Arktički led se topi alarmantnom brzinom, a izgledi za njen potpuni nestanak u narednim decenijama su sve realniji. Ovaj fenomen je direktno povezan sa globalnim zagrevanjem, koje utiče na ledeni pokrivač koji pluta na Arktičkom okeanu i njegovim okolnim morima. Situacija je ozbiljnija nego što se u početku mislilo: ne samo da je pogođen mladi led, star samo nekoliko godina, već Stari led također je u opasnosti od izumiranja.
Mjerenje obima arktičkog leda je složeno pitanje zbog nedostatka tačnih podataka. Kako bi se pozabavili ovim problemom, NASA istraživači su implementirali inovativnu analitičku metodu koju je razvio Univerzitet u Koloradu, a koja omogućava praćenje leda od 1984. do danas. Ova analiza uključuje mjerenje različitih parametara, kao što su temperatura, salinitet, tekstura i debljina sloja snijega koji pokriva led, korištenjem satelitski pasivni mikrovalni instrumenti. Za više informacija o ovom pitanju, pogledajte kako topljenje leda na Arktiku utiče na druge regione planete.
Koristeći ovu tehnologiju, naučnici su kreirali animaciju koja ilustruje rast i kontrakciju arktičkog leda u protekle 32 godine, vizuelno demonstrirajući uticaj klimatskih promena.
Važno je napomenuti da količina leda na Arktiku nije konstantna. Svake godine se povećava tokom zime i smanjuje tokom ljeta, ciklus koji je prirodan. Led koji preživi zimu može značajno narasti: u prvih nekoliko godina može se povećati za 1 do 3 metra, a najstariji led može doseći debljinu i do 4 metra. Ovo najstariji led Obično je otporniji na udare valova i oluja; međutim, nije zaštićen od porasta temperature. Za više informacija o uslovima leda, možete pročitati kako Arktički led se topi i zimi.
NASA Goddardov istraživač leda Walt Meier rekao je da je veći dio najstarijeg leda na Arktiku izgubljen. Godine 1980. višegodišnji led činio je više od 20% ukupnog ledenog pokrivača. Međutim, danas je ovaj procenat dramatično pao na samo 3%. Ako se ovaj trend nastavi, Arktik će vjerovatno u bliskoj budućnosti doživjeti ljeta bez leda, što bi imalo katastrofalne posljedice po okoliš. Da biste bolje razumjeli utjecaj gubitka ovog leda, prikladno je pročitati o tome posljedice topljenja na Arktiku.
Dokazi o klimatskim promjenama
Slike i podaci koje je prikupila NASA otkrivaju neosporan uticaj klimatskih promjena. Video koji je objavila agencija pokazuje kako se led u Arktičkom okeanu smanjio u protekle tri decenije. U septembru 1984. godine najstariji led prekrio je otprilike 1.860.000 kvadratnih kilometara, ali do 2016. taj broj je pao na samo 110.000 kvadratnih kilometara. Ovo odmrzavanje nije zabrinjavajuće samo zbog količine izgubljenog leda, već i zbog njegovog kvaliteta. Da biste bolje razumjeli utjecaj topljenja, pogledajte .
Ovaj fenomen odmrzavanja posljedica je rastuće temperature, posebno tokom ljeta, perioda kada je stariji led, koji bi trebao biti deblji i otporniji na otapanje, sve više ugrožen. Sada je ledeni pokrivač mora znatno veći podložni zagrevanju kako iz atmosfere tako i iz okeana. Osim toga, the odmrzavanje arktičkog permafrosta To također izaziva zabrinutost zbog zarobljenog metana koji bi mogao biti ispušten u okoliš.
Alarmantna je činjenica da se sa svakom godinom arktički morski led ne samo da se smanjuje, već postaje sve tanji i mlađi. Ova situacija stvara začarani krug koji dodatno komplikuje oporavak leda, jer se tanji led brže topi, što dodatno doprinosi rastu globalnih temperatura. Da biste saznali više o ovom ciklusu, možete pročitati kako Otapanje leda u Južnom okeanu može uticati na formiranje oblaka.
NASA zapažanja i rezultati
NASA je proučavala evoluciju arktičkog leda koristeći razne inovativne tehnike. Na primjer, istraživači su razvili pristup koji prati kretanje leda dok se kreće preko okeana, omogućavajući naučnicima da prate led dok se ne otopi ili udalji od Arktika.
Osim toga, analiza uključuje mjerenje temperature svjetline koju emituje morski led. Ovo mjerenje, pod utjecajem temperature, saliniteta i teksture, daje vrijedne informacije o zdravlju leda. Međutim, važno je napomenuti da su direktna mjerenja debljine leda rijetka, što navodi naučnike da se oslanjaju na procjene zasnovane na podacima iz različitih izvora kako bi pratili njegovu evoluciju. Ovo postaje od vitalnog značaja za razumijevanje tekuće transformacije leda na Arktiku i kako to može utjecati na udaljena mjesta, kao što možete pročitati u članku o Kako otapanje Arktika utiče na Španiju.
Gubitak leda na Arktiku jasan je pokazatelj efekata klimatskih promjena. Podaci koje je prikupila NASA od početka satelitskih mjerenja 1970-ih pokazuju da su promjene u regiji vjerovatno bez presedana u najmanje 1000 godina. Procjenjuje se da se udio višegodišnjeg leda smanjio za oko 90%, što ukazuje na dramatičan pomak ka mlađem, manje otpornom ledu.
Arktički led ne samo da se topi, već i prolazi kroz transformaciju koja bi mogla imati katastrofalne posljedice po klimu planete. Nestanak morskog leda ne utiče samo na faunu i floru regiona, kao što je primećeno u slučaju polarnih medveda, već utiče i na globalnu klimu jer led igra ključnu ulogu u regulisanju temperature planete. Da biste saznali više o opasnosti koju ovo predstavlja, pročitajte o opasnost od topljenja Antarktika za čovječanstvo.
