Smješten 100 svjetlosnih godina od Zemlje, postoji planeta koju karakteriše atmosfera koja se sastoji pretežno od vodene pare. Ova posebnost ga čini vrlo zanimljivim, jer iako su se predlagale teorije o postojanju ove vrste planeta i vršena su zapažanja drugih sa površinama koje se sastoje od 90% vode, nijedna od njih do sada nije potvrđena. Označena kao GJ 9827 d, ova planeta je otprilike dvostruko veća i tri puta veća od Zemlje.
Otkriće planete napravljene od vodene pare
Godine 2017. svemirski teleskop Kepler otkrio je važne nalaze. Iako su tada otkriveni tragovi vodene pare, neočekivano otkriće je da je gotovo cijela atmosfera planete sastavljena od ove supstance. Ovo otkriće je omogućeno zahvaljujući transmisijskoj spektroskopiji, tehnici koja procjenjuje količinu svjetlosti zvijezda koju apsorbira atmosfera planete.
U ovom slučaju, Svjetlost je dolazila sa zvijezde GJ 9827, što je omogućilo istraživačima da rekonstruišu atmosferski sastav planete.. "Ovo je prvi put da vidimo ovako nešto", rekao je Eshan Raúl, jedan od istraživača uključenih u studiju koja je dalje istraživala sastav planete. Kompletna studija objavljena je u The Astrophysical Journal Letters. Međutim, karakteristike ove atmosfere čine je nekompatibilnom sa životom kako ga mi razumijemo, budući da njene procijenjene atmosferske temperature dostižu otprilike 340º, praćene ogromnim pritiskom.
Ovi ekstremni uslovi pripisuju se blizini planete svojoj zvijezdi, udaljenoj samo 8,4 miliona kilometara, što joj omogućava da završi orbitu za samo šest dana. Da to stavim u kontekst, Zemlja se nalazi 150 miliona kilometara od Sunca. I dalje je od suštinske važnosti nastaviti istraživanje života na planetama koje su sličnije Zemlji.
Caroline Piaulet-Ghorayeb, vodeći autor studije, rekla je: „Do sada su skoro sve atmosfere egzoplaneta sastavljene od najlakših elemenata (vodonika i helijuma), sličnih plinovitim divovima Jupitera i Saturna koji se nalaze u našem Sunčevom sistemu. Zaključio je: "GJ 9827 d je prva planeta za koju smo identifikovali atmosferu bogatu teškim česticama." Važno je napomenuti da se egzoplaneta odnosi na planetu koja se nalazi izvan našeg Sunčevog sistema. Umjesto toga, otkriće je došlo dok su istraživači tražili planete bogate vodom.
“Trenutak je bio zaista nadrealan. Naša pažnja bila je usmjerena na potragu za svjetovima s vodom, jer se pretpostavljalo njihovo moguće postojanje. Ako ovo otkriće je zaista autentičan, daje povoda za duboko razmišljanje o tome koji drugi fenomeni mogu postojati izvan našeg trenutnog razumijevanja. U ovoj fazi moje karijere, mogućnost da analiziram podatke sa najnaprednijeg teleskopa ikada napravljenog služi kao dokaz da je došlo idealno vrijeme za ljude da se bave astronomijom.”
Sastav drugih gasovitih planeta
Navikli smo da govorimo o gasovitim planetama koje se nalaze u našem Sunčevom sistemu. Ove plinovite planete su nebeska tijela napravljena prvenstveno od plinova, za razliku od kamenih planeta koje imaju čvrste površine. Najpoznatiji primjeri u našem Sunčevom sistemu su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Imaju sastav i karakteristike koje ih čine jedinstvenim, ali plinovi od kojih su formirani nisu ništa nalik onome što je otkrio teleskop James Webb i planeta sastavljena od vodene pare.
Pogledajmo koji je glavni gasni sastav ovih planeta u našem Sunčevom sistemu kako bismo shvatili važnost otkrića ove planete sastavljene od vodene pare.
Glavni sastav gasnih giganata
Gasovite planete uglavnom se sastoje od vodonika i helijuma, koji su najlakši i najzastupljeniji elementi u svemiru. Jupiter i Saturn, dva najveća giganta u Sunčevom sistemu, imaju sastav veoma sličan Sunčevom, sa 90% vodonika i oko 10% helijuma.
Ovi plinovi su strukturirani u atmosferi sličnoj onoj na našoj planeti. Međutim, oni nemaju iste slojeve jer nisu sastavljeni od čvrstih masa. Hajde da vidimo kakve su strukture i atmosferski slojevi gasovitih planeta Sunčevog sistema:
- Vanjska atmosfera: Najudaljeniji dio plinovitih planeta sastoji se uglavnom od vodonika i helijuma u plinovitom stanju. Ovisno o planeti, mogu se naći tragovi drugih elemenata kao što su metan, amonijak i vodena para.
- Unutrašnji slojevi: Kako ide dublje, pritisak i temperatura se značajno povećavaju. U slučaju Jupitera i Saturna, ovi ekstremni uslovi uzrokuju da vodonik postane tečno metalno stanje, omogućavajući provođenje električne energije i stvarajući veoma jako magnetno polje.
- Jezgro: Iako se nazivaju plinovitim, većina ovih planeta ima čvrsto ili polučvrsto jezgro sačinjeno od težih elemenata, poput silikata i metala, pomiješanih sa ledom. Ovo jezgro može biti okruženo slojem tečnog metalnog vodonika.
Za razliku od Jupitera i Saturna, Uran i Neptun su prvenstveno napravljeni od leda. Iz tog razloga su poznati kao "ledeni divovi" jer, iako u svojoj atmosferi imaju i vodonik i helijum, sadrže veći udio težih elemenata kao što su voda, amonijak i metan. To im daje plavkastu boju i gušću kompoziciju od Jupitera i Saturna.
Na kraju, ove planete imaju neke jedinstvene karakteristike zbog svog sastava koje se ne nalaze na ostatku stjenovitih planeta. Pogledajmo koje su to jedinstvene karakteristike:
- Oblaci i oluje: Gasovite planete su poznate po svojim olujnim sistemima i oblacima. Na primjer, Jupiterova velika crvena mrlja je ogromna oluja koja postoji vekovima.
- Prstenovi i mjeseci: Saturn je poznat po svom spektakularnom sistemu prstenova koji se sastoji od leda i čestica prašine. Međutim, sve gasovite planete imaju prstenove, iako su na Jupiteru, Uranu i Neptunu mnogo slabiji.
