Njujork, poznat kao mesto gde se snovi ostvaruju, suočava se sa neposrednom pretnjom: globalno zagrevanje. Mjere za zaustavljanje ove krize su hitne i drastične. Nažalost, postupci sadašnje administracije, na čelu sa Donaldom Trampom, omeli su efikasan odgovor na ovaj problem.
Nova naučna analiza koja koristi simulacije vremena otkriva da otapanje Antarktika, zajedno sa kontinuiranom emisijom staklenički plinovi, moglo bi rezultirati suočavanjem New Yorka masivne poplave nikad ranije viđeno. Prema ovom modelu, procjenjuje se da bi do 2100. godine poplave u New Yorku mogle premašiti 5.18 metara, a do 2300. godine 15 metara.
Ovo stvara zastrašujuću sliku: Do kraja ovog vijeka voda je lako mogla doći do krovova prizemnih kuća, a do 2300. godine poplavila bi poslovne zgrade, tako uobičajene u gradu. Život u New Yorku tokom kišne sezone tih godina mogao bi biti izuzetno opasan, ali još uvijek postoje mogućnosti za prevenciju ako djelujete rano. Za bolje razumijevanje kako su ove situacije slične onima poplave na drugom mestu, važno je povući paralele.
Richard B. Alley, sa Pennsylvania State University, naglašava da će "ljudske energetske odluke biti ključne u određivanju stepena porasta nivoa mora i, kao rezultat, štete s kojom se suočavamo. Osim toga, tačne projekcije oluje pomoći će minimiziranju rizika. Međutim, od suštinskog je značaja da vlada ozbiljno razmisli o poduzimanju potrebnih mjera, uprkos otporu koji je do sada uočen u klimatskim naporima u Parizu Agree Španija je evropska zemlja koja je najviše pogođena globalnim zagrijavanjem.
U novijem kontekstu, bujične poplave koji su pogodili New York aktivirali su alarme. Na primjer, 29. septembra 2023. godine ulice Bruklina i Menhetna pretvorile su se u rijeke, a neobične dubine vode uzrokovale su haos. Barovi, restorani i prodavnice poplavljeni su i do XNUMX metara vode, a letovi su otkazani i metro je prestao sa radom. Ovi događaji su slični onome što je uočeno u Ostali gradovi pogođeni obilnim kišama.
Studija atribucije koju je sproveo ClimaMeter, Istraživački projekat finansiran od strane Evropske unije i Francuskog Nacionalnog centra za naučna istraživanja zaključio je da su klimatske promene povećale intenzitet ovih kiša za 10 do 20%. Istraživanja sugeriraju da će u budućnosti bujični pljuskovi na istočnoj obali SAD postati sve češći i intenzivniji. Osim toga, razvijaju se modeli za predviđanje kako poplave u Njujorku ponašaće se u narednim decenijama.
Erika Coppola iz Međunarodnog centra za teorijsku fiziku naglašava da klimatske projekcije ukazuju da će ove pojave postati ekstremnije zbog globalnog zagrijavanja. Ključno je da građani imaju pristup jasne informacije o klimatskim upozorenjima, posebno onim zajednicama u ranjivim situacijama koje nemaju pristup internetu ili pravovremene informacije. Da bismo bolje razumjeli ove pojave, korisno je pregledati efekte globalnog zagrijavanja u različitim regionima.
Pored povećanja učestalosti padavina, klimatske promjene To takođe pogoršava uslove sa kojima se suočavaju stanovnici Njujorka. Stalna izloženost zagađenju vode i vazduha povećava ranjivost zdravlja, čineći zajednice sa niskim prihodima najteže pogođenim. U opštinama kao što je Bronx, infrastruktura i nedostatak ekološke pravde dodatno su zakomplikovali situaciju. Stoga je ključno ulagati u održive infrastrukture koji pomažu u ublažavanju ovih efekata.
U analizi koja povezuje poplave s globalnim zagrijavanjem, Klaus Jacob, geofizičar sa Lamont-Doherty zemaljske opservatorije Univerziteta Columbia, objašnjava da toplija atmosfera zadržava više vlage i uzrokuje veće isparavanje iz okeana. Ova dinamika se materijalizuje u intenzivnije oluje koji ispuštaju velike količine vode u kratkim vremenskim periodima, što dovodi do naglih poplava. To ukazuje da je fenomen dio šireg trenda, koji smo također uočili, npr Oluje u Španiji izazvalo je veliku štetu.
Stareća gradska infrastruktura nije dizajnirana da podnese količinu vode koju trenutno imaju. Procjenjuje se da može izdržati zapreminu vode do pet centimetara; Međutim, kada padavine premaše to, otjecanje je uzrokovalo kanalizacioni sistem je preopterećen. To rezultira miješanjem kišnice, komercijalnih i industrijskih otpadnih voda i uličnog oticanja. Osim toga, the gradovi u opasnosti zbog globalnog zagrijavanja su kritično pitanje koje se mora riješiti.
Nedavne poplave imale su razorne posljedice. Prethodne prirodne katastrofe poput uragana Ida 2021. godine ubile su više od 50 ljudi u New Yorku, od kojih su se mnogi utopili u podrumima ilegalnih stanova kada ih je poplavila voda. Ovaj događaj je ukazao na potrebu bolje pripreme za buduće incidente, posebno u zajednicama sa niskim primanjima, koje su često najugroženije u ovim situacijama. Imperativ je učiti iz ovih događaja, s obzirom na ono što je u njima viđeno razorni uragani poput Katrine.
Kombinacija klimatskih promjena, porasta nivoa mora i slijeganja grada zbog same težine njegovih nebodera predstavlja trostruku prijetnju. Prema nedavnim istraživanjima, akumulirana težina zgrada u New Yorku doprinosi njihovom slijeganju, dodatno povećavajući njihovu izloženost poplavama. Ovaj fenomen naglašava hitnost sveobuhvatnog rješavanja klimatskih promjena, ne samo da bi se zaštitio grad već i da bi se osigurala održiva budućnost za njegove stanovnike.
Klimatska kriza već menja način života u Njujorku, a potrebni su koordinirani napori za ublažavanje uticaja. Gradovi moraju ulagati u otpornu i održivu infrastrukturu, kao i efikasne sisteme ranog upozorenja, kako bi svoje stanovništvo pripremili za buduće klimatske rizike. Urbanisti i donosioci odluka trebali bi razmotriti integraciju mjera održivosti koje mogu smanjiti ranjivost najugroženijih naselja i pružiti sigurno utočište za sve stanovnike.
