Posljednjih godina svjedoci smo alarmantnog porasta temperatura širom svijeta, o kojima obaramo rekorde grijanje praktično svakog meseca. Ovaj fenomen, praćen sve intenzivnijim i razornim meteorološkim pojavama, dovodi čovječanstvo do pitanja, gotovo nužno, šta radiš sa planetom. Nadalje, potrebno je uzeti u obzir da različiti elementi našeg društva, kao npr globalnog zagrijavanja u Evropi, su međusobno povezani.
Zemlja, naš jedini dom, počela je da trpi posljedice koje se čine neotklonjivim. Grupa naučnika i diplomata okupila je svoje glasove u otvorenom pismu upozoravajući na to Ostale su nam samo tri godine spriječiti pojavu najgorih posljedica klimatskih promjena, činjenica koja bi, ako se ne riješi, mogla dovesti čovječanstvo do katastrofalnog scenarija.
Pismo, koje je potpisala grupa od šest istaknutih naučnika i diplomata, uključujući istraživača i bivšeg šefa životne sredine u UN, Christiana Figueres, zajedno sa fizičkim Stefan Rahmstorf, ističe da su posljednje tri godine bile najtoplije zabilježene na svijetu. Povećanje od samo 1ºC već uzrokuje značajne rizike za milione ljudi: led na polovima se topi nezaustavljivom brzinom, nivo mora raste brže nego što se očekivalo, i pojave kao npr suše a cikloni se stalno pojačavaju. Ova situacija se pogoršava ako se primeti da je Klimatske promjene mogle bi dovesti do povećanja globalne temperature za između 2 i 5 stepeni..
S druge strane, uticaj krčenja šuma je razoran: Svake godine posječemo u prosjeku 15,3 miliona stabala (ne zaboravljajući da postoji oko tri triliona stabala). To se pretvara u gubitak staništa i povećano zagađenje ne samo u morima i rijekama, već iu zraku koji udišemo. Ako se ovaj trend nastavi, izgledi za budućnost su sumorni. Stoga istraživači predlažu nekoliko ciljeva koji bi trebali biti ostvareni najkasnije do 2020. godine, kao što su:
- Povećati udio obnovljive energije do 30% potrošnje električne energije.
- Osigurajte da 15% da sva nova vozila budu električna.
- Smanjite neto emisije od krčenja šuma.
Naučna zajednica ne staje i, zapravo, na Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) je izdao snažna upozorenja o potrebi da se djeluje odmah. Prema njihovim izvještajima, razlika od samo pola stepena može imati razorne posljedice po našu planetu. Stoga postaje sve hitnije ograničiti porast globalne temperature na maksimalno 1,5 stepeni Celzijusa. Osim toga, mnoge zemlje, kao što je spomenuto u ovom članku o prirodne katastrofe u Keniji, već se suočavaju sa teškim, po život opasnim posljedicama.
Trenutna predviđanja ukazuju da se bez efikasne akcije krećemo ka zatopljenju od 3°C, što je prema procjenama potpuno neprihvatljivo. Pariški sporazumi. U ovom smislu, efekte klimatskih promjena u Evropi će biti razorno ako ne reagujemo brzo.
U tom kontekstu, izvještaji IPCC-a opisuju tešku budućnost u kojoj potpuno izumiranje koraljnih grebena, povećanje broja ljudi izloženih poplavama za 10 miliona i smanjenje površina pogodnih za poljoprivredu postaju norma. To se također pretvara u povećanu nesigurnost hrane, pogoršavajući društvene tenzije i stvarajući sukobe. Nedavno smo vidjeli utjecaj na Somalija, gdje je suša smanjila zalihe hrane i izazvala smrt. Ovo je jasan primjer kako klimatske promjene utiču na ljude.
Uticaj nije ograničen samo na okoliš. Također, prema IPCC-u, povećanje od 1,5°C povećalo bi vjerovatnoću ekstremnih vremenskih pojava. Na primjer, broj ljudi koji se suočavaju s teškim vremenskim uvjetima i siromaštvom bi se višestruko povećao, što bi također moglo povećati širenje bolesti, kao što su denga i malarija. Srodne studije kao što su one od uticaj pola stepena na vremenske pojave, su alarmantni.
Efekti klimatskih promjena na ekosisteme
Efekti klimatskih promjena su višestruki i utiču i na morske i na kopnene ekosisteme. Zakiseljavanje okeana utiče na sposobnost okeana da održi morski život, dok krčenje šuma oslobađa negativan ciklus gubitak biodiverziteta. Prema nedavnim studijama, između 70% i 90% koraljnih grebena moglo bi biti izgubljeno s povećanjem temperature od 1,5°C, što bi rezultiralo izumiranjem brojnih vrsta. Ovaj rizik se takođe ogleda u izveštaju o promjene godišnjih doba koji utiču na ekosisteme. Otapanje je takođe alarmantno, i Antarktik bi mogao izgubiti 25% svog leda do kraja ovog veka.
Porast nivoa mora, za koji se predviđa da će porasti za dodatnih 10 centimetara ako pređemo sa 1,5 na 2 stepena zagrevanja, imaće direktan uticaj na obalna područja, dovodeći živote miliona ljudi u opasnost. Ovo nije samo ekološki problem, već i izazov za socijalna pravda, budući da su najugroženije zajednice one koje najviše pate. Ovo nas podsjeća da su klimatske promjene problem koji će uticati na milione ljudi u budućnosti.
Kako napredujemo u ovoj krizi, nauka nas stavlja u kritičnu poziciju. Moramo priznati da neophodne promjene moraju biti ogromne i da se odvijaju zajedno. Put ka održivosti nije samo odgovornost vlada; svaki pojedinac takođe ima ključnu ulogu. Radnje koje sada preduzimamo su ključne, posebno u vezi sa njima Investirajte u zelenu infrastrukturu kako biste se bolje prilagodili klimatskim promjenama.
Šta možemo učiniti?
U ovom hitnom kontekstu, moramo promovirati razvoj čistih tehnologija i korištenje obnovljive energije. Postoje brojne akcije koje možemo preduzeti pojedinačno i zajedno da doprinesemo cilju:
- Implementirati korištenje obnovljivih izvora energije u našim domovima i zajednicama.
- Promovirajte održiv način života, kao što je smanjenje korištenja privatnih vozila u korist zelenijih alternativa kao što su bicikli ili javni prijevoz.
- Smanjite, ponovo upotrijebite i reciklirajte da smanjimo količinu otpada koji stvaramo.
- Podižite svijest o klimatskim promjenama, edukaciji drugih o važnosti brige o okolišu.
- Podrška zakonodavstvu koji nastoje da ublaže uticaj na životnu sredinu i promovišu održive prakse, kao što se pokušava sa Zajednica za klimu.
Klimatske promjene nisu problem budućnosti; To je stvaran i prisutan izazov koji utiče na sve nas. Svaka akcija se računa i potrebno je da se svako od nas uključi. Od pojedinačnih inicijativa do političkih obaveza, svaki napor može napraviti razliku, posebno s obzirom na trenutnu situaciju u kojoj se nalazi Australija.
Pismo koje su naučnici poslali je jasno: ako ne preduzmemo drastične mjere u kratkom roku, budućnost naše planete će biti ugrožena. Prozor mogućnosti za djelovanje je ograničen, a svaki dan koji prođe bez akcije korak je ka neizvjesnoj budućnosti.
