Medicane Numa: Mediteranski ciklon koji utiče na Grčku i klimatske promjene

Relativno tople temperature koje Sredozemno more doživljava ove godine pogodovale su formiranju netipičnog ciklona tzv. Numa koja je već ubila petnaest ljudi u regiji Atike, na zapadu Atine, a koji ima potencijal da izazove značajnu štetu u narednim danima. Ovaj fenomen podsjeća na druge razorne događaje kao što su Libijski ciklon, što pokazuje ozbiljnost ovih meteoroloških pojava.

Ova vrsta mediteranskih ciklona, ​​poznata kao lijekovi, su pojave koje se javljaju vrlo rijetko, ali kada se pojave, mogu biti gotovo jednako destruktivne kao i uragani koji pogađaju obale Amerike ili Azije. Formiranje Nume izaziva sve veći interes za proučavanje ovih pojava, posebno uz uticaj klimatskih promjena, koje bi mogle uzrokovati povećanje njegove učestalosti i intenziteta, slično onome što je uočeno u proučavanje drugih lijekova.

lijek Riječ je o terminu koji proizlazi iz kombinacije riječi Mediteran i Hurricane (uragan na engleskom). Uprkos nazivu, ne treba ga brkati sa tipičnim uraganima, jer jezgra mediteranske ciklone je hladan zrak, dok je kod uragana vruć vazduh. Ovo je jedna od glavnih razlika koja razlikuje lijekove od tropskih uragana. Riječ je o netipičnoj oluji koja se hrani akumuliranom toplinom Sredozemnog mora i važno je razumjeti kako nastaje oluja da bismo analizirali ove pojave.

Lijekovi se obično formiraju u jesen i zimu kada su temperature mora relativno visoke, stvarajući potrebne uvjete za njihov razvoj. Ove pojave po svojoj strukturi podsjećaju na tropske ciklone, predstavljaju toplo jezgro, ali većinu vremena ne dostižu intenzitet ili trajanje uragana u drugim dijelovima svijeta. Za više detalja, možete provjeriti kako nastaju ovi cikloni na našoj stranici. kakva će biti jesen.

Numa, zbog kombinacije hladnog vazduha njenog jezgra i tople vode Mediterana, ostavlja bujične kiše i izaziva razorne posledice po region. To se i očekuje Medikanu prate veoma jaki udari vetra, koji dostižu i do 200 kilometara na sat, posebno počevši od četvrtka, a vrhunac aktivnosti u subotu i nedjelju. Ovo bi moglo biti slično učincima drugih lijekova koji su utjecali na regiju, uključujući Mediteranski vjetrovi.

Meteorološke projekcije ukazuju da će najviše pogođeno područje između Jonskog mora i južnog Balkana, gdje može se zabilježiti do 400 milimetara nakupljenih padavina. Da ovo stavimo u kontekst, 1 milimetar kišnice je ekvivalentan 1 litru vode po kvadratnom metru. Ova količina padavina mogla bi uzrokovati ozbiljne poplave, klizišta i značajnu štetu na infrastrukturi, slično padavinama i poplavama koje su se dogodile u Grčkoj u prošlosti.

Numa je do sada ubio 15 ljudi, a još mnogo ih je nestalo. Vlasti izdaju upozorenja i preporuke stanovništvu, pozivajući ih da se klone područja podložnih poplavama i da slijede upute hitnih službi. Odavde se nadamo da se ovi brojevi neće dalje povećavati.

U Španiji doživljavamo jedan od najgore suše u istoriji zemlje. Nažalost, to je i potvrđeno Ni Iberijski poluotok, ni Balearski ni Kanarski arhipelag neće primiti ni kap Nume. Uslovi suše su uticali na poljoprivredu i povećali ranjivost mnogih zajednica na mogućnost šumskih požara, dodatno komplikujući situaciju u zemlji. Ovaj uticaj se ogleda u analizi trenutnu klimatsku situaciju u regiji.

Mediteranske vode su ove godine dostigle nenormalne temperature, koje, s jedne strane, pogoduju stvaranju fenomena poput Nume, ali s druge pogoršavaju ekstremne vremenske prilike koje doživljavamo. Rast temperature mora povezan je s učestalošću i intenzitetom ovih ciklonskih događaja, naglašavajući potrebu za daljnjim proučavanjem kako klimatske promjene utječu na vrijeme u mediteranskoj regiji, kao i kako one mogu utjecati na druge buduće krize. u vremenskim obrascima.

Klimatske promjene utiču na pojavu i intenzitet lijekova. Nedavna istraživanja pokazuju da će u budućnosti, Lijekovi bi mogli biti češći, ali bi njihove strukture mogle postati robusnije i štetnije. To je zato što zagrijavanje mediteranskih voda olakšava uslove za njegov razvoj i stvaranje energije neophodne za intenziviranje, kako je analizirano u kontekstu klimatske promjene i ekstremni događaji.

Studija objavljena u časopisu Geofizička istraživanja sugerira da, iako se broj događaja može smanjiti, budući lijekovi će težiti da dosegnu više kategorije, možda čak i uragane kategorije 1. To bi moglo rezultirati jačim vjetrom i intenzivnijim padavinama, što bi povećalo mogućnost štete po obalne zajednice, slično onome što je uočeno u prethodnim događajima.

Ovo izaziva dodatnu zabrinutost u vezi sa spremnošću i otpornošću infrastrukture i stanovništva u mediteranskom basenu, budući da bi povećanje intenziteta ovih pojava moglo premašiti trenutni kapacitet odgovora na katastrofe. Ove promjene nose sa sobom potrebu da preispitamo kako se pripremamo za ove ekstremne vremenske prilike. Važnost temeljnog proučavanja uticaja zagrijavanje Atlantika da bude u stanju da predvidi i ublaži njegove efekte.

Uprkos njihovom imenu, lijekovi ne treba smatrati pravim uraganima. Iako dijele neke karakteristike s tropskim ciklonima, postoje ključne razlike u njihovom formiranju i strukturi. Na primjer, lijekovi uglavnom ne dostižu snagu uragana kategorije 1 ili više, a njihova topla jezgra je plića.

U poređenju sa atlantskim uraganima koji se hrane toplim vodama, medicinari ovise o složenijem atmosferskom okruženju koje uključuje interakcije sa sistemima visokog i niskog pritiska, što ih čini manje predvidljivim i težim za praćenje. Međutim, njihov uticaj na obalna područja može biti značajan, stvarajući intenzivne padavine i destruktivne vjetrove, aspekt koji je analiziran u studijama o prirodnim katastrofama u mediteranskom regionu.

Posljednjih godina zabilježeno je nekoliko lijekova, uključujući Ianos 2020. godine, koji je bio značajan po dostizanju intenziteta kategorije 2. Ovaj događaj je označio prekretnicu, jer je postalo jasno da klimatske promjene utiču na nastanak ovih pojava. U novijoj historiji, drugi lijekovi kao što su Xenophon i Zorbas također su izazvali pustoš u mediteranskom regionu, uzrokujući ljudske gubitke i materijalnu štetu.

Slučaj Numa je privukao posebnu pažnju, ne samo zbog smrti i štete koju je prouzročio, već i zbog svoje sposobnosti da eskalira u kratkom vremenskom periodu. To je dovelo do povećanog fokusa na istraživanje lijekova, kako bi se bolje razumjela njihova dinamika i predvidio njihov budući uticaj, što je neophodno za pripremu za potencijalne klimatske krize.

Uz rastuće globalne temperature i promjenjive vremenske prilike, ljekari će vjerovatno postati sve veća briga za mediteranske zemlje. Od suštinske je važnosti da se implementiraju strategije ublažavanja i prilagođavanja da se pozabavimo rizicima povezanim sa ovim meteorološkim fenomenima, kao što je ovaj sa kojim se trenutno suočavamo.

Vlade i meteorološke agencije moraju biti spremne da odgovore efikasnijim sistemima ranog upozorenja i boljom infrastrukturom kako bi se smanjio uticaj lekova na ljudski život i privredu, kao iu slučaju kišna sezona, što bi moglo biti presudno pred događajima poput Nume. Obrazovanje i svijest javnosti o rizicima povezanim s ovim fenomenima su također ključni za osiguranje spremnosti priobalnih zajednica.