Ove ljetne sezone, Sredozemno more se suočava s posebno osjetljivom situacijom. zbog značajnog porasta temperature vode. Zapisi pokazuju da je more već dva stepena iznad uobičajenih vrijednosti za ovo doba godine i moglo bi dostići 30 stepeni prije kraja ljeta, brojka koja nikada prije nije viđena na održivoj osnovi. Ova promjena ne utiče samo na kupače i noćnu temperaturu na obali, već direktno ugrožava i cijeli morski ekosistem., sa potencijalno vrlo ozbiljnim posljedicama po biodiverzitet i ribolovne aktivnosti.
Stručnjaci, kao npr Manuel Vargas Španskog instituta za okeanografiju i Miguel Rodilla sa Politehničkog univerziteta u Valenciji ističu da su prije dvije decenije ove ekstremne temperature bile izuzetne i javljale su se u izolovanim toplotnim talasima. Sada je taj fenomen postao novo normalno, sa temperaturama iznad 28 stepeni sedmicama. Ovo zagrijavanje uzrokuje smanjenje nivoa kisika u vodi., što utiče na morski sediment i pogoršava masovnu smrt različitih vrsta.
Uticaji na ekosistem i ribarstvo
Nastavak ovog termalnog porasta uzrokuje, prema riječima naučnika, ubrzana tropizacija MediteranaMnoge vrste, poput telina, više se ne mogu oporaviti od smrtnosti uzrokovane vrućinom, smanjujući se i u broju i u veličini. adaptacija morske faune je mnogo sporija od stope porasta temperature, što mnogim vrstama ne ostavlja prostora za preživljavanje tako brzih promjena.
Kao da to nije dovoljno, situacija se pogoršava i tokom zime, kada je rijetko vidjeti vodu ispod... 14 ili 15 stepeni, kada se prije nalazilo oko 12 stepeniTo znači da se biološki procesi i životni ciklusi mnogih vrsta mijenjaju, s potencijalnim posljedicama po ostatak morskog ekosistema.
Društvene posljedice i sramota na obali
Povećanje temperature Mediterana ima direktan uticaj na vlažnog vjetra i hladnoće koje trpe stanovnici i turisti u priobalnim područjima. Ova situacija se posebno pogoršava noću, otežavajući odmor i utičući na zdravlje i dobrobit lokalnog stanovništva.
Osim toga, toplije more pruža više energije tzv. morski toplotni talasi, što može pogoršati intenzivne vremenske događaje poput depresija visokog nivoa (ALD), koje postaju sve češće i ozbiljnije. Iako korelacije nisu automatske, ove ekstremne epizode mogu jasno utjecati na ekonomiju i sigurnost obale.
Napori ribarskog sektora i potraga za rješenjima
Suočeni s ovim scenarijem, Španski mediteranski ribarski sektor prilagođava svoje strategije kako bi osigurala održivost. Prema riječima ministra poljoprivrede, ribarstva i hrane, Luis PlanasMjere su provedene i već počinju pokazivati rezultate, s određenim oporavkom biomase i smanjenjem smrtnosti kod nekih vrsta. Međutim, neizvjesnost traje do sredine decembra, kada se postavljaju ograničenja ulova, što komplikuje planiranje ribarskih kompanija.
Španija radi u koordinaciji s drugim mediteranskim zemljama na prilagođavanju propisa i reviziji mehanizama koji omogućavaju veću fleksibilnost, uvijek uz podršku najnovijih naučnih studija. Naglašava se potreba za usvajanjem višegodišnjih ograničenja ulova i jačanjem kontrola protiv ilegalnog ribolova, promovirajući sljedivost i jednake zahtjeve za lokalne i uvozne proizvode.
Šta se može učiniti povodom situacije?
S obzirom na trenutno klimatska hitna situacijaIstraživači naglašavaju važnost promjene ekonomskog modela koji je temelj mediteranske regije. Bez globalne akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova i odlučne posvećenosti održivosti, bit će teško preokrenuti trend i izbjeći nepovratnu štetu Sredozemnom moru.
Situacija zahtijeva sveobuhvatnu akciju koja uključuje vlade, naučne zajednice i društvo u cjelini. Samo zajedničkim angažmanom bit će moguće zaustaviti efekte globalnog zagrijavanja i zaštititi ovaj vitalni ekosistem za milione ljudi.
