Sudan, jedna od najsiromašnijih zemalja u Africi i svijetu, suočava se s ozbiljnom ekološkom krizom zbog klimatske promjene. Procjenjuje se da u ovoj zemlji živi više od 40 miliona stanovnika Temperature bi mogle porasti i do tri stepena Celzijusa do 2060. godine, prema projekcijama koje su objavile različite organizacije, uključujući CNN. Ovo drastično povećanje ne samo da ugrožava nastanjivost regiona, već može dovesti i do ekološke katastrofe bez presedana.
Ako se ova klimatska predviđanja ostvare, Život kakav poznajemo u Sudanu mogao bi biti ozbiljno ugrožen, na teritoriji koja već pati od ozbiljne dezertifikacije i sve intenzivnijih prašnih oluja.
Sudan, koji se nalazi u sjeveroistočnoj Africi i graniči sa Crvenim morem, gotovo u potpunosti karakteriziraju sušne pustinje, sa samo nekoliko područja savane na jugu. Temperatura u ovoj zemlji obično prelazi 42ºC skoro svakodnevno. Stoga bi daljnje povećanje od tri stepena moglo značiti kolaps života u ovom dijelu svijeta, jer malo organizama može konstantno izdržati temperature od 45°C. Ljudsko tijelo, izloženo temperature od 40 stepeni Celzijusa tokom dužeg perioda, mogli biste doživjeti ozbiljno oštećenje mozga ili čak smrt.
Optimalna temperatura za ugodan život ljudi je između 21 i 26°C, što je skoro polovina onoga što se očekuje za Sudan 2060. godine.
Trenutne vremenske prilike otežavaju i prisustvo prašne oluje, lokalno poznat kao "haboob". Ove pojave, iako su karakteristične za sušne oblasti, javljaju se sve češće i teže zbog globalnog zagrijavanja.
To otkriva izvještaj Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova 4,6 miliona ljudi u Sudanu suočava se sa nesigurnošću hrane, sa projekcijom da bi još 3,2 miliona moglo da nema pristup vodi u kratkom roku. Situacija je postala toliko nesigurna da mnogi Sudanci bježe iz svojih domova, ostavljajući za sobom svoju zemlju i, u mnogim slučajevima, svoje porodice.
Posljedice klimatskih promjena u Sudanu
Sudan se već smatra jednom od najranjivijih zemalja u kontekstu klimatske promjene. Sledeće tačke ističu glavne posledice koje je ovaj fenomen imao u regionu:
- rastuće temperature: Očekuje se da će temperature u Sudanu porasti za 1,1°C do 3,1°C do 2060. godine, što će pogoršati uslove života. Ovo odražava opći trend koji se uočava globalno, gdje je porast prosječne temperature utiče na mnoge regione planete.
- dezertifikacija: Ozbiljne suše dovele su do značajnog pogoršanja poljoprivrede, što je smanjilo plodnost tla.
- Nesigurnost hrane: Neizvjesnost u obrascima padavina ozbiljno je utjecala na poljoprivrednu proizvodnju, prisiljavajući mnoge da migriraju u potrazi za boljim životnim uslovima. Ovaj fenomen se takođe primećuje iu drugim delovima sveta, kao npr Njemačka, gde se osećaju jaki efekti.
- Raseljavanje stanovništva: Više od 600.000 ljudi bilo je primorano da napusti svoje domove zbog poplava i drugih ekoloških katastrofa od 2013. godine.
Uticaj klimatskih promjena na svakodnevni život Sudanaca je značajan. Zajednice koje su se nekada oslanjale na tradicionalnu poljoprivredu i stočarstvo počinju da doživljavaju a ubrzano osiromašenje. Prema Centru za praćenje internog raseljenja (IDMC), otprilike 70% ruralnog stanovništva i dalje zavisi od kišne poljoprivrede za njihovo izdržavanje. Neredovne padavine ne samo da su dovele do opadanja žetve, već su izazvale i razorne poplave i dugotrajne suše, nešto što se dešava i u drugim malim zemljama kao npr. Mauritanija.
Suša podstiče dezertifikaciju, utiče na pojas savane na severu zemlje, što rezultira napredovanjem pustinje koja je raselila čitavo stanovništvo.
Moguća rješenja i strategije
Svjesni ozbiljnosti situacije, stručnjaci su počeli predlagati rješenja koja mogu pomoći u ublažavanju ovih katastrofalnih posljedica. Od suštinske je važnosti implementirati planove i strategije adaptacije obnovljivih izvora energije koje će omogućiti Sudancima da se prilagode promjenjivom okruženju.
Inicijative mogu uključivati:
- Razvoj otpornih usjeva: Istražuju se sorte usjeva koje bolje podnose sušu i toplije uslove, što je od vitalnog značaja u ovom kontekstu klimatske promjene u Sudanu.
- Poboljšanja navodnjavanja: Implementacija efikasnijih tehnologija za navodnjavanje može biti od suštinskog značaja za maksimalnu upotrebu dostupne vode tokom sušnih sezona. Ova poboljšanja su neophodna, jer su ključna za budućnost poljoprivrede.
- Izgradnja rezervoara za vodu: Stvaranje "haffira" (rezervoara za vodu) moglo bi olakšati zadržavanje vode i osigurati navodnjavanje u vrijeme oskudice.
- Pošumljavanje: Zajednice uče da sade drveće za borbu protiv dezertifikacije, što bi moglo imati značajan uticaj na borbu protiv klimatskih promjena.
Nadalje, zdravlje također mora biti u fokusu svake strategije prilagođavanja, jer Trenutni klimatski uslovi mogu pojačati širenje bolesti kao što su malarija i kolera. Ulaganje u obrazovanje za izgradnju otpornih zajednica ključno je za osiguravanje njihovog opstanka u suočavanju s budućim klimatskim izazovima. Takođe je važno razmotriti kako klimatske promjene pogađaju trudnice, faktor koji ne treba zanemariti.
S druge strane, uprkos lokalnim naporima, klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva međunarodni odgovor. Smanjenje od staklenički plinovi To bi trebao biti prioritet na dnevnom redu politike razvijenih zemalja, budući da Sudan, kao i druge nacije na afričkom kontinentu, nije odgovoran za trenutnu klimatsku krizu, ali je jedna od njenih glavnih žrtava.
Potreba za finansijskim resursima
Uprkos tome što je jedna od zemalja koje su najteže pogođene klimatskim promjenama, Sudan prima znatno manje sredstava u odnosu na druge zemlje koje se suočavaju sa sličnim izazovima. Međunarodna zajednica mora biti proaktivnija u pružanju finansijske podrške za razvoj i implementaciju planova adaptacije koji se bave ekstremnim klimatskim uslovima.
Međunarodne organizacije i vlade moraju raditi zajedno kako bi osigurale da su potrebni resursi dodijeljeni za rješavanje klimatskih promjena. S tim u vezi, nekoliko stručnjaka je izrazilo potrebu za značajnim ulaganjima kako bi se ojačala otpornost zajednica u ranjivim područjima. To uključuje ulaganje u infrastrukturu koja može pomoći u ublažavanju efekata, kao što je spomenuto u analizi o zelene infrastrukture.
U suprotnom, postojaće trajni uticaj, ne samo na Sudan, već i na susjedne zemlje i svijet u cjelini. Sudan, kao i druge afričke zemlje, doživljava surovu realnost klimatskih promjena. Ovo je izazov koji nije samo njihova odgovornost, već zavisi i od zajedničkih globalnih napora da se ublaže njegovi efekti i pronađu održiva rješenja.
