Alpe, jedan od najimpresivnijih planinskih lanaca u Evropi, suočavaju se sa alarmantnom krizom: moglo bi da bude uglavnom bez snega do kraja veka. Ova zabrinjavajuća prognoza rezultat je studije sprovedene i objavljene u časopisu Kriosferai naglašava hitnu potrebu za provedbom djelotvornih mjera za suzbijanje globalnog zagrijavanja, koje prijeti ovom kultnom planinskom lancu.
Alpi, domaćin a bogat biodiverzitet i a ogromna turistička atrakcija, neophodni su ne samo za životnu sredinu, već i za privredu hiljada zajednica koje zavise od zimski turizam. Stoga bi ova studija trebala poslužiti kao poziv na akciju i na individualnom i na kolektivnom nivou za rješavanje problema klimatska kriza i .
Prema projekcijama studije, ukoliko se ne smanje emisije stakleničkih plinova, očekuje se da će do 2100. Moglo bi nestati i do 70% alpskog snijega. Zapravo, glavni autor studije, Christoph Marty iz Instituta za istraživanje snijega i lavina (SLF), napominje da će se "snježni pokrivač u Alpama i dalje smanjivati, ali naše buduće emisije će kontrolisati koliko".
Uticaj nedostatka snijega će biti značajno duboko. Sela i gradovi u blizini Alpa, koji u velikoj mjeri ovise o industriji zimskog turizma, osjetit će posljedice ovih klimatskih promjena. Sebastian Schlögl, još jedan od istraživača SLF-a, kaže da bez prave količine padavina u obliku snijega, Privreda i društvo u turističkim regijama će biti ozbiljno pogođeni. Ovaj aspekt je ključan kada se razmatra ekonomija Bavarskih Alpa.
Snijeg u Alpima
Istraga je to otkrila skijaška sezona bi mogla biti znatno skraćena, koji počinje mjesec dana kasnije nego sada, što će uticati na milione skijaša i ljubitelja snježnih sportova. Trenutno, dovoljno snijega može biti zagarantovano samo za zimske aktivnosti nadmorske visine iznad 2,500 metara i ovo naglašava Značaj nadmorskih visina u očuvanju snijega.
Klimatska situacija je izuzetno promjenjiva posljednjih godina. Na primjer, ove godine snijeg je u Alpe stigao tek u januaru, a švicarska je strana doživjela najsušniji decembar otkako su počeli zapisi prije više od 150 godina. Štaviše, 2016. je bila treća uzastopna godina sa još jednim značajnim nedostatkom snijega tokom Božića, naglašavajući alarmantan trend koji se razvija i koji se može povezati sa .
Da bismo bolje razumjeli ovaj problem, neophodno je razmotriti uticaj , koji je ostavio planine Alpe bez snijega koji se očekivao u prethodnim sezonama.
Snow Cape
Nedostatak snijega nije jedina briga. Projekcije to ukazuju Sloj snijega koji pokriva ovaj planinski lanac biće manje dubok na svim visinama i pod različitim scenarijima emisije. Povećanje emisije stakleničkih plinova dovest će do viših temperatura, što će zauzvrat promijeniti dinamiku padavina u regiji. Dok neki klimatski modeli sugeriraju blago povećanje zimskih padavina, porast temperature također može rezultirati a više kiše umjesto snijega, fenomen koji je ključan kada se razmatra budućnost snijeg u Alpima.
Vodeće studije su pokazale da trenutni klimatski modeli predviđaju da područja na većoj nadmorskoj visini, čak i ona iznad 3,000 metara, i dalje mogu izgubiti 40% snijega do kraja vijeka. Ovo je alarmantno s obzirom na to da mnoga uspješna skijališta u regiji zavise od adekvatnog snježnog pokrivača da bi pravilno funkcionisala, što pojačava potrebu za analizom .
Za širi pogled, neophodno je razmotriti uticaj ovog fenomena na glečere i efekte globalnog zagrevanja na ova turistička područja.
Klimatske promjene
Promjene snijega i leda neće uticati samo na turizam, već i na turizam će promijeniti lokalne ekosisteme i biodiverzitet. Kako bi se snježne padavine znatno smanjile, alpski glečeri, koji djeluju kao prirodni rezervoari vode, su u ozbiljnoj opasnosti. U Njemačkoj se očekuje da će se glečeri u regiji Alpa smanjiti za najmanje trećinu do 2050. godine, gubitak koji bi mogao biti još veći ako temperature nastave rasti, što studiju čini ključnom. efekte globalnog zagrijavanja na našu okolinu.
Očekuje se da će ovo smanjenje snježnog pokrivača vremenom promijeniti količinu vode koja teče u potocima i rijekama, što će zauzvrat uticati na poljoprivredu, proizvodnju energije i upravljanje vodnim resursima. Pored toga, uticaj gubitak glečera ljeti takođe zaslužuje da se uzme u obzir.
Više kiše zimi, manje snježnog pokrivača i nestajanje glečera nagovještavaće ozbiljnu budućnost za ekologiju Alpa, jer to ne samo da će uzrokovati promjenu klime, već će utjecati i na zajednice koje za život zavise od ove vode. Da biste dublje saznali kako kiša i snijeg utiču na ovu regiju, pozivamo vas da pročitate o foehnov efekat, fenomen koji bi se mogao intenzivirati u budućnosti.
Utjecaj na turizam i privredu
- Alpska sela u velikoj mjeri zavise od zimskog turizma, koji će biti ugrožen smanjenjem snježnih padavina.
- Očekuje se da će skijaška sezona biti značajno skraćena, što će uticati na regionalnu ekonomiju.
- Projekcije sugeriraju da će snijeg biti dostupan samo na nadmorskim visinama iznad 2,500 metara, što će ograničiti pristup skijaškim stazama.
- Klimatske promjene također doprinose smanjenju biodiverziteta i značajnim poremećajima u lokalnim ekosistemima, što je fenomen koji zahtijeva više pažnje u kontekstu .
Trenutna situacija u Alpima zahtijeva dubinsku analizu i usklađen pristup ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Dok se čovječanstvo bori sa rastućom prijetnjom globalnog zagrijavanja, ključno je da se globalna zajednica ujedini kako bi radila na održivoj budućnosti. Alpe nisu samo prirodno blago, već i vitalni izvor vode i resursa za milione ljudi u Evropi, tako da je zaštita ove regije ključna za osiguranje sigurnosti i dobrobiti budućih generacija.
