Balearska ostrva, arhipelag koji se nalazi istočno od Iberijskog poluostrva, izuzetno su ranjiva na klimatske promjene. U posljednje četiri decenije temperatura u ovoj regiji gotovo je porasla tri stepena Celzijusa. Iako ova brojka možda ne izgleda alarmantno u poređenju sa globalnim trendovima, ona je značajna kada se uzme u obzir lokalni kontekst i njegove implikacije. Da biste bolje razumjeli uticaj klimatskih promjena u drugim dijelovima svijeta, možete pogledati kako Njemačka doživljava efekte klimatskih promjena.
Zbog ovog povećanja temperature, Čini se da ljeto postaje sve duže i duže, stapajući se i preklapajući sa prolećem, koje takođe postaje toplije sa godinama. Ova sezonska promjena ne utiče samo na vremenske prilike, već i na ekosisteme i ekonomiju regiona, koja u velikoj mjeri zavisi od turizma i poljoprivreda. Ovaj fenomen je jedan od mnogih efekata klimatskih promjena koji se istražuju u srodnim člancima, kao npr efekte klimatskih promjena u Španiji. Važno je obratiti pažnju na to kako se predviđa Klima na Balearskim ostrvima 2038, jer može imati reperkusije na lokalnu ekonomiju.
Un estudio objavljeno u međunarodnom naučnom časopisu Međunarodni časopis za klimatologiju, koju je sproveo glavni istraživač grupe za meteorologiju Odsjeka za fiziku Univerziteta Balearskih ostrva (UIB), Romualdo Romero, zajedno sa saradnicima kao što je Agustí Jansà, bivši direktor AEMET-a na Balearskim otocima, ističe ove značajne promjene vezane za klimatske promjene.
Objašnjenje ovog fenomena leži u činjenici da je mediteranska regija prijelazna zona između sušne i umjerene klime. On Efekat staklene bašte izazvao je promjene u cirkulaciji atmosfere, što je rezultiralo širenjem tropskog anticiklonskog pojasa na sjever, što je prvenstveno zaslužno za ljetne prilike u regiji. To je dovelo do rastuće percepcije da ljeta postaju sve duža i toplija. Štaviše, ovo su koncepti koji se moraju razumjeti da bi se shvatila veličina ovih problema.
Kako temperatura raste, dolazi i do smanjenja padavina, iako taj trend nije tako drastičan kao porast temperature. Međutim, topljenje polova je doprinijelo Nivo mora je u prošlom stoljeću porastao između 10 i 20 centimetara, a očekuje se da će se ta brojka povećati za još 40 centimetara do metar do kraja ovog stoljeća, kaže Romero. Da biste saznali više o tome kako temperatura u različitim regijama utiče na ovaj fenomen, možete se konsultovati poplave koje će ugroziti milione ljudi, što takođe može uticati na COP 22 klimatski samit.
Ako se mjere za kontrolu globalnog zagrijavanja hitno ne provedu, temperatura na Balearskim otocima mogla bi porasti na 2ºC do 2020 i dosegnuti do 6ºC do 2100. Veličina ovog povećanja je slična onoj koja se očekuje drugdje, kao što je u gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
El Obalni sistem za posmatranje Balearskih ostrva (SOCIB) je zabilježio, kao nedavne podatke od 18. jula 2022., da je prosječna temperatura površine Balearskog mora bila 27,58 stepeni, što predstavlja 2,98 stepeni iznad prosjeka u posljednjih 40 godina. Mélanie Juza, istraživač u SOCIB-u, rekla je da se do 27. jula očekuje da će ova brojka dostići prosjek od 29,03 stepeni, što implicira anomaliju od skoro četiri stepena. Neophodno je informisati o povećanje iznajmljivanja automobila u regionu, što takođe utiče na životnu sredinu.
Prema Juzinim riječima, ove ekstremne vrijednosti imaju značajan utjecaj na morski ekosistem. The termičke anomalijeIako jedan toplinski val možda nije razoran, ako se javlja često, ima negativan utjecaj na morski ekosistem. Najviša prosječna temperatura zabilježena za Balearsko more od strane SOCIB-a bila je 29,1 stepeni 10. avgusta 2003. godine, sa prekoračenjem lokalnih vrijednosti 30 stepeni u bovama i senzorima za nadzor.
Morski toplotni talasi
Posljednjih godina, koncept toplotnog vala proširen je i na morsko okruženje, pozivajući se na morski toplotni talasi one koje se javljaju kada temperatura okeana prijeđe normalnu najmanje pet uzastopnih dana. Iako je proučavanje ovog morskog fenomena relativno nedavno, već postoji dovoljno podataka za utvrđivanje trendova u njegovom subregionalnom ponašanju, kao i za razumijevanje njegovih učinaka na cirkulaciju oceana i klimu. Za više informacija o srodnim pojavama, možete pročitati o atmosferske rijeke, koji se takođe odnose na klimu i klimatske promjene.
Nedavno istraživanje SOCIB-a, s Mélanie Juza kao glavnim istraživačem, potvrdilo je da postoji trend rasta morskih toplotnih valova u smislu intenzitet, trajanje y frekvencija u nekoliko podregija Mediterana. Procjene prosječnog linearnog trenda dobijene iz različitih subregija iz perioda 1982-2020. pokazale su da:
- Prosječni intenzitet morske topline je povećan između 0,24 i 0,52 stepeni.
- Maksimalni intenzitet je povećan između 1,03 i 2,13 stepeni.
- Prosječno trajanje morskih toplinskih valova se povećalo između 5 i 12 dana.
- Učestalost dana sa morskim toplotnim talasima se povećala između 4 i 7 događaja.
- Ukupan broj dana toplotnog talasa se povećao između 55 i 126 dana.
Utjecaj klimatskih promjena na Balearskim otocima
Temperatura površine Sredozemnog mora doživjet će porast između 1,2 i 3,6 stepeni do kraja veka. Ovaj raspon se odnosi na prosječnu temperaturu, a ne na vrhunce postignute u određenim ljetnim danima, koji mogu biti znatno viši. Na primjer, 2024. godina je zabilježena kao treća najtoplija godina po temperaturi mora, s godišnjim prosjekom od 20,2 stepeni Celzijusa, a postignut je rekord od 31,87 stepeni na bovi Dragonera 12. avgusta prošle godine. Ovo povećanje je takođe povezano sa opasnosti od globalnog zagrijavanja.
Od 1982. temperature površine mora su porasle 0,4 stepena po deceniji na Balearskim ostrvima, a 2024. godine zabilježena je rekordna prosječna godišnja temperatura Mediterana, koja je premašila 1,55 stepeni istorijski prosjek od 1982. SOCIB-ovi digitalni alati su pratili ekstremne promjene na Mediteranu, uključujući temperature bez presedana i porast nivoa mora. Da biste dublje ušli u temu, možete se konsultovati suša koja pogađa mnoge regije.
Zima 2024. bila je najtoplija ikad zabilježena u zapadnom mediteranskom basenu, sa rekordnim temperaturama zimi (17,7 stepeni), proljeća (21,4 stepena) i ljeta (27,9 stepeni) u istočnom basenu. Prema SOCIB-u, ove ekstremne temperature povezane su sa rekordnim danima morskih toplotnih talasa koji su dostizali 205 dana u zapadnom basenu i 288 dana na istoku. Ove promjene također izazivaju debate o tome kako se boriti protiv klimatskih promjena.
Direktor ICTS Socib-a Joaquín Tintoré naglasio je da su digitalni alati od vitalnog značaja za razumijevanje uticaja klimatskih promjena na Mediteranu i njihovih posljedica na obalne ekosisteme i zajednice. Ovi alati omogućavaju otkrivanje ekstremnih događaja i analizirati dugoročne trendove u salinitetu i nivou mora, koji je pratio prosječno povećanje od 3,3 centimetra po deceniji iz 1993-a.
Buduće projekcije i ugroženi ekosistemi
Stručnjaci upozoravaju da ako temperatura mora nastavi rasti ovom brzinom, jedina autohtona morska biljka na Balearskim otocima, posidonia, mogao bi nestati za otprilike 100 ili 150 godina. Od temperatura iznad 28ºC ili 29ºCgodine, ovo postrojenje prestaje sa radom, što bi moglo imati razorne posljedice na biodiverzitet mora u regiji. U scenariju u kojem posidonija nestaje, prirodna zaštita obala je ozbiljno ugrožena, povećavajući osjetljivost na ekstremne vremenske prilike, što se također može primijetiti.
Osim toga, tropicalization Mediterana se promatra, s autohtonim i endemskim vrstama koje negativno reagiraju na porast temperature, što rezultira masovnom smrtnošću nakon toplinskih valova. Posljedice po morsku bioraznolikost su ozbiljne, utječu na ribolov i druge ekonomske aktivnosti koje zavise od zdravog morskog ekosistema, u kontekstu u kojem su odluke donesene inicijative za borbu protiv klimatskih promjena.
Promjene temperature površine mora i razine mora imaju ne samo ekološke, već i ekonomske i društvene implikacije. Plaže i turistička područja su u opasnosti, što bi moglo promijeniti način interakcije turista s okolinom. Stručnjaci predviđaju da će, ako se trenutni trendovi nastave, Turisti možda neće morati da napuštaju svoje hotele da bi došli do plaže, jer bi voda i pijesak mogli biti u predvorju zbog porasta nivoa mora. Da biste bolje razumjeli kako ovi trendovi utiču na obalne zajednice, možete pogledati kako Australijske zelene kornjače su u opasnosti.
Ekstremni događaji, kao što su poplave i obalna erozija, također će postati problem koji se ponavlja, pri čemu će obalna erozija i poplave prethodno sigurnih područja rezultirati značajnim ekonomskim gubicima i oštećenjem infrastrukture. Za rješavanje ovih izazova potrebno je ulagati u zelene infrastrukture koji pomažu u ublažavanju uticaja klimatskih promjena.
Od hotela Gobierno de las Islas Baleares y el Consell de Mallorca, su se obavezali da će poduzeti mjere za rješavanje ove klimatske krize, uključujući usvajanje inicijativa koje proizilaze iz Skupštine građana o klimi na Majorci. Važnost ovih mjera je ključna za očuvanje okoliša i lokalne ekonomije, koja u velikoj mjeri zavisi od klima i njihovo zdravlje ekosustavi.
Situacija na Balearskim otocima jasan je odraz izazova s kojima se svijet suočava zbog klimatskih promjena. Kombinacija od rastuće temperature, promjena obrazaca padavina, porast nivoa mora i gubitak biodiverziteta su znakovi upozorenja da je neophodno djelovati sada kako bi se ublažili ovi efekti i zaštitila budućnost arhipelaga i njegovih stanovnika.
