Suše izazvane klimatskim promjenama pogađaju zemlje širom svijeta. Međutim, u onim zemljama koje su manje razvijene i ranjivije, to djeluje na njih destruktivnije.
U Somaliji je do sada ove godine zbog nedostatka vode umrlo oko 196 ljudi. Ured UN-a za humanitarnu koordinaciju (OCHA) upozorio je na to koliko je jaka suša i vlasti su bile prisiljene proglasiti status "nacionalne katastrofe".
Oštra suša pogodila je Somaliju
Situacija u Somaliji je alarmantna. Suša je dovela do značajnog povećanja cijene vode, što ovaj esencijalni resurs čini sve retkijom robom. Zajednice su bile prisiljene da pribjegnu opasnim izvorima vode, gdje voda nije za piće ili se ne liječi. To dramatično povećava rizik od zaraze bolestima poput kolere i dijareje, problema koji već pogađaju značajan broj ljudi.
Sa 196 ljudi umrlo u jedanaest regiona u zemlji i više od 7,900 ljudi pogođenih izbijanjem kolere, alarmi su se upalili. Vlasti su proglasile stanje nacionalne katastrofe u pokušaju da upravljaju ovom humanitarnom krizom, situacijom koja odražava ono što se doživljava u suša u Somaliji 2023. Ova kriza doprinosi tome suša u Keniji, koji je takođe proglasio prirodnu katastrofu.
Nestašica vode i povećane bolesti
Prema navodima somalijskih vlasti, situacija se svakim danom pogoršava. Jedan od najvećih izazova s kojima se suočavaju je ograničenje pristupa humanitarnu pomoć, što je otežano prisustvom somalijske terorističke grupe Al Šabab, koja kontroliše velika područja na jugu i centru zemlje. Ova grupa je uveliko zakomplikovala isporuku pomoći najugroženijim zajednicama, ostavljajući mnoge porodice u očajničkoj potrebi.
Procjenjuje se da oko 3 miliona Somalijaca biće u hitnoj situaciji s hranom, scenariju koji se ne popravlja. Prema UN-u, intenzivna suša zabilježena posljednjih mjeseci smanjila je a 70% proizvodnja hrane u nekim delovima regiona, što je slično onome što je prijavljeno u drugim oblastima Afrički rog. To dovodi do rasta cijena i potencijalne gladi koja ugrožava zdravlje cjelokupnog stanovništva, a posebno najugroženijih grupa poput djece i trudnica.
Ova kriza hrane dovela je do povećanja unutrašnje migracije, pri čemu su mnoge porodice primorane da napuste svoje domove u potrazi za boljim životnim uslovima. Međutim, ovo raseljavanje nosi i rizike, jer se izbeglice suočavaju sa nehumanim uslovima u kampovima za privremeno raseljenje, gde nedostatak sredstava i medicinske nege adekvatan je alarmantan. Ova situacija je slična onoj s kojom se suočavaju mnoge druge zemlje pogođene sušom. Osim toga, možda ćete biti zainteresirani da saznate kako Klimatske promjene ometaju kretanje ljudi.
Uticaj na djecu i budućnost Somalije
Više od 1.4 miliona djece Procjenjuje se da je u Somaliji skoro polovina stanovništva mlađe od pet godina u opasnosti od akutne pothranjenosti zbog trenutne suše. Ova alarmantna brojka odražava ozbiljnost situacije i ugrožava budućnost cijele zemlje, u kojoj bi djeca trebala biti adekvatno zaštićena i njegovana. Humanitarne organizacije suočavaju se s ogromnim izazovom zbog krize s hranom u Somaliji.
Posebno je zabrinjavajući uticaj na zajednice stočara. Priključuju se porodice koje su raseljene u urbane centre u potrazi za vodom i hranom 2.9 milion ljudi koji su već bili raseljeni zbog sukoba i klimatskih promjena. Takva migracija nije samo odgovor na hitnu situaciju s hranom, već može stvoriti tenzije u zajednicama domaćinima, koje se već bore za opstanak. Alarmantne brojke djece pogođene suša u Mauritaniji odražavaju sličnu sliku u regionu.
Humanitarne organizacije, kao što su UNICEF i Doktori bez granica, neumorno rade na ublažavanju uticaja ove krize. Oni čine a hitan poziv međunarodnoj zajednici da se humanitarna pomoć proširi, jer svaki dan koji prođe bez neophodne pomoći znači više izgubljenih života i više patnje za stanovništvo koje je već na rubu kolapsa.
Prisilno raseljavanje i borba za resurse
Kao što je spomenuto, prisilno raseljavanje zbog suše dovelo je do toga da sve veći broj ljudi traži utočište. U mnogim oblastima, raseljene zajednice su grupisane improvizovanih kampova, gdje je nedostatak osnovnih usluga, kao što su čista voda i medicinska njega, ogroman. Ova situacija je povećala ugroženost najpotrebitijih porodica, koje svoje živote moraju obnoviti ispočetka.
Kako se suša nastavlja, sukobi oko oskudnih resursa se intenziviraju. U ovom kontekstu, oružani sukob i dalje predstavlja otežavajući faktor. Utjecaj Al-Shababa u pojedinim područjima doveo je do povećane nesigurnosti i otežao rad humanitarnih organizacija koje nastoje pružiti pomoć najpotrebnijima. Kako bi bolje razumjeli humanitarnu krizu koja se proživljava u borba protiv suše u drugim zemljama, neophodno je pregledati informacije o temi.
Uz klimatske promjene kao pozadinu, ekstremni događaji kao što su suše i poplave su predodređeni da postanu nova normala u regionu. Ovo predstavlja ogroman izazov za lokalne zajednice, posebno one od kojih zavise poljoprivreda i stoku kao sredstvo za život.
Iako su napori da se poboljša otpornost na klimatske promjene kritični, jednako je važno da se pažnja usmjeri na neposredne posljedice suše, obraćajući se i na sigurnost hrane kao što je pristup vodi za piće. Međunarodne organizacije moraju raditi u saradnji sa somalijskom vladom na implementaciji održivih rješenja koja ne samo da rješavaju trenutnu krizu, već i jačaju kapacitete zajednica za suočavanje s budućim klimatskim izazovima. Nedavno upozorenje o klimatskoj katastrofi naglašava hitnost ovih akcija.
Promoviranje obrazovanja i obezbjeđivanje alata za održivi poljoprivredni razvoj mora biti sastavni dio svake strategije za borbu protiv štetnih posljedica suša i promoviranje blagostanja stanovništva u cjelini. Kao što je spomenuto u drugim člancima, poljoprivrednicima je potrebno više tehnologija da se prilagode ovim krizama, kao što je detaljno opisano u članku autora klimatske promjene i poljoprivreda.
Imperativ je da međunarodna zajednica ne popusti pred krizom sa kojom se Somalija suočava. Multilateralne organizacije i vlade bogatijih zemalja imaju odgovornost da podrže nacije poput Somalije, koje su neproporcionalno pogođene klimatskim promjenama iako su malo doprinijele globalnoj emisiji stakleničkih plinova.
Mobilizacija resursa, zajedno sa razvojem snažnijih globalnih klimatskih politika, bit će od suštinskog značaja za borbu protiv suše u Somaliji. Stvaranje a međunarodni fond za klimatski oporavak i prilagođavanje može biti jedan od neophodnih alata za pružanje pomoći koja je hitno potrebna somalijskom stanovništvu. Ovo ne samo da će im pomoći da prebrode trenutnu krizu, već će im omogućiti i planiranje sigurnije i održivije budućnosti, čime će spriječiti da se slične situacije ponove u budućnosti.
Treba proučavati i implementirati primjere uspješnih programa u drugim regijama, prilagođavajući ih lokalnim realnostima. Ovo uključuje upotrebu održive tehnologije i poljoprivredne prakse koje minimiziraju upotrebu vode i maksimiziraju proizvodnju usjeva. Nadalje, bitno je osigurati da se promovira jednak pristup resursima i humanitarnoj pomoći, čime se sprječava da neke zajednice budu ostavljene dok druge dobiju pomoć.
U svjetlu klimatske krize i humanitarne vanredne situacije na Rogu Afrike, podrška Somaliji ne mora biti samo ad hoc, već i kontinuirana i posvećena. Samo kroz međunarodnu saradnju i solidarnost može se garantovati budućnost sa više nade i održivosti za ovu zemlju koja se suočava sa ogromnim izazovima.
Borba protiv suše je zadatak koji zahtijeva saradnju više aktera, uključujući vlade, nevladine organizacije i međunarodnu zajednicu u cjelini. Moraju se poticati strategije prilagođavanja i otpornosti, kao i osiguravanje pristupa osnovnim resursima kao što su voda i hrana. Odgovornost za djelovanje ne pada samo na političke lidere, već i na svakoga od nas kao građana svijeta.
Kriza suše u Somaliji, uzrokovana klimatskim promjenama i nestabilnošću, zahtijeva hitnu i hitnu pažnju kako bi se spriječila velika humanitarna katastrofa.
