Mediteranska regija jedna je od najosjetljivijih na dezertifikaciju. Intenzivne i dugotrajne suše, obilne kiše koje postepeno uništavaju gornji sloj tla, razotkrivajući temeljnu stijenu, te poljoprivredna i stočarska eksploatacija čine da se efekti globalnog zagrijavanja akutno osjećaju u ovom dijelu svijeta. Dezertifikacija nije samo ekološki problem, već ima i značajne ekonomske i socijalne reperkusije koje direktno pogađaju lokalne zajednice koje zavise od zemljišta i njegovih resursa. Za dublje razumijevanje, možete pročitati o dezertifikacije u Španiji i njegov uticaj na region.
Šta je dezertifikacija?
Dezertifikacija To je proces uporne degradacije tla zbog klimatskih varijacija i ljudskih aktivnosti.. Ovaj problem se intenzivira s klimatskim promjenama, koje pogoršavaju pojave kao što su dugotrajne suše i bujične kiše, što dovodi do propadanja usjeva i pada poljoprivredne proizvodnje.
Rast stanovništva također povećava potražnju za resursima, što podstiče krčenje šuma, zagađenje tla i prekomjernu eksploataciju vodonosnika. Kombinacija ovih praksi doprinosi degradaciji životne sredine, što zauzvrat utiče na zdravlje i dobrobit ljudi koji žive u ovim ranjivim područjima. Na jugoistoku Španije, najviše pogođene provincije su Mursija, Almerija, Alikante i Albasete, gde više od 50% teritorije već pokazuje znake dezertifikacije, a do 90% je u opasnosti. Prema podacima UN-a, 74% teritorije Španije bi potencijalno moglo biti pogođeno dezertifikacijom, što bi predstavljalo ozbiljan rizik za ekonomiju, sigurnost hrane i distribuciju stanovništva u budućnosti.
Može li se nešto učiniti kako bi se to spriječilo?
Definitivno. Prema Joséu Antonio Sánchezu, predstavniku Službenog koledža geologa u Mursiji, može se primijeniti nekoliko efikasnih mjera za ublažavanje dezertifikacije. Neke od strategija uključuju:
- Održivo upravljanje vodnim resursima: Koordinirano upravljanje zemljištem i resursima je od suštinskog značaja za zaštitu tla od erozije, salinizacije i drugih oblika degradacije. Ovo uključuje efikasno korištenje vode za poljoprivredu i promociju održivih poljoprivrednih praksi poput onih navedenih u konzervatorska poljoprivreda.
- Pošumljavanje: Pošumljavanje ne samo da pomaže u očuvanju tla, već i poboljšava kvalitet zraka i biodiverzitet u regiji. Sadnja drveća i obnavljanje autohtone vegetacije mogu napraviti veliku razliku u oporavku degradiranog zemljišta, što je ključni aspekt u suočavanju sa dezertifikacija na jugoistoku Španije.
- Kontrola eksploatacije vodonosnika: Neophodno je pratiti i kontrolisati eksploataciju vodonosnika i osigurati kvalitet podzemnih voda. To se može postići primjenom snažnijih ekoloških politika.
- Obrazovanje i svijest: Podizanje svijesti o važnosti upravljanja okolišem i održivosti u poljoprivredi je ključno da bi se osiguralo da buduće generacije razumiju utjecaj svojih aktivnosti na prirodno okruženje.
Sprovođenjem ovih mjera, dezertifikacija se može obuzdati ne samo u Španiji, već iu drugim dijelovima svijeta koji se suočavaju sa istim izazovom. Takođe je važno razmotriti kako klimatske promjene utiču na zajednice i njegove resurse.
Utjecaj dezertifikacije na društvo
Efekti dezertifikacije mogu se vidjeti ne samo u povećanju područja klasifikovanih kao pustinja, već iu gubitku šuma i šumskog zemljišta zbog požara ili smrti od suše. Ove transformacije krajolika ne samo da utiču na biodiverzitet, već i stvaraju značajne ekonomske gubitke, posebno u poljoprivredi, gdje nekada plodna zemljišta mogu postati neplodna, utječući ne samo na proizvodnju hrane, već i na egzistenciju miliona ljudi koji za život zavise od poljoprivrede. Neke studije procjenjuju da se tokom prve dvije decenije 24. vijeka godišnje gubi oko XNUMX milijarde tona plodnog tla širom svijeta.
Fenomen od badlands, koji se odnosi na meka, glinovita tla koja formiraju jaruge i nemaju vegetaciju, proširio se na regije kao što je Murcia, gdje se procjenjuje da do 25% teritorije ima ovu geološku klasifikaciju. Erozija tla je jedan od najvažnijih problema; Tokom bujičnih kiša, ova područja postaju žarišta sedimentacije, što utiče na lokalne rijeke i akumulacije, kao i na kvalitet vode za piće, aspekt koji se odrazio u slučajevima kao što je Mansilla rezervoar, što otkriva kako je suša sve veći problem.
Klimatske promjene i dezertifikacija
Klimatske promjene su ključni faktor u napredovanju dezertifikacije. Na jugoistoku Španije projekcije ukazuju na značajno povećanje temperatura i nepravilnije padavine, što će povećati suše i, posljedično, otežati obnavljanje vegetacije.
Studije koje je sprovela CSIC-ova eksperimentalna stanica za sušne zone pokazale su da je napredak dezertifikacije u regijama kao što su Almeria i Murcia doveo do značajnog povećanja sušnih područja ovih provincija. Ovo povećanje aridnosti ne utiče samo na poljoprivredu već i na biodiverzitet, jer mnoge životinjske i biljne vrste zavise od zdravog i uravnoteženog ekosistema. Ekstremne suše dovele su do izumiranja vrsta i povećale ranjivost lokalnih ekosistema.
Inicijative i projekti obnove
Uprkos izazovima, u toku su inicijative koje nastoje da preokrenu ovaj proces. Projekti obnove poput onih koje promovira NVO Alvelal rade na pošumljavanju i poboljšanju tla u najugroženijim područjima. Od 2014. godine ova organizacija sarađuje sa lokalnim poljoprivrednicima na implementaciji održivih poljoprivrednih praksi i obnavljanju autohtone vegetacije.
Jedan primjer uspjeha je program pošumljavanja koji je doveo do sadnje stotina hiljada drveća i grmlja na degradiranom tlu, što ne samo da pomaže u borbi protiv dezertifikacije, već i poboljšava kvalitet zraka i promovira biološku raznolikost. Ove vrste inicijativa su ključne kako bi se osiguralo da se zajednice mogu prilagoditi promjenjivoj klimi i nastaviti napredovati. Nadalje, saradnja između naučnika, poljoprivrednika i nevladinih organizacija je od vitalnog značaja za bolje razumijevanje procesa koji dovode do dezertifikacije i razvijanje efikasnih strategija za ublažavanje njegovih efekata.
Akcije na nivou vlade, kao što su provođenje politike očuvanja i promoviranje održive poljoprivrede, od suštinskog su značaja za osiguravanje budućnosti zemljišta kojima prijeti dezertifikacija. Stoga je neophodno da i javni i privatni subjekti udruže snage u rješavanju ovog sistemskog problema.