Crne rupe su oduvijek privlačile pažnju kako naučnika, tako i šire javnosti. Evropska južna opservatorija (ESO) objavila je otkriće najveće zvjezdane crne rupe ikada pronađene u Mliječnom putu.
šta je crna rupa
Crna rupa je područje prostor-vremena u kojem je gravitacija toliko intenzivna da ništa, čak ni svjetlost, ne može pobjeći njenoj privlačnosti. Nastaje kada se masivna zvijezda sruši pod vlastitom težinom na kraju svog životnog ciklusa.
Jedan od najznačajnijih aspekata crnih rupa je njihova gravitaciona singularnost.. Unutar regije zvane horizont događaja, gravitacija je toliko intenzivna da ništa ne može napustiti, čak ni svjetlost. Ovo stvara svojevrsnu nevidljivu granicu iza koje ne možemo ništa uočiti ili otkriti.
Crne rupe dolaze u različitim veličinama. Najmanje, poznate kao primordijalne crne rupe, mogu imati masu asteroida, ali biti komprimirane u nevjerovatno mali prostor. S druge strane, postoje supermasivne crne rupe, koje se nalaze u središtu većine galaksija, uključujući i naš Mliječni put. One mogu imati mase jednake milionima ili čak milijardama puta većoj od Sunčeve.
Ključna karakteristika crnih rupa je njihova singularnost, tačka beskonačne gustine u kojoj poznati zakoni fizike više ne važe. Međutim, singularnost je umotana u horizont događaja, što znači da izvana, Čini se da crna rupa ima konačnu i definiranu veličinu.
Pored svoje mase, crne rupe karakteriše i njihova rotacija. Ako se zvijezda uruši asimetrično, rezultirajuća crna rupa može se okretati. Ova rotacija utiče na strukturu prostor-vremena oko sebe, dozvoljavajući crnoj rupi da vuče obližnju materiju i energiju sa sobom.
Emisija zračenja iz crne rupe, poznata kao Hawkingova radijacija, je još jedan zanimljiv aspekt. Prema teoriji koju je predložio Stephen Hawking, crne rupe nisu potpuno crne, ali emituju malu količinu toplotnog zračenja zbog kvantnih efekata u blizini horizonta događaja. Da biste saznali više o tome kako ovi fenomeni funkcioniraju, možete pogledati naš članak o kako nastaje crna rupa.
Otkrivaju najveću crnu rupu u Mliječnom putu
Evropska južna opservatorija (ESO) objavila je otkriće najveće zvjezdane crne rupe ikada pronađene u Mliječnom putu. Astronomi su identifikovali crnu rupu sa masom 33 puta većom od Sunčeve, koristeći podatke iz misije Gaia. Gaia, svemirska opservatorija kojom upravlja Evropska svemirska agencija (ESA), Odgovoran je za prikupljanje informacija sa Zemljine orbite kako bi se izgradila najdetaljnija i najpreciznija trodimenzionalna mapa naše galaksije, Mliječnog puta.
Koristeći podatke koje je prikupio ESO-ov izuzetno veliki teleskop i nekoliko drugih zemaljskih opservatorija, naučnici su uspjeli da potvrde težinu crne rupe, koja je zapanjujućih 33 puta veća od mase našeg Sunca. Ovo izvanredno otkriće omogućeno je neobičnim efektom "kolebanja" koji je crna rupa vršila na njenu zvijezdu pratilju u orbiti. Zvezdane crne rupe se rađaju kolapsom masivnih zvezda, a one do sada identifikovane unutar Mlečnog puta imaju tendenciju da budu u proseku oko 10 puta masivnije od našeg Sunca.
Nedavno otkriće je zaista izvanredno, nadmašujući čak i najveću poznatu zvjezdanu crnu rupu u našoj galaksiji, Labud X-1, koja ima masu samo 21 puta veću od našeg Sunca. Nadalje, primjetno je da je ova crna rupa veoma blizu Zemlje, udaljen samo 2.000 svjetlosnih godina, a nalazi se u sazviježđu Aquila. Vrijedi napomenuti da je ova crna rupa druga najbliža identificirana do sada.
Tokom procesa pregleda Gaia zapažanja u iščekivanju predstojećeg objavljivanja podataka, tim je neočekivano naišao na obližnju neotkrivenu crnu rupu velike mase. Ova novoidentifikovana crna rupa, od milja poznata kao Gaia BH3 ili skraćeno BH3, iznenadila je sve. Pasquale Panuzzo, astronom Pariske opservatorije i član Gaia kolaboracije, pridruženog Nacionalnog centra za naučna istraživanja (CNRS) Francuske, Izrazio je svoje čuđenje otkrićem i naveo da do sada niko nije predvidio postojanje takve crne rupe.
Da biste bolje razumjeli formiranje ovih objekata, možete pogledati naš članak o i povezanim procesima.
Ističući rijetkost ovakvog nalaza u istraživačkoj karijeri, istakao je važnost ovog otkrića. Astronomi su ranije identifikovali masivne crne rupe izvan naše galaksije i predložili da potiču od implozije zvijezda s minimalnim elementima težim od vodonika i helijuma. Vjeruje se da ove zvijezde, kojima nedostaju metali, zadržavaju veću masu tokom svog života, što rezultira stvaranjem crnih rupa velike mase nakon njihove smrti. Kako god, Do sada nije bilo konkretnih dokaza koji bi uspostavili direktnu vezu između zvijezda siromašnih metalom i crnih rupa velike mase.
Gdje se nalazi
Prema saopštenju sa Univerziteta u Ženevi (Švajcarska), ogromna crna rupa se nalazi u sazvežđu Orla. Ovo izvanredno otkriće nadmašuje sve dosadašnje zapise o veličini zvjezdanih crnih rupa uočenih u našoj galaksiji, jer je njihova masa deset puta veća od Sunčeve.
Jedan instrument koji se posebno ističe je UVES (ultraljubičasti i vizuelni ešel spektrograf) koji se nalazi u pustinji Atacama, Čile. Njegova svrha je posmatranje preciznog kretanja više od dvije milijarde zvijezda po nebu kako bi se precizno izmjerile njihove udaljenosti.
U domenu dosadašnjih otkrića crnih rupa, naučna zajednica je prvenstveno utvrdila da su one možda nastale gravitacionim kolapsom zvijezda, sastavljenih prvenstveno od vodonika i helijuma s minimalnim težim elementima. lIdeja da bi ove crne rupe mogle zadržati manju masu potencijalno je indikativna za stvaranje većih crnih rupa. Veća veličina ovih manjkavih zvijezda rezultira stvaranjem većih praznina zbog obilja preostalog materijala. Nadalje, istraživači su naglasili da do sada nije bilo konkretnih dokaza koji bi uspostavili direktnu vezu između zvijezda siromašnih metalom i crnih rupa.
Nadam se da s ovim informacijama možete saznati više o tome otkriće najveće crne rupe u Mliječnom putu.