kako se arktički led topi i zimi.
Istraživač Walt Meier iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard izjavio je da je veliki dio najstarijeg leda na Arktiku izgubljen. Godine 1980. višegodišnji led činio je više od 20% ukupnog ledenog pokrivača. Međutim, danas je ovaj postotak dramatično pao na samo 3%. Ako se ovaj trend nastavi, Arktik će vjerovatno u bliskoj budućnosti doživjeti ljeto bez leda, što bi imalo katastrofalne posljedice po okoliš. Da biste bolje razumjeli utjecaj ovog gubitka leda, korisno je pročitati o posljedicama topljenja arktičkog leda.
Dokazi o klimatskim promjenama
Slike i podaci koje je prikupila NASA otkrivaju neosporan utjecaj klimatskih promjena. Video koji je objavila agencija pokazuje kako se arktički morski led smanjio u posljednje tri decenije. U septembru 1984. godine, najstariji led pokrivao je približno 1.860.000 kvadratnih kilometara , ali do 2016. godine ta se brojka smanjila na samo 110.000 kvadratnih kilometara . Ovo topljenje je zabrinjavajuće ne samo zbog količine izgubljenog leda, već i zbog njegovog kvaliteta. Da biste bolje razumjeli utjecaj topljenja, pogledajte [link do relevantnih informacija].
Ovaj fenomen topljenja posljedica je porasta temperatura , posebno tokom ljeta, perioda kada je stariji led, koji bi trebao biti deblji i otporniji na topljenje, sve više ugrožen. Sada je pokrivač morskog leda znatno osjetljiviji na zagrijavanje i atmosfere i okeana. Nadalje, otapanje arktičkog permafrosta također izaziva zabrinutost zbog zarobljenog metana koji bi se mogao osloboditi u okoliš.
Alarmantna činjenica je da se arktički morski led svake godine ne samo smanjuje po površini, već postaje i tanji i mlađi. To stvara začarani krug koji dodatno otežava oporavak leda, jer se tanji led topi brže, što još više doprinosi porastu globalnih temperatura. Da biste saznali više o ovom ciklusu, možete pročitati o tome kako topljenje leda u Antarktičkom okeanu može utjecati na formiranje oblaka.
NASA zapažanja i rezultati
NASA je proučavala evoluciju arktičkog leda koristeći razne inovativne tehnike. Na primjer, istraživači su razvili pristup koji prati kretanje leda dok se kreće preko okeana, omogućavajući naučnicima da prate led dok se ne otopi ili udalji od Arktika.
Nadalje, analiza uključuje mjerenje temperature sjaja koju emituje morski led. Ovo mjerenje, na koje utiču temperatura, salinitet i tekstura, pruža vrijedne informacije o zdravlju leda. Međutim, važno je napomenuti da su direktna mjerenja debljine leda sporadična, što je navelo naučnike da koriste procjene zasnovane na podacima iz različitih izvora kako bi pratili njegovu evoluciju. Ovo je ključno za razumijevanje kontinuirane transformacije leda na Arktiku i kako to može uticati na udaljene lokacije, kao što možete pročitati u članku o tome kako topljenje arktičkog leda utiče na Španiju.
Gubitak leda na Arktiku jasan je pokazatelj efekata klimatskih promjena. Podaci koje je prikupila NASA od početka satelitskih mjerenja 1970-ih pokazuju da su promjene u regiji vjerovatno bez presedana u najmanje 1000 godina. Procjenjuje se da se udio višegodišnjeg leda smanjio za oko 90%, što ukazuje na dramatičan pomak ka mlađem, manje otpornom ledu.
Arktički led se ne samo topi, već i prolazi kroz transformaciju koja bi mogla imati katastrofalne posljedice za klimu planete. Nestanak morskog leda ne utiče samo na floru i faunu regije, kao što se vidi u slučaju polarnih medvjeda, već utiče i na globalnu klimu jer led igra ključnu ulogu u regulaciji temperature planete. Da biste saznali više o opasnosti koju ovo predstavlja, možete pročitati o opasnosti topljenja antarktičkog leda za čovječanstvo.
