Priroda je život. Međutim, čini se da moderni čovjek to pokušava zbrisati sa mape, nesvjestan da i sam pripada tome. U stvari, to je osnovni dio slagalice koji čini našu planetu. Sljedbenici novih prirodoslovnih vjerovanja ponekad nazivaju Gaia ili Majka Zemlja, realnost je da živimo u svijetu koji je sve više pohaban. A, kao što znamo, svaka akcija ima svoju reakciju, prije ili kasnije. ali ipak, u ovom slučaju takođe postoji prostor za razmišljanje i proučavanje zelene infrastrukture.
A upravo to rade Institut za hidrauliku životne sredine Univerziteta u Kantabriji i Fondacija za biodiverzitet u tri španska nacionalna parka: Picos de Europa, Guadarrama i Sierra Nevada. Na ovim divnim mjestima, promovirati projekat koji proučava kako dizajn zelene infrastrukture i obnavljanje šuma favorizuju prilagođavanje klimatskim promjenama, kao što je detaljno navedeno u analizi mjere za rješavanje ranjivosti Španije na klimatske promjene. Takođe je važno napomenuti da je Klimatske promjene utiču na različite regije svijeta, što naglašava potrebu za većom ekološkom svijesti.
Jedna od stvari koju rade je sjedenje i razgovor sa upravnicima tih parkova naučiti ih modelima i dizajnirati zelenu infrastrukturu koja je primjerena ovisno o terenu i njegovim klimatskim uvjetima. Osim toga, posjetit će svako od ovih područja s menadžerima, direktorima i tehničarima kako bi demonstrirali modele promjene vegetacijskog pokrivača i klimatskih promjena, što će biti vrlo korisno za, na primjer, obnavljanje priobalnih ili obronskih područja, ili promoviranje određenih područja šume. Važnost ovih infrastruktura ogleda se u činjenici da su regioni koji u njih investiraju otporniji, kao što je navedeno u izazove sa kojima se Španija suočava suočena sa klimatskim promjenama.
Sa druge strane, Izvest će se niz klimatskih simulacija kako bi se procijenio učinak klimatskih promjena koje će se dogoditi oko 2050. godine. Ovo će nam dati grubu predstavu o tome što bi se dogodilo sredinom stoljeća ako se danas ništa ne učini na zaštiti šuma ili ako se, naprotiv, preduzmu mjere koje će im pomoći da se bolje prilagode klimatskim promjenama. Ipak, oni se nadaju da će zelene površine Španije i njen veličanstveni biodiverzitet i dalje postojati. Ovo postaje ključno s obzirom na to Klimatska situacija na planeti je alarmantna.
Važnost ulaganja u zelenu infrastrukturu
Ulaganje u zelenu infrastrukturu nije samo od vitalnog značaja za očuvanje biodiverziteta, već nudi i širok spektar socijalne i ekonomske koristi. Ova vrsta infrastrukture može poboljšati kvalitet zraka, upravljati kišnicom i povećati otpornost grada na ekstremne vremenske prilike, što se može vidjeti u kontekstu klimatske promjene u Španiji. Kao rezultat toga, krećemo se ka održivijoj i zdravijoj budućnosti za urbane i ruralne zajednice. Takve investicije mogu uključivati stvaranje parkova, šetališta pored puteva, zelenih krovova i održivih sistema odvodnje. To je neophodan put za suočavanje sa izazovima koji klimatske promjene prisutne u ovom trenutku.
- Zelena infrastruktura poboljšava kvalitet zraka hvatanjem zagađivača i prašine.
- Oni pomažu u ublažavanju takozvanog efekta "toplotnog ostrva" koji se javlja u urbanim sredinama, sa vegetacijom koja hladi okolinu.
- Oni smanjuju otjecanje vode tokom oluja, pomažući u sprječavanju poplava, kao što je spomenuto u poplave koje prijete milionima.
- Oni obezbeđuju staništa za divlje životinje, promovišući biodiverzitet u gradovima.
Značaj zelene infrastrukture je podržan od strane Strategija zelene infrastrukture EU, koji promoviše zaštitu, obnovu, stvaranje i unapređenje ekološke infrastrukture. Ova strategija takođe naglašava međuodnos između zelene infrastrukture i drugih važnih politika kao što su upravljanje rizikom od katastrofa, zdravlje i urbano planiranje, naglašavajući kako ovi objekti mogu biti dio integriranog pristupa rješavanju savremenih ekoloških izazova. Ova potreba postaje kritičnija kada se analizira .
Priče o uspjehu u Španiji
U Španiji, jedan od najistaknutijih primera ulaganja u zelenu infrastrukturu je projekat Ivercam, koji se fokusira na tri nacionalna parka: Picos de Europa, Guadarrama i Sierra Nevada. Ovaj projekat se želi implementirati rješenja zasnovana na prirodi za ublažavanje efekata klimatskih promjena, slično pristupima o kojima se govori u prirodnih laboratorija u Španiji. Ova rješenja se fokusiraju na obnovu ekosistema, stvaranje ekoloških koridora i poboljšanje kvaliteta vode, između ostalog. Ova vrsta inicijativa predstavlja temeljni dio u borbi protiv predstojeća klimatska katastrofa.
Ivercam projekat omogućava saradnju između istraživača, administracije i upravnika parkova kako bi razvili modele prilagođavanja klimatskim promjenama koji se mogu replicirati u drugim područjima. Ovaj zajednički pristup je od suštinskog značaja za maksimiziranje uticaja investicija u zelenu infrastrukturu, osiguravajući da su rješenja kontekstualna i prilagođena lokalnim potrebama. osim toga, korišćenje satelitskih snimaka analizirati promjene u vegetaciji u posljednjih nekoliko decenija ključno je sredstvo u ovom projektu, koji se također odnosi na istraživanja na efekte klimatskih promjena.
Na primjer, ako matematičke simulacije i prediktivni modeli sugeriraju da bi bez intervencije određena područja nacionalnog parka mogla izgubiti značajan dio svog vegetacijskog pokrivača, to može upozoriti odgovorne na potrebu za hitnim djelovanjem. To je ključno uzeti u obzir Šume sa većom biodiverzitetom su otpornije na sušu., što je važan faktor za očuvanje.
Ekonomske koristi zelene infrastrukture
Osim ekoloških prednosti, zelena infrastruktura stvara niz ekonomske prednosti. Studije su pokazale da svaki euro uložen u zelenu infrastrukturu može rezultirati značajnim povratom, ne samo u smislu smanjenja troškova povezanih s upravljanjem vodama, već i povećanjem vrijednosti imovine i poboljšanjem kvaliteta života u zajednicama. Ovo se pretvara u opipljive koristi za građane, uključujući:
- Smanjenje troškova zdravstvene zaštite kroz poboljšani kvalitet zraka.
- Povećanje naturističkog turizma i rekreacijskih aktivnosti, što naglašava važnost očuvamo naše ekosisteme.
- Poboljšava efikasnost ciklusa vode, smanjujući potrebu za skupim drenažnim sistemima.
- Promoviranje otvaranja radnih mjesta u sektorima koji se odnose na održivost i očuvanje.
Sinergija između ulaganja u zelenu infrastrukturu i poboljšanja urbanog kvaliteta života naglašava potrebu da vlade uključe ove investicije u svoje dugoročne razvojne planove. Studije sprovedene u drugim regionima Evrope pokazuju da gradovi koji implementiraju ovu infrastrukturu ne samo da su otporniji na klimatske promene, već su i privlačniji za ulaganja, kao što je istaknuto u projekte kao što je Smart Green Tower.
Izazovi za implementaciju zelene infrastrukture
Uprkos brojnim prednostima, implementacija zelene infrastrukture suočava se sa nekoliko izazova. Jedan od njih je nedostatak adekvatnog finansiranja ovih projekata. Mnoge lokalne samouprave oklijevaju da ulažu u infrastrukturu koja ne nudi trenutni povrat. Nadalje, suočavaju se i sa nedostatkom svijesti o važnosti ovih rješenja. U tom smislu, bitno je analizirati faktore kao što su npr povećanje potrošnje energije zbog ekstremnih vrućina, što je povezano i sa nedostatkom zelene infrastrukture.
Za rješavanje ovih izazova, ključno je promovirati obrazovanje i svijest o prednostima zelene infrastrukture, ne samo na institucionalnom nivou, već iu civilnom društvu. Ovo može uključivati informativne kampanje koje naglašavaju kako ove investicije mogu poboljšati kvalitet života građana, kao i saradnju sa privatnim sektorom kako bi se osiguralo dodatno finansiranje. Promoviranje saradnje je od vitalnog značaja, kao i potreba da se to razumije kontrola klimatskih promjena je hitna.
S druge strane, neophodno je stvoriti regulatorne okvire koji olakšavaju usvajanje zelene infrastrukture. Zakonodavstvo treba da ohrabri programere i lokalne vlasti da razmotre prirodu kao saveznika u urbanom i ruralnom planiranju.
Međunarodni primjeri zelene infrastrukture
Primjeri uspješne implementacije zelene infrastrukture nisu ograničeni samo na Španiju. Na međunarodnom planu, gradovi poput Singapura prednjačili su inovativnim pristupom koji integriše prirodu u urbano okruženje, naglašavajući važnost alati za razumijevanje znakova klimatskih promjena. Njegova inicijativa za zeleni krov, na primjer, pokazala se učinkovitom ne samo u poboljšanju kvaliteta zraka već iu povećanju biodiverziteta u gustom urbanom okruženju.
Ostali primjeri uključuju:
- Urbani parkovi u Njujorku, koje su dotad napuštene prostore pretvorile u zelene oaze koje služe kao pluća gradu.
- Ekološki koridori u Amsterdamu, koji olakšavaju kretanje divljih životinja i poboljšavaju postojeću infrastrukturu.
- Stvaranje kišnih vrtova u Seulu, koji su smanjili otjecanje i omogućili rekreacijski prostor za zajednicu.
Ovi primjeri pokazuju da, iako postoje prepreke, ulaganje u zelenu infrastrukturu može donijeti značajne dividende društvu, privredi i okolišu, posebno kada se gledaju različite vrste prisutnih ekosistema.
Planiranje i optimizacija napora za obnovu krajolika stvaranjem mreže zelene infrastrukture je od suštinskog značaja za maksimiziranje oporavka i očuvanja ekosistema. Mreže zelene infrastrukture sastoje se od različitih elemenata s različitim atributima i funkcijama, kao što su priobalne šume, poplavne šume, brdske šume ili živa ograda, a dizajn mora uzeti u obzir ispravan međusobni odnos između njih kako bi se osiguralo očuvanje biodiverziteta.
Budućnost naših zajednica i zdravlje naše planete zavise od naše sposobnosti da integrišemo prirodna rješenja u naše urbano i ruralno planiranje. Efikasna implementacija zelene infrastrukture može poslužiti kao sidro za održiviju budućnost, promovirajući dobrobit ljudi i okoliša u svijetu koji se suočava sa sve većim klimatskim izazovima.