Danas se krećemo prema Indijskom okeanu, tačnije prema sjeveroistočnom području. Ovdje je zaljev bengal, poznat i kao Bengalski zaljev. Njegov oblik nalikovao je obliku trokuta, a na sjeveru ga omeđuje država Zapadni Bengal i poput Bangladeša, na jugu ostrvo Šri Lanka i indijska teritorija ostrva Andaman i Nicobara, na istoku Malajski poluotok i zapad od Indijskog potkontinenta. To je zaljev s pomalo neobičnom poviješću koji ga čini prilično zanimljivim.
Stoga ćemo vam u ovom članku reći šta je Karakteristike i istorija Bengalskog zaliva.
Glavne karakteristike
Ima ukupnu površinu od najmanje oko 2 miliona kvadratnih kilometara. Važno je znati da iz ovog zaljeva teku mnoge rijeke velike veličine. Među tim rijekama, rijeka Ganges se isticala kao velika sveta riječna pritoka Indije. To je takođe jedna od najvećih rijeka u Aziji. Još jedna od rijeka koja se ulijeva u ovaj zaljev je rijeka Brahmaputra poznata kao Tsangpo-Brahmaputra. Obje rijeke su taložile velike količine sedimenta, što je uzrokovalo stvaranje velikog ambisalnog lepeza u području zaljeva.
Cijelo područje Bengalskog zaljeva je stalno napadnuto monsuni, bilo zimi ili ljeti. Uticaj fenomena znači da se tokom jesenje sezone mogu pojaviti cikloni, cunamiji, jaki vjetrovi, pa čak i tajfuni. Postoje i neki prirodni fenomeni koji se javljaju zbog klimatskih varijacija u njegovim vodama, što može dovesti do ekstremnih vremenskih pojava. S obzirom na svoju lokaciju, vode Bengalskog zaljeva stalno doživljavaju pomorski promet. To ga čini važnim trgovačkim putem sa velikim ekonomskim interesom.
Ne samo da ima ekonomski interes za bavljenje vodenim aktivnostima poput ribolova, već ima i intrigantnu biološku raznolikost. Sedimenti koje nose rijeke odgovorni su za hranjive tvari kojima se hrane fitoplankton i zooplankton.. Na obalama Bengalskog zaljeva nalazimo važne prirodne luke poput Kalkute, koja je najvažnija za posjedovanje komercijalne i financijske jezgre.
Duž ove obale proizvodi se hrana, hemijski proizvodi, električna oprema, tekstil i transportna oprema. Cijeli ovaj niz aktivnosti doprinosi velikoj ekonomskoj važnosti ovog zaljeva. Biću ono što vidimo u priči koju možemo videti da su ovo mesto bombardovali Japanci tokom godine Drugi svjetski rat za ono što se smatra povijesnim mjestom.
Istorija Bengalskog zaliva
Kao što smo već spomenuli, ovaj zaljev ima neobičnu povijest koja ga čini prilično zanimljivim. Te su zemlje prvo kolonizirali Portugalci. Jedno od glavnih naselja bilo je Santo Tomé de Meliapor, danas pretvoren u sirotinjski grad Madrasa u Indiji. 1522. godine Portugalci su sagradili crkvu, a godinama kasnije na tom mjestu su već izgradili mali grad. Prema tadašnjim standardima, Sao Tomé je bio grad, iako nema sumnje da su Evropljani imali važnu ulogu u razvoju istorije ovog regiona.
Oni su bili više nastavljači aktivnosti prethodnih kultura nego pokretači novog razvoja. Danas to vjeruju stručnjaci koji proučavaju porijeklo i istoriju cijele ove regije utjecaj ranih trgovinskih odnosa s Europljanima u ovoj regiji je precijenjen. Brojne studije su pokazale da je broj azijskih trgovaca koji su se bavili uvozom i izvozom baterija iz Bengalskog zaliva veći od broja Evropljana. Među sirovinama koje se najviše trguje imamo svilu i drugi tekstil.
Ljudi u Bengalskom zaljevu
Postoji misterija koja Bengalski zaljev povezuje s plemenom koje je znatno smanjilo njegovo stanovništvo. Malo je onih koji ostaju, ali ne zato što su izumrli, već zato što većinu njih ponovo upijaju susjedne populacije. Riječ je o nekim Andamancem koji ostaju u svom besprijekornom stanju i bogatstvo su za nauku. Oni su aboridžinski stanovnici Andamanskih i Nikobarskih ostrva u Bengalskom zaljevu. Sada ima samo oko 500-600 onih koji svoju kulturu čuvaju u cjelini, a samo njih pedesetak govori svoj jezik predaka.
Ove populacije ljudi koji pripadaju živom svijetu još uvijek žive od lova i sakupljanja, kao što se dogodilo s ljudima u praistoriji. Nastavljaju da love ribu lukovima i strijelama iz svojih kanua i poznaju umjetnost grnčarije i metalurgije željeza. Njihov jezik nema sistem numerisanja, pa se moraju zadovoljiti sa dve reči koje označavaju brojeve: jedan i više od jedan. Svi su niskog rasta i tamnije kože od okolne indijanske populacije.
Misterija ovih Andamanaca se produbila, ali istovremeno i raspršila. Postoji široka genomska studija koja se fokusirala na proučavanje fragmenata neandertalske DNK u njegovom genomu. Otkrili su znakove drevnog križanja s drugom arhaičnom i nepoznatom populacijom. Sve ovo je prilično zanimljiva nova enigma koja ove populacije čini vrijednim proučavanja. Studija pojašnjava druga važna pitanja o ovim ljudima. I veoma se razlikuju od ostalih populacija južne Azije jer je nekoliko istraživanja zaključilo da su ove populacije niskog rasta i tamne boje bile proizvod migracije iz Afrika različita i neovisna od one koju je ostatak planete stvorio prije nešto više od 50.000 godina.
Studije stanovništva
Kasnije u drugim studijama pokazuje se da to nije slučaj. Boja je ista kao što smo svi imali kad smo iz Afrike otišli u ostatak svijeta. Takođe objašnjava da je njegov nizak rast produkt a intenzivan proces prirodne selekcije kao što se to dogodilo sa ostalim ostrvskim vrstama. U ekosustavima s velikom gustinom drveća nije zgodno biti tako visok, jer je komplicirano obilniji i na kraju imaju probleme sudara s granama.
Nadam se da ćete s ovim informacijama saznati više o Bengalskom zaljevu i njegovim karakteristikama.