Pariški sporazum To je prekretnica bez presedana u istoriji klimatskih promjena, globalni sporazum koji je potpisalo više od 195 zemalja 2015. tokom COP21 u Parizu. Ovaj sporazum ima za cilj smanjenje emisija staklenički plinovi, s ciljem održavanja globalnog porasta temperature ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe, i nastojanja da se ograniči na 1.5 stepena kako bi se ublažili najrazorniji efekti klimatskih promjena. Pariški sporazum je prepoznat kao ključni korak ka a ekološka i pravedna tranzicija, pružajući priliku zemljama da se posvete ambicioznijim politikama koje osiguravaju održivu budućnost budućim generacijama.
Uprkos ovom motivirajućem kontekstu i hitnosti s kojom se rješava klimatska kriza, djelovanje od España U ovoj oblasti je bilo umjereno i ponekad razočaravajuće. Ovo je posebno zabrinjavajuće s obzirom da je Španija među zemljama koje su najosjetljivije na klimatske promjene. Međutim, do danas, zemlja nije efektivno ratifikovala Pariški sporazum, što postavlja pitanja o njemu prava posvećenost sa globalnom borbom protiv klimatskih promjena.
Španske ekološke organizacije, kao npr Greenpeace, Friends of the Earth, Ekolozi u akciji, WWF i SEO/BirdLife, izrazili su svoje nezadovoljstvo neaktivnošću španske vlade tokom klimatskog samita održanog u Marakešu (COP22). Konkretno, vlada na čijem je čelu Mariano Rajoy Kritiziran je zbog nedostatka vodstva, što se ogleda u njegovoj odluci da ne ratificira Pariški sporazum i u odsustvu predsjednika na ovom samitu, što su mnogi protumačili kao jasan znak da su druga pitanja prioritetna u njegovom politička agenda.
Situacija se pogoršala u nedavnom kontekstu, gdje España odustao je od svoje posvećenosti klimatskim promjenama u poređenju s drugim evropskim zemljama. Prema novijim podacima, narodi kao npr Njemačka, Francuska, Portugalija, Suecia pa čak i Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita preuzeli su vodeću ulogu u implementaciji klimatskih politika. Ovo pokazuje da je španska vlada zaostajala u usvajanju efikasne politike za rješavanje klimatske krize, u trenutku kada je brza i odlučna akcija neophodna.
Na kraju samita o klimi u Marakešu, ekološke organizacije su pozvale sve političke partije sa parlamentarnim predstavništvom u Španiji da borba protiv klimatskih promjena postane centralna osovina postojećeg zakonodavstva, ističući da bi bilo veliki neuspjeh ne učiniti to. Neophodno je da svi politički akteri u zemlji prepoznaju ozbiljnost situacije i da se ponašaju u skladu sa merama koje smanjuju Emisije stakleničkih plinova i promovirati tranziciju na niskougljičnu ekonomiju. Osim toga, naučene lekcije na međunarodnom nivou o usklađenost sa Pariskim sporazumom ključne su za informiranje i poboljšanje lokalnih strategija.
Ključni element u kritici vlade o España je nedostatak a Nacionalni integrisani energetski i klimatski plan (PNIEC) koji ispunjava ciljeve utvrđene Pariškim sporazumom. Prema različitim izvještajima, PNIEC 2021-2030 uspostavlja cilj smanjenja emisija od 21% u poređenju sa nivoima iz 1990. godine, ali ne smatra da su od 1990. godine emisije porasle za 18%. Prema tome, u najboljem slučaju, Španija bi ostala na istim nivoima emisije u 2030 nego 1990. godine, što je neprihvatljivo s obzirom da je Pariškim sporazumom predviđeno smanjenje od najmanje 40% emisija.
La klimatska kriza i pandemija COVID-19 postavili su jedinstvene izazove za vlade širom svijeta, ali su također predstavljali priliku za redizajn ekonomija prema više održivo. U tom smislu, ekonomski oporavak nakon COVID-a mora uključiti mjere koje ne samo da promovišu ekonomsko zdravlje, već su i odgovorne i održive iz perspektive životne sredine. Vlade moraju biti hrabre i predlagati politike koje ne samo da ispunjavaju ciljeve Pariskog sporazuma, već i prevazilaze te obaveze efektivnim rješavanjem klimatske krize. Podrška Evrope, kao što su pokazali Učešće Kine i Evrope u Pariskom sporazumu, može biti presudno za postizanje ovih ciljeva.
Kako bi ojačala svoje međunarodne obaveze, Španija mora raditi na postizanju a cilj smanjenja barem od 55% svojih emisija do 2030. Neuspeh da se to učini rizikuje održavanje klimatske neaktivnosti i povećanje ranjivosti zemlje na sve neizvjesniju budućnost zbog efekata klimatskih promjena. klimatske promjene. Glasovi civilnog društva, posebno onih iz mladi, oglasili su se, zahtijevajući hitnu i odlučnu akciju u borbi za održivu budućnost.
Da bi se to postiglo, neophodno je da organizacije kao npr Greenpeace i druge ekološke grupe nastavljaju da vrše pritisak na vlade da ispune klimatske ciljeve i obavežu se na konkretne akcije. The društvena mobilizacija To je ključni element u borbi protiv klimatskih promjena, a pritisak javnosti može uticati na političke odluke, ohrabrujući vlade da djeluju u skladu s onim što nauka zahtijeva. Na primjer, trenutna situacija u Njemačka pokazuje hitnost ovih mjera.
Klimatski ciljevi moraju biti ambiciozni i usklađeni sa preporukama stručnjaka i naučnika, uz tvrdnju da će svaka akcija koja nije u skladu sa naukom samo produžiti razorne efekte klimatskih promjena. Aktivno učešće na klimatskim samitima, kao što su COP i implementacija politika koje istinski smanjuju emisije su fundamentalni koraci koje mora poduzeti španska vlada. Buduće generacije će ovisiti o odlukama koje se donose danas, tako da je bitno djelovati sada kako bi se izbjegla katastrofalna budućnost.
Utjecaji klimatskih promjena nisu daleki distopijski scenariji; Već stvaramo sadašnjost punu krize, suše, poplave i ekstremne vremenske prilike koje nesrazmjerno pogađaju najugroženije zajednice, kako u Španiji tako i širom svijeta. Stoga je od vitalnog značaja da klimatske politike budu inkluzivne i pravične, nastojeći da osiguraju socijalna pravda u tranziciji ka održivoj budućnosti.
Pariški sporazum predstavlja jedinstvenu priliku koju Španija mora iskoristiti, djelujući brzo i odlučno kako bi ispunila svoju obavezu u borbi protiv klimatskih promjena. Vrijeme za djelovanje je sada, a odgovornost pada na svakog od nas, kako pojedinačno tako i kolektivno, da osiguramo održivu i zdravu budućnost za sve. Vrijeme je da riječi pretvorimo u djelotvorne akcije koje štite našu planetu i sve njene stanovnike.
