Sunce je ponovo u centru pažnje od naučne zajednice i operatera zemaljske tehnologije. Umjerena solarna oluja Privukla je pažnju međunarodnih organizacija i stručnjaka širom svijeta zbog svog potencijala da poremeti infrastrukturu i utjecaja na noćno nebo.
Ovakvi događaji ne fasciniraju samo astronome i znatiželjne ljude, ali takođe Podsjećaju nas na krhkost naših komunikacijskih, navigacijskih i sistema snabdijevanja električnom energijom. protiv hirova svemirskog vremena. Trenutna epizoda se poklapa s periodom maksimalne solarne aktivnosti i s novim naučnim dostignućima koja nastoje bolje predvidjeti utjecaj budućih solarnih oluja.
Pukotina na Suncu oslobađa solarni vjetar: Upozorenje na geomagnetsku oluju za 14. juni
El Centar za predviđanje svemirskog vremena (SWPC), od NOAA-e, izdao je upozorenje za ovu subotu, 14. juna, s obzirom na dolazak struje solarnog vjetra velike brzine iz koronalne rupe, određenog područja Sunčeve atmosfere gdje se magnetsko polje otvara i omogućava masovni izlazak nabijenih čestica.
Zvanična klasifikacija za ovaj događaj je geomagnetska oluja G2, što znači umjeren intenzitet na skali od 1 do 5. Ove pojave mogu uzrokuju neobičnu sjevernu i južnu svjetlost u područjima mnogo južnije (ili sjevernije) nego inače, pored manjih poremećaja u satelitima, elektroenergetskim mrežama i navigacijskim sistemima.
Otkrivena solarna pukotina Na južnoj hemisferi Sunca, opisan je kao otvoreni kanal na površini kroz koji solarne čestice izlaze velikom brzinom. Ovaj tok, koji se sada kreće prema Zemlji, očekuje se da će uzrokovati:
- Manje varijacije u orbitama satelita
- Smetnje u radio komunikacijama i navigaciji
- Moguće fluktuacije u elektroenergetskim mrežama visokih geografskih širina
- Aurore se pojavljuju u neobičnim regijama, kao što su Njemačka, sjeverni dio Sjedinjenih Država, Kanada, Novi Zeland i južni Čile.
Glavni uticaj Planirano je između subote navečer i nedjelje ujutro, ali nije isključeno da će aktivnost istrajati tokom cijelog vikenda, otvarajući mogućnost posmatranja aurora na neobičnim mjestima.
25. solarni ciklus i oporavak aktivnosti
Trenutni solarni ciklus, broj 25, je premašio očekivanja stručnjaka u smislu aktivnosti. Od svog osnivanja u decembru 2019. godine, Došlo je do značajnog porasta sunčevih pjega i izbacivanja koronalne mase, iako je ova konkretna epizoda uzrokovana brzim solarnim vjetrom, a ne koronalnom izljevom mase (CME).
Tokom prošle godine Zabilježene su geomagnetske oluje kategorije G3 i G4, intenzivnije od one prognozirane za 14. juni, što naglašava važnost kontinuiranog praćenja i pripreme za moguće utjecaje na kritičnu infrastrukturu.
Naučnici upozoravaju da kako se Sunce približava vrhuncu svoje aktivnosti, Epizode poput ove su sve češće i teže ih je predvidjeti.Mogućnost solarne superoluje, iako rijetka, ostaje predmet posebne pažnje naučne zajednice i operatera infrastrukture.
Koji se specifični efekti očekuju i kako se pripremiti?
G2 upozorenje koje je izdala NOAA ukazuje na prilično blagi ili umjereni efekti na satelitima, električnim mrežama i komunikacijskim sistemima. Preporuke za posmatranje aurora uključuju traženje mjesta s minimalnim svjetlosnim zagađenjem, iskorištavanje sati blizu zore ili sumraka i korištenje kamera ili mobilnih telefona u noćnom režimu za snimanje fenomena.
Što se tiče uticaja u Španiji, Vjerovatnoća viđenja aurore je vrlo mala zbog geografske širine i nedostatka noćnog mraka zbog blizine ljetnog solsticija. Međutim, u regijama sjeverne Evrope i Amerike, očekivanja su nešto veća.
Fenomen aurore nastaje kada Sunčeve čestice sudaraju se s atomima u gornjim slojevima atmosfere, oslobađajući energiju u obliku svjetlosti i stvarajući zavjese boja koje mogu biti vrlo spektakularne.
Svemirski nadzor i tehnološki napredak u predviđanju solarnih oluja
Stalni nadzor i praćenje svemirskog vremena postaje sve važnije kako bi se ublažili rizici u modernoj infrastrukturi. Namjenski sateliti i misije, kao i specijalizirane zemaljske stanice, omogućavaju prikupljanje podataka u stvarnom vremenu i bolje predviđanje mogućih posljedica od ovih oluja.
Naučna zajednica naglašava vrijednost novi međunarodni instrumenti i misije posmatrati Sunce iz različitih uglova i dubina. Nedavni napredak uključuje:
- Solarni orbiter (ESA): prva misija za snimanje detaljnih slika solarnih polova, ključnih za razumijevanje porijekla solarnih ciklusa i poboljšanje predviđanja oluja.
- Proba-3 (ESA): inovativni projekat koji je uspješno simulirao vještačko pomračenje Sunca u svemiru kako bi se detaljno proučila solarna korona, gdje se mnoge od ovih pojava događaju.
- Instrumenti poput SPICE spektrografa ili PHI detektor: oni mjere kretanje i sastav solarne plazme, omogućavajući detaljno mapiranje područja najveće aktivnosti i predviđanje promjena u solarnom magnetskom polju.
Zahvaljujući podacima prikupljenim tokom ovih misija, Sistemi ranog upozorenja se usavršavaju i modernizaciju protokola odgovora za operatere osjetljive infrastrukture, kao što su elektroenergetske mreže, telekomunikacije i zračna navigacija.
Izazov predviđanja ponašanja Sunca
Iako su tehnološki i naučni napredak veoma značajni, Sunce i dalje krije mnoge misterije vezano za tačno predviđanje njihovih ciklusa i intenziteta oluja. Očekuje se da će u narednim godinama, s dolaskom novih podataka iz trenutnih misija, poboljšat će anticipaciju i reakciju suočeni s ekstremnim epizodama.
Stručnjaci naglašavaju važnost centralizirati i dijeliti informacije dobijenih putem opservatorija, međunarodnih misija i novih zemaljskih stanica, poput one nedavno otvorene na Univerzitetu u Alcalá, koja će omogućiti efikasnije i koordiniranije praćenje solarne aktivnosti.
Ova epizoda pokazuje kako nauka i tehnologija napreduju ruku pod ruku kako bi osigurale zaštitu našeg društva od nepredvidivih prirodnih pojava. Stalno praćenje svemirskog vremena i međunarodna saradnja omogućavaju djelovanje sa manje neizvjesnosti i većom sigurnošću u suočavanju s prijetnjom velike solarne oluje.