Sjedinjene Države bi mogle doživjeti porast od 2 stepena Celzijusa ili više nekoliko godina prije ostatka planete, što bi u prvoj zemlji u kojoj će se i prije primijetiti posljedice klimatskih promjena. Ovaj fenomen je u skladu sa onim što je proučavano u borbu protiv klimatskih promjena.
To otkriva studija objavljena u časopisu PLOS One koju su proveli Raymond Bradley i Ambarish Karmalkar sa Univerziteta Amherst, koji upozoravaju da Ukupno 48 država će premašiti barijeru od dva stepena Celzijusa do 2050. godine..
Računarska simulacija, koja je uzela u obzir temperature zabilježene u decembru prošle godine, to predviđa područja od New Yorka do Bostona, koji su najnaseljeniji u sjeveroistočnom dijelu zemlje, može registrovati vrijednosti od 3 stepena ako se globalna prosječna temperatura poveća za 2ºC. Dva stepena Celzijusa je prag koji su lideri obećali da će preći kada su potpisali Pariški sporazum, ali ako se stvari ovako nastave, vjerovatno će biti premašeni.
Globalna mapa temperature koju su istraživači koristili kao referencu otkrila je prekomjerno pregrijavanje u nekim dijelovima planete, posebno u hladnim područjima poput Arktika. Tamo su prošle jeseni registrovane temperature veće od 20ºC iznad uobičajenih. Iako nisu bili jedini koji su imali topliju sezonu nego što bi to bilo normalno.
Istočne Sjedinjene Države i Kanada, južna Australija, te dijelovi Kine i Mongolije također doživljavaju značajan porast temperature. Istraživači to upozoravaju razlika u temperaturama između kopnene mase i okeana dovešće do toga da će nekoliko regija sjeverne hemisfere doživjeti zagrijavanje veće od one planete u cjelini. Ovo je istraženo u vezi sa Alergije u Kataloniji.
Zemlja je već za 1.1 stepen Celzijusa toplija nego što je bila krajem 2. vijeka, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. Nedavno mjerenje povećanja temperature za više od XNUMX stepena Celzijusa naglašava hitnu potrebu za rješavanjem klimatske krize, posebno s obzirom na projekcije koje ukazuju da bi ovo povećanje moglo biti još veće bez efikasne akcije.
Pariški sporazum, koji je potpisan 2015. godine, postavlja jasan cilj: ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, idealno ograničavajući svako povećanje na 1.5 stepeni Celzijusa. Međutim, rastuće temperature u Sjedinjenim Državama su pokazatelj da zemlja možda doživljava drastičnije i brže promjene od onih o kojima je međunarodno dogovoreno.
Efekti klimatskih promjena u Sjedinjenim Državama
U Sjedinjenim Državama, efekti klimatskih promjena su već očigledni, prijeteći okolišu, javnom zdravlju i ekonomiji. Među najzabrinjavajućim efektima su:
- Podizanje nivoa mora: Globalni nivo mora porastao je za oko 8 inča (20 cm) od 1880. godine, a predviđa se da će porasti za čak 2100 metra do 6.6. ako se emisije nastave trenutnom brzinom.
- Šumski požari: Šumski požari su sve češći i jači, posebno na zapadu zemlje, gdje se procjenjuje da bi se površina zahvaćena požarima do 2050. godine mogla povećati dva do šest puta, što je situacija koja se može uporediti sa pustinje kojima prijeti globalno zagrijavanje.
- Porast temperature: Očekuje se da će se intenzitet i učestalost toplotnih talasa širom Sjedinjenih Država povećati, posebno u područjima koja ranije nisu bila sklona ovim ekstremnim uslovima.
- Promijenjeni obrasci padavina: Projekcije ukazuju da će na nekim mjestima padati intenzivnije padavine, dok će se druga suočiti sa dugotrajnim sušama, što će uticati na poljoprivreda i vodosnabdijevanje, kao što je objašnjeno u tehnološke potrebe poljoprivrednika.
Razlika u porastu temperature između kopnenih i okeanskih regija ključna je za razumijevanje zašto neka područja doživljavaju drastičnije promjene. Kako se okeani zagrijavaju, njihova sposobnost da reguliraju klimu na Zemlji se smanjuje, što rezultira ekstremnijim vremenskim pojavama.
Uticaji na biodiverzitet
Američki ekosistemi također pate od globalnog zagrijavanja. Staništa vrsta se mijenjaju, što uzrokuje migracije i raseljavanja koja utiču i na faunu i na floru. Ovo može generirati a Domino efekat, gdje promjena jedne vrste utiče na cijeli lanac ishrane.
Sa porastom temperatura, mnoge životinjske vrste kao što su sobovi su prisiljene da se prilagode brže nego što im životni ciklusi dozvoljavaju. Ovo može dovesti do lokalno izumiranje vrsta koje se ne mogu prilagoditi promjenama okoliša, fenomen koji pogađa i druge dijelove svijeta od Mediterana do Arktika.
Nadalje, topljenje leda u regijama poput Arktika ugrožava ikonske vrste poput polarnih medvjeda i foka, koje zavise od nestajanja morskih staništa. Gubitak morskog leda ne utiče samo na ove vrste, već će također promijeniti ravnotežu cijelog morskog ekosistema, problem koji je također obrađen u ranjivost Mediterana.
Mjere protiv klimatskih promjena
Svjetski lideri i naučnici rade na ublažavanju posljedica klimatskih promjena i izdali su hitne pozive na odlučnu akciju. Među predloženim strategijama su:
- Smanjenje emisije: Na globalnom nivou, zemlje moraju smanjiti svoje Emisije stakleničkih plinova za 45% do 2030. ako se povećanje ograniči na 1.5 stepeni Celzijusa.
- Prelazak na obnovljive izvore energije: Promoviraju se ulaganja u čistu energiju kao što su solarna energija i energija vjetra, koji su neophodni za smanjenje zavisnost od fosilnih goriva. Ovo je posebno relevantno u kontekstu Njujork i njegova energetska tranzicija.
- Adaptacija infrastrukture: Gradovi se moraju prilagoditi efektima klimatskih promjena tako što će poboljšati svoju infrastrukturu kako bi izdržali poplave, suše i toplotne talase. Pokazalo se da upotreba otporno seme može biti dio rješenja.
- Obrazovanje i svijest: Promoviranje većeg obrazovanja o klimatskim promjenama na svim nivoima je od vitalnog značaja za pripremu budućih generacija za klimatsku krizu.
Uloga međunarodne zajednice je ključna u borbi protiv klimatskih promjena. Kroz konferencije kao što su COP28, zemlje imaju priliku da preispitaju svoje obaveze i preduzmu konkretne akcije koje mogu pozitivno uticati na budućnost planete.
Bitno je zapamtiti da je svaki djelić stepena bitan. Zagrevanje od 1.5 stepena Celzijusa u odnosu na 2 stepena Celzijusa na prvi pogled može izgledati beznačajno, ali razlike u impacto One su ogromne. Stoga je potrebno djelovati sada kako bi se spriječila toplija i opasnija budućnost.
Društvene posljedice klimatskih promjena
Osim uticaja na životnu sredinu, klimatske promjene imaju značajne društvene i ekonomske reperkusije. Kako se zajednice suočavaju sa teškim vremenskim uslovima, mogu nastati tenzije oko resursa, što dovodi do sukoba i raseljavanja. Ugrožene populacije, uključujući autohtone zajednice i one u malim ostrvskim državama, najviše su pogođene ovim ekološkim realnostima.
Suše i porast nivoa mora doveli su do toga da mnogi ljudi izgube svoje domove i sredstva za život. Prisilne migracije će postati kritično pitanje u narednim godinama, uz očekivano povećanje broja klimatske izbjeglice, fenomen koji je analiziran u nedavnim člancima o klimatskih izbjeglica 2050. Nacije moraju raditi zajedno na razvoju politika koje ne samo da ublažavaju klimatske promjene već i štite ljude koji su zbog klimatske krize prisiljeni napustiti svoje domove.
Nadalje, utjecaj na poljoprivredu će biti dubok, budući da se poljoprivrednici suočavaju sa sve većim izazovima zbog klimatskih promjena, uključujući promjene u obrascima padavina i povećanje broja štetočina. Potreban je zajednički napor da se prilagodi poljoprivredne prakse i osigurati proizvodnju hrane u klimatskim promjenama, kao što se može vidjeti u prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama.
Kapacitet prilagođavanja značajno varira u različitim regijama i zajednicama, a politike se moraju pozabaviti ovim nejednakostima kako bi se osiguralo da niko nije zaostao u odgovoru na klimatske promjene.
Kako napredovati u borbi protiv klimatskih promjena
Za unapređenje borbe protiv klimatskih promjena neophodan je integrirani pristup koji kombinira lokalne, nacionalne i međunarodne napore. Akcije moraju biti zasnovane na nauci i uzeti u obzir specifične potrebe svake zajednice. Također je važno poticati inovacije i korištenje novih tehnologija koje pomažu u smanjenju emisije i poboljšati otpornost na klimu. Važnost ovih inovacija može se vidjeti u mnogim novijim studijama.
Saradnja između vlada, preduzeća, nevladinih organizacija i građana je neophodna za stvaranje održive budućnosti. Politike moraju osigurati klimatsku pravdu i dati prioritet potrebama najugroženijih zajednica pogođenih klimatskim promjenama.
U ovom kontekstu, uloga obrazovanja i podizanja svijesti o klimatskoj krizi ne može se potcijeniti. Kampanje podizanja svijesti javnosti mogu pomoći u motiviranju promjena u individualnom i kolektivnom ponašanju, ohrabrujući ljude da usvoje održivije prakse i aktivno učestvuju u borbi protiv klimatskih promjena.
Konačno, od suštinskog je značaja da svaka država i svaki pojedinac shvate hitnost situacije i da se ozbiljno i efikasno posvete provođenju mjera za suzbijanje globalnog zagrijavanja i zaštitu naše planete za buduće generacije.
