Posljedice klimatskih promjena doživljavaju se širom svijeta. Od fenomena poput zemljotresa i vulkanskih erupcija do razornih toplotnih talasa, dokazi su nepobitni. Samo ove, 2015. godine, dogodile su se brojne prirodne katastrofe koje su pogodile različite regije, poput zemljotresa u Nepalu i erupcije vulkana Cabulco u Čileu. Ovi događaji nisu samo slučajni, već odražavaju alarmantan trend, koji ukazuje na to da je najgora prijetnja čovječanstvu već ovdje i da ostaje.
Njemačka doživljava efekte klimatskih promjena.
Konkretno, u Njemačkoj, a suša izaziva pustoš na poljima usjeva i rezervoarima vode za piće. Prema Mojibu Latifu, istraživaču sa Univerziteta Kiel, ovo je samo početak nepogrešivi znaci da se doživljavaju posljedice klimatskih promjena. Latif upozorava da, ako se ne preduzmu drastične mjere za zaustavljanje ovih efekata, oboje suše jer će padavine postajati sve intenzivnije, što će podjednako štetiti građanima i poljoprivrednicima. Osim toga, efekti klimatskih promjena na evropsku floru i faunu mogu se naći u studiji koja se bavi ovom temom.
Istraživač naglašava da je posljednjih decenija došlo do značajnog porasta frekvencija ove dvije ekstremne pojave (suše i padavine). Ako se situacija nastavi ovim putem, upozorava Latif, počevši od 2050. godine, društvo će se neizbježno morati prilagoditi klimi koja se sve više mijenja. Ova neizvjesna budućnost odjekuje izvještajima o tome kako će masovne poplave u Evropi postati sve češće do kraja stoljeća.
Dok Latif klimatske promjene vidi kao neospornu stvarnost, postoje oni koji su i dalje skeptični. Međutim, njegova prognoza je jasna: Do kraja ovog vijeka, njemački farmeri će se morati suočiti sa značajnim gubicima. zbog nepredvidivog vremena. Ovo će izazvati domino efekat koji će uticati na cjelokupnu populaciju, jer će cijene hrane vjerovatno rasti zbog rastuće potražnje u vrijeme sve teže proizvodnje. U tom smislu, Njemačka se suočava sa značajnim izazovima o kojima se raspravlja na raznim forumima.
Ali nije sve izgubljeno. Ima razloga za optimizam. U decembru će u Parizu biti održana konferencija UN-a na kojoj se očekuje postizanje sporazuma kojim će se sve zemlje obavezati da se zajednički bore protiv ovog ozbiljnog problema. Održavanje nade u globalnu kolektivnu akciju je od vitalnog značaja za budućnost planete.
Kontekstualizacija klimatskih promjena u Njemačkoj
U evropskom kontekstu, Nemačka se etablirala kao lider u klimatskoj politici, promovišući inicijative i saradnju na međunarodnom nivou. Ovo je od vitalnog značaja jer se ograničavanje globalnog povećanja temperature može postići samo ako sve zemlje rade zajedno. Jedan od ključnih elemenata u ovoj borbi je „Green Deal“ Evropske unije, koji kaže da je cilj postizanje klimatska neutralnost do 2050. Njemačka je preuzela aktivnu ulogu u ovoj misiji, podržavajući reforme i izmjene politika EU o trgovini emisijama i povećavajući cijenu CO2 kako bi se podstakla zaštita klime.
Njemačka savezna vlada također je nastojala uspostaviti klimatska partnerstva sa drugim zemljama, posebno sa zemljama u razvoju, kako bi im pomogla da pređu sa proizvodnje energije zasnovane na uglju. Ovo je u skladu sa obavezama utvrđenim u nekoliko međunarodnih sporazuma, gdje je Njemačka obećala više od šest milijardi evra za zaštitu klime i prilagođavanje u zemljama kojima je to potrebno. Implikacije ove investicije su ključne za razumijevanje načina na koji Njemačka i klimatske promjene rješavaju globalni kontekst.
Na domaćem planu, situacija u Njemačkoj i dalje je zabrinjavajuća. Toplotni talasi, suše i drugi ekstremni događaji su počeli da postaju sve češći. Između 1991. i 2018. godine ekstremne vrućine uzrokovale su smrt više od 22,000 ljudi u zemlji, a ako se emisije nastave bez kontrole, procjenjuje se da bi se broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom mogao učetverostručiti do 2050. Potreba za provođenjem mjera prilagođavanja klimatskim promjenama postaje sve kritičnija.
Ovaj scenario izaziva hitnu potrebu brza akcija, budući da mjere prilagođavanja posljedicama klimatskih promjena često trebaju godine da postanu djelotvorne. Izvještaji IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene) ukazuju na to da bi klimatske promjene mogle pogoršati uslove života, posebno za buduće generacije. Ovi izvještaji su ključni za kontekstualizaciju izazova s kojima se Njemačka suočava i klimatskih promjena na njenoj teritoriji.
Pravni i politički izazovi u borbi protiv klimatskih promjena
Nedavna osuda njemačke vlade od strane Višeg upravnog suda u Berlinu-Brandenburgu naglašava nedostatak aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena. Sud je naredio Izvršnoj vlasti da preduzme hitne mjere za smanjenje emisije stakleničkih plinova, posebno u sektorima transport y izgradnja, koji su odgovorni za 20% odnosno 30% emisije CO2. Ova presuda naglašava pritisak sa kojim se suočava vlada Olafa Šolza, koja čeka svoje učešće na COP28.
Sud je pozvao saveznu vladu da preduzme brze mjere i provede hitni program u kritičnim sektorima. Odluka je zasnovana na žalbi koju su podnijele ekološke organizacije u kojoj optužuju vladu da se nije bavila globalnim zagrijavanjem. Nevladine organizacije su pozdravile ovu presudu, navodeći da je Sud jasno stavio do znanja da vlada mora ispuniti svoje klimatske ciljeve. Neadekvatnost ovih mjera je tema koja se ponavlja u raspravama o tome kako su Njemačka i klimatske promjene međusobno povezane.
Njemačko zakonodavstvo o zaštiti klime postavlja maksimalne granice emisije CO2 za svaki sektor. U sektoru transport, dozvoljeni nivoi su premašeni za više od 3.1 milion tona, a u izgradnja, za 2.5 miliona tona. Ovo ukazuje da su do sada sprovedene mjere bile nedovoljne, rješavajući samo 5% jaza između stvarnih emisija i ograničenja nametnutih zakonom.
Klimatske obaveze Njemačke i budućnost
S ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 65% do 2030. u odnosu na 1990. i za 88% do 2040. godine, Njemačka ide ka neutralnost ugljenika 2045. Ovo je značajan napredak u odnosu na prethodne ciljeve. Da bi se to postiglo, vladajuća koalicija je odredila da 80% električne energije mora doći iz obnovljivih izvora do 2030. Ovi planovi su važan korak u pravom smjeru, ali još mnogo toga treba učiniti.
Jedan od najznačajnijih izazova za Njemačku je postizanje ove energetske tranzicije uz osiguranje ekonomske i socijalne stabilnosti zemlje. To uključuje značajna ulaganja u tehnologiju za proizvodnju obnovljive energije, energetsku efikasnost i dekarbonizaciju energetski intenzivnih industrija. Implementacija sistema cijena ugljenika i postepeno ukidanje korištenja uglja za proizvodnju električne energije također su na dnevnom redu reformi. Ovaj pristup je od suštinskog značaja, posebno imajući u vidu nedavne studije koje potvrđuju efekte klimatskih promjena.
Međunarodne inicijative
Na međunarodnom nivou, Njemačka se pridružila Koaliciji za klimu i čist zrak od 2012. godine, što odražava njenu posvećenost borbi protiv klimatskih promjena i zagađenja zraka. Ovaj napor se fokusira na smanjenje kratkotrajnih zagađivača klime (SLCPs), koji su odgovorni za značajno povećanje temperature i pogoršanje kvaliteta zraka u mnogim zemljama. Ova koalicija nastoji da promoviše integrisane mere za rešavanje i klimatskih promena i zagađenja vazduha, naglašavajući fokus Nemačke na globalnom zdravlju životne sredine.
Njemačka je podržala različite klimatske inicijative, izdvajajući oko 130 miliona eura za ekonomske podsticaje koji ne samo da nastoje stabilizirati ekonomiju već i hitno rješavati klimatsku krizu. U 2019. godini, zemlja je finansirala 46 projekata širom svijeta za smanjenje zagađivača klime, pokrivajući područja kao što su proizvodnja energije, transport, poljoprivreda i održivo upravljanje otpadom. Ova vrsta finansiranja je ključna za razumijevanje uloge Njemačke u globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena.
Promocija vodoničnih tehnologija, kao dio njemačke Nacionalne strategije za vodonik, također se provodi u vremenskom okviru koji predviđa da vodonična infrastruktura bude operativna do 2028. Ovo predstavlja značajan korak ka usvajanju čistih i održivih izvora energije. Od suštinske je važnosti da se Njemačka i druge zemlje čvrsto posvete međunarodnim ciljevima i sporazumima o klimatskim promjenama.
Nedavno usvojeni Zakon o prilagođavanju klimatskim promjenama u Njemačkoj ima za cilj uspostavljanje strateškog okvira koji koordinira napore prilagođavanja na svim nivoima vlasti. Ovaj okvir će omogućiti strukturiraniji pristup mjerama prilagođavanja i implementaciji specifičnih i ostvarivih ciljeva. Očekuje se da će ovaj zakon stupiti na snagu sredinom 2024. godine, što je neophodan odgovor na nove izazove koji proizilaze iz klimatskih promjena.
Uz sve veći pritisak na vode i poljoprivredne resurse u mnogim regijama, politike usmjerene na održivost i prilagođavanje postaju sve relevantnije. Ulaganje u održivu tehnologiju i prakse ključno je za ublažavanje efekata klimatskih promjena i osiguravanje sigurnije i prosperitetnije budućnosti za buduće generacije.
Globalna perspektiva takođe mora uključiti zajedničke napore za očuvanje biodiverziteta i minimiziranje negativnih uticaja na ekosisteme. Međunarodna saradnja je ključna za rješavanje ovih izazova, budući da klimatske promjene ne poznaju granice i utiču na sve zemlje na međusobno povezan način.
Kako se napori na suzbijanju globalnog zagrijavanja intenziviraju, od vitalnog je značaja da Njemačka nastavi da predvodi u provedbi učinkovite klimatske politike i da druge zemlje slijede njen primjer. Samo kroz kolektivnu i odlučnu posvećenost možemo se suočiti i savladati razorne posljedice klimatskih promjena, osiguravajući planetu pogodnu za život budućim generacijama.
