Borealna šuma je šumsko područje koje bi moglo sadržavati rješenje za suzbijanje klimatskih promjena, smatraju stručnjaci. A ove šume, koje zajedno sa šumama iz umjerenih zona, pokrivaju 48% svjetske šumske površine, povećao veličinu između 2000. i 2015 zbog pošumljavanja velikih razmjera, prema podacima iz FAO šumarstvo.
Ova stabla djeluju kao važni ponori ugljičnog dioksida, upijajući više nego što oslobađaju. U stvari, u jednoj deceniji, evropske šume su apsorbovale 13.000 milijarde tona ugljenik. Nema beznačajne brojke, bez sumnje.
Važnost borealne šume u klimatskim promjenama
Prema Larsu Marklundu, specijalistu UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, šumske površine bi se mogle povećati planovima održivog upravljanja. Nadalje, 90% borealnih šuma podliježe nekom planu očuvanja. Ovo naglašava važnost ovih ekosistema u borbi protiv klimatskih promjena i potrebu da se oni efikasnije implementiraju.
Drvo sa ovih stabala može se koristiti za proizvodnju energije za zamjenu fosilnih goriva, a moglo bi se koristiti i za to stvoriti proizvode od drveta koji bi nastavio da skladišti ugljenik, kao što su materijali koji se koriste za izgradnju zgrada. Mnogi od ovih materijala nude ekološki prihvatljivu alternativu tradicionalnoj gradnji, pomažući u smanjenju ugljičnog otiska novih zgrada.
Roman Michalak iz Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Evropu pozvao je na zaštitu biološke raznolikosti i promociju zapošljavanja u tom sektoru. Za Andreja Gribenjikova, direktora šumarske politike Rusije, borealne šume moraju biti zaštićene na međunarodnom nivou. Ova zaštita je ključna ne samo zbog biodiverziteta koji imaju, već i zbog njihove fundamentalne uloge u klimatskoj ravnoteži planete.
Rusija je zemlja u kojoj se nalazi 20% svih svjetskih šuma (uglavnom borealnih). Obećala se da će smanjiti emisiju CO75 za 2% do 2030. godine i do sada je uspjela povećati svoj šumski pokrivač u proteklih 50 godina, ali se i dalje suočava s izazovima poput požara i pretvaranja ovih zemljišta u poljoprivredne kulture.
Izazovi s kojima se suočava borealna šuma
Stručnjak Švicarske agencije za okoliš Christian Küchli rekao je da treba ojačati poziciju šuma u pregovorima. Bez obzira odakle dolazite, šume su neophodne. Bez njih bi klima bila sasvim drugačija. Međutim, ovi ekosistemi se suočavaju sa brojnim izazovima koji ugrožavaju njihovo postojanje.
Među glavnim problemima su:
- Šumski požari: Učestalost i intenzitet požara su dramatično porasli, a to je direktno povezano sa klimatskim promjenama i dugotrajnim sušama.
- Krčenje šuma: Pretvaranje šuma u poljoprivredno ili urbano zemljište uništava velike površine borealnih šuma, smanjujući njihov kapacitet da apsorbuje ugljenik.
- Kuge i bolesti: Blage noći su omogućile određenim štetočinama da povećaju svoju populaciju, oslabivši drveće i učinivši ih osjetljivijim na bolesti.
- Odmrzavanje permafrosta: Kako temperature rastu, permafrost se topi, oslobađajući uskladišteni ugljik i doprinoseći globalnom zagrijavanju.
Borealne šume i biodiverzitet
Tajga, ili borealna šuma, jedan je od najvećih ekosistema na planeti i dom je bogate biodiverziteta. Ove šume nisu samo naseljene četinarima kao što su bor i jela, već su i dom raznim životinjskim vrstama, uključujući sisare, ptice i raznoliku floru. Gubitak ovih šuma mogao bi imati razorne posljedice, ne samo na vrste koje zavise od njih za opstanak, već i na ljudske zajednice koje se oslanjaju na šumske resurse.
Neke simbolične životinje koje naseljavaju ove ekosisteme uključuju:
- karibu: Simbol borealnih divljih životinja, karibu zavisi od šuma za hranu i reprodukciju.
- ris: Ova velika mačka se nalazi u sjevernom dijelu borealnih šuma i ključni je grabežljivac u ekosistemu.
- orao sova: Ova ptica grabljivica može se naći u borealnim šumama, gdje igra važnu ulogu u kontroli populacija glodara.
Borealne šume su takođe ključni izvor slatke vode i pomažu u regulaciji vodenog ciklusa planete. Stoga je očuvanje ovih ekosistema od vitalnog značaja ne samo za biodiverzitet, već i za zdravlje planete općenito.
Prijedlozi za konzervaciju
Neophodno je implementirati efikasne strategije očuvanja za zaštitu borealnih šuma. Neke od ovih strategija uključuju:
- Pošumljavanje: Sprovesti programe pošumljavanja koji pomažu u obnavljanju degradiranih područja i povećanju šumskog pokrivača.
- Održivo upravljanje: Promovirati prakse upravljanja šumama koje minimiziraju utjecaj na okoliš i pomažu u očuvanju biodiverziteta.
- Obrazovanje i svijest: Promovirati obrazovanje o važnosti ovih ekosistema i mobilizirati lokalne zajednice da učestvuju u njihovom očuvanju.
- Istraživanje: Podržati istraživanja o ekologiji borealnih šuma, njihovom odgovoru na klimatske promjene i najboljim praksama za njihovo očuvanje.
Nedavna istraživanja o borealnoj šumi
Studija koju je vodila NASA otkrila je da se drveće pomiče prema sjeveru dok klimatske promjene transformiraju sjeverne ekosisteme. Ova studija je otkrila da borealne šume koloniziraju područja tundre koja su ranije bila negostoljubiva za rast drveća, što ukazuje na promjenu u vegetacijskim obrascima koji bi mogli imati značajan utjecaj na regionalnu klimu.
Istraživači su koristili satelitske podatke za praćenje ovih promjena od 1984. godine, a rezultati pokazuju povećanje šumskog pokrivača u regijama u kojima je ranije dominirala tundra. Ova ekspanzija bi mogla pomoći u apsorpciji dijela CO2 u atmosferi, ali također izaziva zabrinutost da bi mogla doprinijeti topljenju permafrosta i oslobađanju više stakleničkih plinova.
Nadalje, nedavna analiza borealnih šuma sugerira da globalno zagrijavanje stvara a vodeni stres u ovim ekosistemima, što utiče na njihovu sposobnost da efikasno skladište ugljik. Ovo naglašava hitnu potrebu rješavanja uzroka klimatskih promjena kroz efikasne i održive politike.
Uloga autohtonih zajednica u očuvanju
Autohtone zajednice su ključne za očuvanje borealnih šuma. Njihovo znanje predaka o upravljanju zemljištem i prirodnim resursima je neprocjenjivo za strategije očuvanja. Mnoge zajednice su bile na čelu napora da zaštite svoje teritorije i osiguraju da se resursi koriste na održiv način.
Saradnja sa ovim zajednicama može dovesti do implementacije upravljačkih praksi koje su ekološki prihvatljive i koje istovremeno imaju koristi za lokalnu ekonomiju. Neophodno je da se njihova prava priznaju i da budu uključeni u donošenje odluka u vezi sa upravljanjem šumama.
Nadalje, podržavanje inicijativa za razvoj zajednice koje poštuju ove ekosisteme može doprinijeti njihovom očuvanju uz istovremeno poboljšanje kvaliteta života ljudi koji zavise od njih.
Budućnost borealnih šuma
Budućnost borealnih šuma zavisiće u velikoj meri od naših današnjih akcija. Sprovođenje efikasne politike za smanjenje emisije gasova staklene bašte, zajedno sa fokusom na očuvanje i održivo upravljanje, može napraviti ključnu razliku u zdravlju ovih ekosistema.
Saradnja između vlada, nevladinih organizacija, lokalnih zajednica i naučnika je ključna za stvaranje sveobuhvatnog pristupa rješavanju izazova s kojima se suočavaju borealne šume. Uz zajednički napor, ovi vrijedni ekosistemi mogu biti zaštićeni i obnovljeni za buduće generacije.
U trenutnom kontekstu klimatskih promjena, borealne šume nisu samo vitalni prirodni resurs, već predstavljaju i ključnu komponentu u globalnim naporima za ublažavanje globalnog zagrijavanja. Njihovo očuvanje i pravilno upravljanje moralna su i ekološka obaveza da se osigura održiva budućnost.
