Život na tropskom ostrvu može biti zaista divan, pogotovo kada ne morate da brinete zbog suše: klima je blaga tokom cele godine, plaže pune života, džungle sa mnoštvom biljaka i životinja jedinstvenih na svetu... Međutim, zbog klimatskih promena, takođe može biti opasno.
Vanuatu je melanezijski arhipelag koji se suočava s ozbiljnim prijetnjama klimatskim promjenama. Nivo mora tamo raste brže nego bilo gdje u svijetu, u prosjeku 6 milimetara godišnje od 1993 (ukupno 11 centimetara), dok je u ostalim regijama prosjek između 2,8 i 3,6 mm godišnje. Ovaj fenomen ozbiljno ugrožava postojanje ove veličanstvene zemlje u južnom Pacifiku. Da biste saznali više o efektima koje klimatske promjene imaju na različite regije, možete pogledati članak o ranjivost Mediterana na klimatske promjene.
Kako prenosi GreenpeaceGlumac i model Jon Kortajarena učestvovao je u ekspedicijama na Vanuatu kako bi iz prve ruke shvatio kako je živjeti tamo, posjećujući zajednice koje su morale da se presele zbog porasta nivoa mora. u ovom trenutku, 100,000 ljudi je u opasnosti zbog ove pojave. Ova situacija je jasan primjer kako klimatske promjene utiču na ugrožene zajednice, kao što je spomenuto u analizi o djeca pogođena klimatskim promjenama.
Međutim, porast nivoa mora nije jedini problem s kojim se suočava Vanuatu. Tropske oluje su još jedna značajna prijetnja, koja pogađa otprilike 30,000 ljudi. To znači da je gotovo polovina stanovništva Vanuatua svake godine izložena prirodnim katastrofama, što je usko povezano s brojem gradova koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja. Da biste bolje razumjeli katastrofe koje se mogu dogoditi u ranjivim regijama, možete pročitati o tome Najgore prirodne katastrofe u 2016.
Glasnogovornica Greenpeacea Pilar Marcos rekla je: "Ne radi se o uzbunjivanju, ali naučnici upozoravaju da nam ponestaje vremena. Ako se odgovarajuće mjere ne preduzmu prije 2020. godine, biće sve teže spriječiti da temperatura planete poraste iznad 1,5°C.. Ovo je prag iznad kojeg će vjerovatno doći do najgorih događaja uzrokovanih klimatskim promjenama.
U energetskom kontekstu, uočeno je da je 2011. 34% energije koja se traži u Vanuatuu dolazi iz obnovljivih izvora, a očekuje se da će ta brojka dostići 2030% do 100. godine. Ovo postavlja zabrinjavajuće pitanje: da li se ljudska bića zaista efikasno angažuju samo kada su direktno suočena s problemom? Ako se ovaj trend nastavi, planeti Zemlji će biti teško da ostane tako lijepa za buduće generacije. Klimatske promjene su izazov s kojim se mnoge nacije moraju suočiti, kao što je navedeno u analizi o potreba za tehnologijom za poljoprivrednike suočeni s klimatskim promjenama.
Trenutna situacija u Vanuatuu i njegov međunarodni odgovor
Situacija u Vanuatuu dovela je do intenzivne međunarodne mobilizacije. Zemlja je postala simbol borbe protiv klimatskih promjena, ne samo zbog svoje ranjivosti već i zbog svoje uloge u međunarodnoj klimatskoj diplomatiji. U tom kontekstu, Vanuatu je pokrenuo inicijativu kao odgovor na Međunarodni sud pravde (ICJ) tako da se priznaju obaveze država u vezi sa globalnim zagrijavanjem.
ICJ je sazvan da razjasni odgovornosti zemalja u vezi sa klimatskim promjenama i posljedicama s kojima se suočavaju oni koji ne ispunjavaju svoje obaveze. Ovaj zahtjev je podržala organizacija Studenti sa pacifičkih ostrva u borbi protiv klimatskih promjena, koji naglašava hitnost rješavanja klimatske krize, posebno za male ostrvske države u razvoju, pitanje koje se odnosi na Gradovi koji bi mogli nestati zbog globalnog zagrijavanja.
Generalna skupština UN-a usvojila je 29. marta 2023. rezoluciju A/RES/77/276, koju su podržale 132 zemlje, tražeći savjetodavno mišljenje od ICJ-a o obavezi država da štite životnu sredinu i ljudska prava suočenih s klimatskim promjenama. Ova rezolucija je ključna, jer se zasniva na osnovnim principima međunarodnog prava. Glas Vanuatua ističe se kao snažan podsjetnik na međunarodnu pravdu u borbi protiv klimatskih promjena.
Saslušanja ICJ-a, koja su održana od 2. do 13. decembra 2024. godine, bila su istorijski trenutak. Uz učešće 97 država i 11 međunarodnih organizacija, ovo se smatra najvećim podneskom ikad upućenom međunarodnom sudu. Saslušanja se fokusiraju na dva ključna pitanja: Koje su obaveze država da zaštite klimatski sistem za sadašnje i buduće generacije? y S kojim se pravnim posljedicama suočavaju države čiji su postupci ili propusti nanijeli značajnu štetu klimatskom sistemu?
Pretnje sa kojima se suočava Vanuatu
Vanuatu doživljava ekstremne vremenske prilike češće od većine zemalja. Zakiseljavanje okeana, porast temperature mora i promjena obrasca padavina dovode do krize prirodnih resursa. Na primjer, the izvori slatke vode postaju sve oskudnije, a zaslanjivanje vode je sve veći problem. To utiče na usjeve i ribarstvo, što predstavlja direktnu prijetnju sigurnosti hrane lokalnih zajednica. Alarmantno je kako klimatske promjene utiču ne samo na Vanuatu, već i na druge ekosisteme, o čemu se govori u članku o prilagođavanje biljaka klimatskim promjenama, što je takođe izazov za Vanuatu.
Osim toga, porast nivoa mora i obalna erozija prisiljavaju mnoge obalne zajednice da napuste svoje domove. Neki stanovnici su već morali da migriraju na druga ostrva ili čak druge zemlje, što njihovu kulturu i tradiciju dovodi u opasnost. Situacija u Vanuatuu služi kao primjer kako klimatske promjene mogu dovesti do prisilnih migracija, fenomena koji ima globalne reperkusije i pogađa mnoge nacije, kao što je spomenuto u analizama o razlike između klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja.
Već nekoliko godina počinju da se provode planovi preseljenja, ali iskustvo na terenu govori da ove odluke nije lako provesti. Zajednice se suočavaju s emocionalnim, kulturnim i logističkim izazovima, što otežava proces prilagođavanja klimatskim promjenama. U tom kontekstu, važno je razmotriti kako klimatske promjene utiču na zdravlje trudnica, kao što je navedeno u članku o efekte na trudnice.
Budući izgledi za Vanuatu
Budućnost Vanuatua u velikoj mjeri zavisi od međunarodne akcije protiv klimatskih promjena. Iako je zemlja jedan od najnižih emitera stakleničkih plinova, njena situacija ilustruje globalnu nepravdu klimatskih promjena: Zemlje koje najmanje doprinose globalnom zagrijavanju su one koje najviše pate od njegovih posljedica.. Ovo odražava kritiku međunarodnog sistema koja se mora hitno riješiti.
Inicijative poput one koju je Vanuatu podnio ICJ-u mogle bi postaviti presedan u međunarodnom pravu, uspostavljajući okvir koji zahtijeva da glavni emiteri preuzmu odgovornost. Ovo je od suštinskog značaja ne samo za Vanuatu, već i za sve male ostrvske države koje se suočavaju sa razornim efektima klimatskih promena. Neophodno je da svijet postane svjestan kako globalno zagrijavanje utiče na prirodne resurse, što se može shvatiti iz analize na pustinje kojima prijeti globalno zagrijavanje.
Mobilnost i pomak ka održivijoj ekonomiji su centralni na dnevnom redu Vanuatua. Na primjer, njegov nacionalni razvojni plan fokusira se na poboljšanje otpornosti na klimu, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i povećanje ulaganja u obnovljive izvore energije. Da biste saznali više o izazovima s kojima se suočava, relevantno je pregledati kako bi gradovi poput Miamija mogli biti pogođeni, kao što je spomenuto u članku o Rizici od poplava u Majamiju.
Osim toga, provode se strategije prilagođavanja koje uključuju lokalne zajednice u donošenje odluka. Ove inicijative su od vitalnog značaja za osiguravanje da se čuje glas stanovnika i da su rješenja prilagođena njihovim potrebama. Adaptacija je neophodna za ublažavanje efekata klimatskih promena, kao što je opisano u članku o ulaganje u zelenu infrastrukturu.
Međutim, to neće biti dovoljno bez čvrste posvećenosti međunarodne zajednice. Propust da reaguju velike zemlje emisione može značiti propast čitavih nacija, kao što se vidi u slučaju Vanuatua i drugih pacifičkih ostrvskih država.
Borba Vanuatua je podsjetnik da su klimatske promjene pitanje ljudskih prava. Ugrožene zajednice imaju pravo da žive u zdravom okruženju i uživaju u resursima koji su im potrebni za napredovanje. Međunarodni pritisak na velike sile mora se povećati, a klimatska pravda mora postati temeljni stub globalnog upravljanja.
Situacija u Vanuatuu ističe jednu od najvažnijih borbi 21. veka. Kombinacija klimatske ranjivosti i borbe za globalnu pravdu izazov je koji se mora hitno riješiti. Odluke donesene danas će uticati na živote miliona u budućnosti.
