Seizmička aktivnost u Egejsko more je izazvalo veliku zabrinutost posljednjih sedmica. Ono što je počelo kao serijal zemljotresi na Santoriniju je poprimila neočekivani zaokret, sada utiče Amorgós, još jedno grčko ostrvo koje se nalazi u istom arhipelagu. Ova promjena je natjerala vlasti da preduzmu ekstremne mere da zaštiti stanovništvo.
Od 26. januara seizmolozi su zabilježili više od 14.000 trzaja u regionu. Iako potresi na ovom području nisu neuobičajeni, veličina i upornost ovih događaja izazvali su zabrinutost među stručnjacima, koji kažu da ništa slično nisu vidjeli više od pola stoljeća.
Amorgos ulazi u vanredno stanje
Iako je Santorini bio medijski epicentar, pažnja se nedavno pomjerila na Amorgós, ostrvo sa jedva 2.000 stanovnika trajno. Iako je njegova infrastruktura ograničena u odnosu na druga turistička ostrva, konstantno pomeranje zemljišta dovelo je vlasti do toga proglasiti vanredno stanje.
Ova mjera će omogućiti brzu reakciju na moguća oštećenja konstrukcije ili potrebu za evakuacijom. Do sada su stanovnici prijavili brojna potresa, ali nisu potvrđena značajnija urušavanja zgrada ili žrtve.
Uticaj na svakodnevni život
Povećanje seizmičke aktivnosti izazvalo je poremećaje u rutini stanovnika i posjetitelja pogođenih otoka. Mnogi ljudi su se odlučili za napusti Santorini zbog straha od velikog zemljotresa. Barovi, restorani i turistički objekti su privremeno zatvoreni, što je ostrvo pretvorilo u gotovo pusto mjesto.
S druge strane, vlada je naredila zatvaranje škole na nekoliko ostrva uključujući Santorini, Amorgos, Ios i Anafi. Mjera ima za cilj minimiziranje rizike za studente i osigurati njihovu sigurnost dok stručnjaci i dalje prate situaciju.
Šta uzrokuje ove zemljotrese?
Geolozi nastavljaju da istražuju uzroke ove neobične seizmičke aktivnosti. Jedna od najrasprostranjenijih teorija ukazuje na činjenicu da je područje koje se nalazi na a aktivni vulkanski sistem, možda doživljavate a magmatska reaktivacija. Iako u ovom trenutku nema jasnih naznaka predstojeće erupcije, naučnici ne isključuju tu mogućnost.
Druga hipoteza sugerira da bi fenomen mogao biti povezan s pritiskom akumuliranim u tektonski rasjedi koji prelaze Egejsko more. Interakcija između Evroazijske i Afričke ploče rezultirala je velikim potresima u prošlosti, a neki istraživači vjeruju da se sličan obrazac možda ponavlja.
Situacija u Egejskom moru ostaje neizvjesna. Sa desetinama naknadnih potresa koji se bilježe svaki dan i latentnim rizikom od novih zemljotresa, vlasti ostaju u pripravnosti kako bi osigurale sigurnost stanovnika i turista. U međuvremenu, kontinuirano praćenje bit će ključno za bolje razumijevanje evolucije ovog seizmičkog fenomena bez presedana.
