Klimatske promjene postale su jedan od glavnih uzroka raseljavanja ljudi širom svijeta.Intenziviranje suša, ekstremnih oluja i klimatskih događaja uzrokuje da milioni ljudi napuste svoje domove, mijenjajući stvarnost čitavih zemalja i prisiljavajući međunarodnu zajednicu da traži hitne odgovore. Osim podataka, ovaj fenomen ima direktne i duboke posljedice na svakodnevni život onih koji su prisiljeni migrirati: gubitak usjeva, urušavanje gradova i sve žešću konkurenciju za osnovne resurse poput vode i zemljišta.
Nestašica vode igra centralnu ulogu u ovom scenariju, tjerajući porodice da se sele i unutar svojih zemalja i preko granica, u potrazi za boljim uslovima za preživljavanje. Prema podacima Svjetske banke, jedan od deset migracijskih procesa na planeti sada je povezan s nedostatkom vode, a trend ne pokazuje znakove usporavanja.
Latinska Amerika i Karibi: Utjecaj klimatske krize na raseljavanje
En Centralna AmerikaSuhi koridor – koji prelazi preko Gvatemale, Hondurasa, El Salvadora i Nikaragve – ilustruje ozbiljnost situacije. Dugotrajne suše uništavaju poljoprivredu za vlastite potrebe i ostavljaju ruralne zajednice bez mogućnosti, što dovodi do internog raseljavanja i migracija prema sjeveru, posebno u Meksiko i Sjedinjene Američke Države. Brojke su alarmantne: u 2022. godini više od 32 miliona internih raseljavanja bilo je direktno povezano s klimatskim katastrofama, prvenstveno zbog problema s pristupom vodi.
Latinska Amerika se također suočava s kritičnim izazovima u zemljama poput Kolumbije, Bolivije i Haitija. U Kolumbiji je kombinacija nasilja i klimatskih promjena izazvala raseljavanje. Do sredine marta 2025. godine, skoro 700.000 ljudi je pogođeno raseljavanjem, zatvaranjima i ograničenjima mobilnosti uzrokovanim sukobima i prirodnim katastrofama. vrste migracija Povezano s ovim fenomenima pokazuje složenost prisilne mobilnosti u regiji. Haiti je među zemljama koje su najviše izložene riziku od akutne nesigurnosti hrane i gladi, s više od polovine pogođenog stanovništva, a raseljavanje se povećava zbog nasilja bandi i negativnih učinaka klimatskih promjena.
Klimatska kriza ne samo da narušava sigurnost hrane, već i produbljuje siromaštvo i prisiljava ljude na migracije. Bolivija se, na primjer, suočava s ozbiljnim problemima koji proizlaze iz inflacije, pada poljoprivredne proizvodnje i ekstremnih vremenskih događaja poput poplava i požara, koji ugrožavaju gotovo petinu njenog stanovništva.
Voda kao okidač za sukobe i migracije
Nestašica vode više nije samo ekološki ili poljoprivredni problem; to je pitanje nacionalne sigurnosti i geopolitike.U afričkom Sahelu, dezertifikacija i nestašica resursa povećali su sukobe između poljoprivrednika i stočara, dok je u Siriji suša između 2006. i 2011. godine raselila više od milion ljudi i doprinijela društvenoj nestabilnosti koja je prethodila građanskom ratu. Da biste bolje razumjeli kako klimatske promjene utiču na regije, pogledajte članak poplave i njihov uticaj na stanovništvo.
U evropskim zemljama poput Španije i Francuske, upravljanje vodama postalo je toliko komplikovano da je stvorilo tenzije između različitih sektora društva. Više od polovine teritorije Španije je u opasnosti od dezertifikacije, a ovisnost o transportu vode i postrojenjima za desalinizaciju je u porastu., dok sporovi oko korištenja resursa rastu.
Institucionalni odgovori i potreba za otpornošću
S obzirom na napredak ovih pojava, Međunarodne organizacije i vlade su prisiljene prilagoditi svoje strategije i povećati saradnjuRad organizacija poput UNHCR-a fokusira se na zaštitu i pomoć raseljenom stanovništvu, promoviranje trajnih rješenja i jačanje zaštite u posebno ranjivim regijama Azije i Pacifika, gdje događaji poput poplava i nestašice vode dovode do prisilnog raseljavanja.
Na lokalnom nivou, promoviraju se inicijative poput Radionice za obuku facilitatora prve pomoći za ljudsku mobilnost u Mexico Cityju. Ove akcije imaju za cilj jačanje institucionalnih i društvenih kapaciteta za reagovanje na hitne slučajeve povezane s mobilnošću, osiguravajući humanitarne i kulturno osjetljive pristupe. Uloga otpornosti zajednice i specifične obuke postaje sve važnija. s obzirom na sve veću učestalost raseljavanja povezanih s klimatskim promjenama.
Upravljanje rizikom ne može se odvojiti od fenomena prisilnog raseljavanja, jer se sukobi, siromaštvo i klimatske promjene prepliću i čine život sve težim na mnogim teritorijama. Izazov je ogroman i naglašava hitnost jačanja mreža podrške, koherentnih javnih politika i snažnih okvira međunarodne saradnje.
Ovaj scenario pokazuje da raseljavanje ljudi usljed klimatskih promjena predstavlja jedan od najvećih izazova 21. vijeka. Podaci i primjeri iz Latinske Amerike, Afrike i drugih regija svijeta pokazuju da je prisilna mobilnost sve više uzrokovana ekološkom krizom. Samo aktivnom saradnjom između zajednica, vlada i međunarodnih organizacija možemo sigurno riješiti budućnost miliona ljudi koji su trenutno prisiljeni da sve ostave iza sebe.
