Pustinje? U Španiji? Nemoguće. Ili možda da? Istina je da u većem dijelu zemlje, posebno u južnoj polovini i mediteranskoj regiji, padavine postaju sve oskudnije. Ovome se dodaje i uticaj koji ljudska aktivnost ima na tlo. A najgore je to sada je to još očitija stvarnost zahvaljujući studiji objavljenoj u časopisu 'Science of the Total Environment'. Od komentara je prešlo u temu koja je proučavana.
I čini se da još uvijek ne želimo da shvatimo ozbiljnost problema. The dezertifikacije u Španiji To je realnost, toliko da prema ovoj studiji, 20% teritorije već je pustinja.
Da bi se došlo do ovog zaključka, korištena su dva alata: karta stanja zemljišta i skup simulacijskih modela za svaki krajolik dezertifikacije. Zahvaljujući ovoj analizi, naučnici iz Višeg centra za naučna istraživanja (CSIC) su uspeli da otkriju koji faktori intervenišu u procesu, pogoršani klimatske promjene, Biti klimatski faktor onaj koji najviše pogađa teritoriju.
Iako se rezultati ne mogu generalizirati, jer, prema Jaimeu Martínu Valderrami, istraživaču na Eksperimentalnoj stanici aridnih zona u Almeriji, "treba proučiti više slučajeva kako bi se pokrio raspon slučajeva koje nudi španjolska teritorija i omogućile ponovljive analize na različitim lokacijama", istina je da ne bi škodilo da se sada počne djelovati. Stavite mjere kako biste izbjegli gubitak više tla.
Španija je jedna od zemalja koja je potpisala Konvenciju Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije, koja je stupila na snagu 26. decembra 1996. Ali mi kod kuće, u našim baštama, takođe možemo nešto da uradimo, npr. ne trošite vodu i ne upotrebljavajte je kad god je to moguće, i koristite proizvode organskog porijekla i ne toliko minerala (hemikalija).
Prije nego što uđemo u detalje o uzrocima i posljedicama dezertifikacije, važno je razumjeti šta je ovaj fenomen. The dezertifikacija To je proces kojim se plodna zemljišta u aridnim, polusušnim i subhumidnim područjima degradiraju, pretvarajući se u pustinjski teren. Ovaj proces može biti posljedica klimatskih varijacija i ljudskih aktivnosti, a problem je koji se javlja na svim kontinentima osim Antarktika.
Uzroci dezertifikacije u Španiji
Uzroci dezertifikacije su višestruki i složeni. Među najvažnijim su:
- Krčenje šuma: Uklanjanje vegetacijskog pokrivača može dovesti do gubitak plodnosti tla.
- Intenzivna poljoprivreda: Prekomjerno korištenje zemljišta za usjeve može dovesti do prekomjerna eksploatacija tla i vodnih resursa.
- Intenzivno stočarstvo: Neadekvatno upravljanje stočarskim aktivnostima može iscrpljuju vodne resurse i oštetiti okolnu vegetaciju.
- Klimatska promjena: globalno zagrijavanje doprinosi intenziviranje dezertifikacije, povećavajući učestalost suša.
- Ljudske aktivnosti: el pretjerani urbani rast i napuštanje održivih poljoprivrednih praksi povećalo je pritisak na prirodne resurse.
Sve ovo rezultira komplikovanim presekom faktora koji, u kombinaciji, ubrzati proces dezertifikacije u zemlji. Najpogođenije su zajednice u kojima prevladavaju intenzivna poljoprivreda i stočarstvo.
La rizična situacija u Španiji To je tema koja zaslužuje pažnju, koju predlaže opasnost od dezertifikacije koju doživljavamo.
Fenomen dezertifikacije ima razorne posledice kako za životnu sredinu tako i za društvo. Neki od najznačajnijih su:
- Gubitak biodiverziteta: Dezertifikacija mijenja prirodne ekosisteme, ugrožavajući mnoge vrste flore i faune.
- Nesigurnost hrane: Degradacija tla ima direktan uticaj na poljoprivredna proizvodnja.
- Nedostatak vode: Dezertifikacija smanjuje rezerve slatke vode, ključne za ljudski opstanak.
- Raseljavanje stanovništva: Mnogi stanovnici pogođenih područja primorani su da napuste svoje domove u potrazi za boljim uslovima.
- Porast bolesti: Degradacija životne sredine može dovesti do porasta zoonoza i drugih zdravstvenih problema.
Osim toga, procjenjuje se da će do 2050. godine biti izgubljeno oko XNUMX hektara. 1,5 miliona kvadratnih kilometara poljoprivrednog zemljišta širom svijeta ako se ne preduzmu odgovarajuće mjere. Sposobnost tla da održi život ljudi i životinja je ugrožena, što utiče na održivi razvoj i opću dobrobit stanovništva.
Španija, u opasnosti od dezertifikacije
Na evropskom nivou, Španija je zemlja koja je najosjetljivija na dezertifikaciju. Sa a 75% teritorije pod rizikom, i oko a 6% je već nepovratno degradiranoSituacija je alarmantna, posebno u autonomnim zajednicama na obali Sredozemnog mora, poput Andaluzije i Kanarskih ostrva.
Prema Državnoj meteorološkoj agenciji (Aemet), u posljednjih 40 godina, Španija je iskusila epizode dugotrajna i intenzivna suša koji su doprinijeli povećanom riziku od dezertifikacije. Ove sušne epizode su bile češće i teže, što se prevodi u a značajno smanjenje dostupnosti vode u zemlji. Prema Svjetskoj banci, omjer vodenog stresa u Španiji iznosio je 43.25% u 2020., odražavajući odnos između ukupne ekstrakcije slatke vode i ukupne prirodno dostupne obnovljive vode. Ovaj procenat naglašava kritičnu situaciju vodnih resursa u zemlji.
Mjere za borbu protiv dezertifikacije
Suočeni s ovim izazovom, važno je usvojiti efikasne mjere za sprečavanje i borbu protiv dezertifikacije. Neke od ovih mjera, koje preporučuju organizacije kao što je Ministarstvo za ekološku tranziciju i demografski izazov (MITECO), uključuju:
- Prevencija i smanjenje degradacije zemljišta: implementirati održive poljoprivredne prakse koje čuvaju kvalitet tla.
- Rehabilitacija degradiranih zemljišta: oporaviti područja koja su pretrpjela značajnu štetu kroz tehnike ekološke obnove.
- Pošumljavanje: Posadite autohtono drveće koje pomaže obnavljanju vegetacije i poboljšava zadržavanje vode u tlu.
- Poboljšano upravljanje vodama: Koristite efikasnije tehnike navodnjavanja, kao što je navodnjavanje kap po kap, i promovirajte sakupljanje kišnice za ponovnu upotrebu.
- Edukacija i ekološka svijest: promovirati kampanje podizanja svijesti o važnosti očuvanja životne sredine i prirodnih resursa.
Nadalje, saradnja između vlada, nevladinih organizacija i zajednice je od suštinskog značaja za implementaciju projekata koji doprinose održivosti i oporavku pogođenih ekosistema.
Na individualnom nivou, svako od nas može doprinijeti borbi protiv dezertifikacije u našim zajednicama kroz svakodnevne akcije, kao što su:
- Odgovorna potrošnja: odlučiti se za lokalne i sezonske proizvode koji zahtijevaju manje vodnih resursa za njihovu proizvodnju.
- Smanjite, ponovo koristite i reciklirajte: smanjiti stvaranje otpada i upotrebu materijala koji doprinose zagađenju.
- Ekološko obrazovanje: informisati i podići svijest, između ostalog, o utjecaju koji ljudske aktivnosti imaju na okoliš.
Dezertifikacija u Španiji je složen i izazovan fenomen koji zahtijeva pažnju svih. Akcije koje preduzimamo danas su ključne za osiguravanje održive budućnosti u kojoj buduće generacije mogu uživati u zdravom i produktivnom okruženju.
Neophodno je da se ponašamo odgovorno i uložimo zajednički napor na ublažavanje efekata dezertifikacije u našoj zemlji. Društvena svijest i implementacija učinkovitih politika mogu i trebaju biti dio rješenja. Stoga je svaki mali gest važan u borbi protiv dezertifikacije i zaštiti budućnosti našeg prirodnog okruženja.
