Smješten 100 svjetlosnih godina od Zemlje, postoji planeta koju karakteriše atmosfera koja se sastoji pretežno od vodene pare. Ova posebnost ga čini vrlo zanimljivim, jer iako su se predlagale teorije o postojanju ove vrste planeta i vršena su zapažanja drugih sa površinama koje se sastoje od 90% vode, nijedna od njih do sada nije potvrđena. Označena kao GJ 9827 d, ova planeta je otprilike dvostruko veća i tri puta veća od Zemlje.
Otkriće planete napravljene od vodene pare
Godine 2017. svemirski teleskop Kepler otkrio je važne nalaze. Iako su tada otkriveni tragovi vodene pare, neočekivano otkriće je da je gotovo cijela atmosfera planete sastavljena od ove supstance. Ovo otkriće je omogućeno zahvaljujući transmisijskoj spektroskopiji, tehnici koja procjenjuje količinu svjetlosti zvijezda koju apsorbira atmosfera planete.
U ovom slučaju, svjetlost je dolazila sa zvijezde GJ 9827, što je istraživačima omogućilo da rekonstruišu sastav atmosfere planete . "Ovo je prvi put da smo vidjeli nešto slično", komentirao je Eshan Raúl, jedan od istraživača uključenih u studiju koja je dalje istraživala sastav planete. Cijela studija objavljena je u časopisu The Astrophysical Journal Letters. Međutim, karakteristike ove atmosfere čine je nekompatibilnom sa životom kakav poznajemo, budući da procijenjene atmosferske temperature dostižu približno 340°C, uz ogroman pritisak.
Ovi ekstremni uslovi pripisuju se blizini planete njenoj zvijezdi, koja se nalazi na udaljenosti od samo 8,4 miliona kilometara, što joj omogućava da završi orbitu za samo šest dana. Da bismo ovo stavili u kontekst, Zemlja se nalazi 150 miliona kilometara od Sunca. I dalje je neophodno nastaviti istraživanje života na planetama sličnijim Zemlji.
Caroline Piaulet-Ghorayeb, vodeći autor studije, rekla je: „Do sada su skoro sve atmosfere egzoplaneta sastavljene od najlakših elemenata (vodonika i helijuma), sličnih plinovitim divovima Jupitera i Saturna koji se nalaze u našem Sunčevom sistemu. Zaključio je: "GJ 9827 d je prva planeta za koju smo identifikovali atmosferu bogatu teškim česticama." Važno je napomenuti da se egzoplaneta odnosi na planetu koja se nalazi izvan našeg Sunčevog sistema. Umjesto toga, otkriće je došlo dok su istraživači tražili planete bogate vodom.
„Trenutak je bio zaista nestvaran. Naša pažnja je bila usmjerena na potragu za svjetovima s vodom, jer je njihovo moguće postojanje bilo hipotetizirano. Ako je ovo otkriće zaista autentično, ono podstiče duboko razmišljanje o tome koji drugi fenomeni mogu postojati izvan našeg trenutnog razumijevanja . U ovoj fazi moje karijere, prilika da analiziram podatke iz najnaprednijeg teleskopa ikada napravljenog služi kao dokaz činjenice da je sazrelo vrijeme da se ljudi posvete astronomiji.“
Sastav drugih gasovitih planeta
Navikli smo govoriti o plinovitim divovima u našem Sunčevom sistemu. Ovi plinoviti divovi su nebeska tijela sastavljena prvenstveno od plinova, za razliku od stjenovitih planeta koje imaju čvrste površine. Najpoznatiji primjeri u našem Sunčevom sistemu su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun . Imaju jedinstvene sastave i karakteristike, ali plinovi od kojih su sačinjeni nisu ni nalik onome što je otkrio svemirski teleskop James Webb: planeta sastavljena od vodene pare.
Pogledajmo koji je glavni gasni sastav ovih planeta u našem Sunčevom sistemu kako bismo shvatili važnost otkrića ove planete sastavljene od vodene pare.
Glavni sastav gasnih giganata
Plinski divovi se uglavnom sastoje od vodika i helijuma, najlakših i najzastupljenijih elemenata u svemiru. Jupiter i Saturn, dvije najveće planete u Sunčevom sistemu, imaju sastav vrlo sličan Suncu, sa 90% vodika i oko 10% helijuma.
Ovi plinovi su strukturirani u atmosferi sličnoj onoj na našoj planeti. Međutim, oni nemaju iste slojeve jer nisu sastavljeni od čvrstih masa. Hajde da vidimo kakve su strukture i atmosferski slojevi gasovitih planeta Sunčevog sistema:
- Vanjska atmosfera: Najudaljeniji dio plinovitih planeta sastoji se uglavnom od vodonika i helijuma u plinovitom stanju. Ovisno o planeti, mogu se naći tragovi drugih elemenata kao što su metan, amonijak i vodena para.
- Unutrašnji slojevi: Kako ide dublje, pritisak i temperatura se značajno povećavaju. U slučaju Jupitera i Saturna, ovi ekstremni uslovi uzrokuju da vodonik postane tečno metalno stanje, omogućavajući provođenje električne energije i stvarajući veoma jako magnetno polje.
- Jezgro: Iako se nazivaju plinovitim, većina ovih planeta ima čvrsto ili polučvrsto jezgro sačinjeno od težih elemenata, poput silikata i metala, pomiješanih sa ledom. Ovo jezgro može biti okruženo slojem tečnog metalnog vodonika.
Za razliku od Jupitera i Saturna, Uran i Neptun su prvenstveno napravljeni od leda. Iz tog razloga su poznati kao "ledeni divovi" jer, iako u svojoj atmosferi imaju i vodonik i helijum, sadrže veći udio težih elemenata kao što su voda, amonijak i metan. To im daje plavkastu boju i gušću kompoziciju od Jupitera i Saturna.
Na kraju, ove planete imaju neke jedinstvene karakteristike zbog svog sastava koje se ne nalaze na ostatku stjenovitih planeta. Pogledajmo koje su to jedinstvene karakteristike:
- Oblaci i oluje: Gasovite planete su poznate po svojim olujnim sistemima i oblacima. Na primjer, Jupiterova velika crvena mrlja je ogromna oluja koja postoji vekovima.
- Prstenovi i mjeseci: Saturn je poznat po svom spektakularnom sistemu prstenova koji se sastoji od leda i čestica prašine. Međutim, sve gasovite planete imaju prstenove, iako su na Jupiteru, Uranu i Neptunu mnogo slabiji.
