Pustinje? U Španiji? Nemoguće. Ili možda ne? Istina je da u većem dijelu zemlje, posebno u južnoj polovini i mediteranskoj regiji, padavine postaju sve rjeđe. Tome se dodaje i utjecaj ljudske aktivnosti na tlo. A najgore od svega je što je ovo sada još očiglednija stvarnost zahvaljujući studiji objavljenoj u časopisu 'Science of the Total Environment'. Od teme rasprave postala je predmet proučavanja.
Izgleda da i dalje odbijamo priznati ozbiljnost problema. Dezertifikacija u Španiji je stvarnost; toliko da je, prema ovoj studiji, 20% teritorije već pustinja.
Da bi se došlo do ovog zaključka, korištena su dva alata: karta stanja zemljišta i set simulacijskih modela za svaki krajolik dezertifikacije. Zahvaljujući ovoj analizi, naučnici iz Španskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC) uspjeli su utvrditi koji faktori su uključeni u proces, pogoršan klimatskim promjenama , pri čemu je klima faktor koji najviše utiče na teritoriju.
Iako se rezultati ne mogu generalizirati, jer, kako je izjavio Jaime Martín Valderrama, istraživač u Eksperimentalnoj stanici za aridnu zonu u Almeriji, "potrebno je proučiti više slučajeva kako bi se pokrio niz situacija širom Španije i omogućilo da se analize repliciraju na različitim lokacijama", svakako ne bi škodilo da se već sada počnu preduzimati mjere. Provođenje mjera za sprječavanje daljnjeg gubitka zemljišta.
Španija je jedna od zemalja koja je potpisala Konvenciju Ujedinjenih nacija o borbi protiv dezertifikacije, koja je stupila na snagu 26. decembra 1996. godine. Ali i mi, kod kuće, u svojim vrtovima, možemo nešto učiniti, kao što je ne rasipanje vode i njeno ponovno korištenje kad god je to moguće, te korištenje proizvoda organskog porijekla , a ne toliko mineralnih (hemijskih).
Prije nego što se udubimo u uzroke i posljedice dezertifikacije, važno je razumjeti šta je ovaj fenomen. Dezertifikacija je proces kojim plodno zemljište u sušnim, polusušnim i subhumidnim područjima degradira, pretvarajući se u pustinjski teren. Ovaj proces može biti rezultat klimatskih varijacija i ljudskih aktivnosti, a problem je prisutan na svim kontinentima osim Antarktika.
Uzroci dezertifikacije u Španiji
Uzroci dezertifikacije su višestruki i složeni. Među najvažnijim su:
- Krčenje šuma: Uklanjanje vegetacijskog pokrivača može dovesti do gubitak plodnosti tla.
- Intenzivna poljoprivreda: Prekomjerno korištenje zemljišta za usjeve može dovesti do prekomjerna eksploatacija tla i vodnih resursa.
- Intenzivno stočarstvo: Neadekvatno upravljanje stočarskim aktivnostima može iscrpljuju vodne resurse i oštetiti okolnu vegetaciju.
- Klimatska promjena: globalno zagrijavanje doprinosi intenziviranje dezertifikacije, povećavajući učestalost suša.
- Ljudske aktivnosti: el pretjerani urbani rast i napuštanje održivih poljoprivrednih praksi povećalo je pritisak na prirodne resurse.
Sve ovo rezultira složenim presjekom faktora koji, zajedno, ubrzavaju proces dezertifikacije u zemlji. Najpogođenije zajednice su obično one u kojima prevladavaju intenzivna poljoprivreda i stočarstvo.
Rizik u Španiji je problem koji zaslužuje pažnju, a potaknut je prijetnjom dezertifikacije koju doživljavamo.
Fenomen dezertifikacije ima razorne posljedice i za okoliš i za društvo. Neke od najznačajnijih su:
- Gubitak biodiverziteta: Dezertifikacija mijenja prirodne ekosisteme, ugrožavajući mnoge vrste flore i faune.
- Nesigurnost hrane: Degradacija tla ima direktan uticaj na poljoprivredna proizvodnja.
- Nedostatak vode: Dezertifikacija smanjuje rezerve slatke vode, ključne za ljudski opstanak.
- Raseljavanje stanovništva: Mnogi stanovnici pogođenih područja primorani su da napuste svoje domove u potrazi za boljim uslovima.
- Porast bolesti: Degradacija životne sredine može dovesti do porasta zoonoza i drugih zdravstvenih problema.
Nadalje, procjenjuje se da će do 2050. godine širom svijeta biti izgubljeno približno 1,5 miliona kvadratnih kilometara poljoprivrednog zemljišta ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere. Sposobnost tla da održi ljudski i životinjski život bit će ugrožena, što će utjecati na održivi razvoj i ukupnu dobrobit stanovništva.
Španija, u opasnosti od dezertifikacije
Na evropskom nivou, Španija je zemlja najranjivija na dezertifikaciju. Sa 75% svoje teritorije u riziku i oko 6% koje je već nepovratno degradirano , situacija je alarmantna, posebno u autonomnim zajednicama duž mediteranske obale, poput Andaluzije i Kanarskih ostrva.
Prema podacima Španske državne meteorološke agencije (AEMET), Španija je u proteklih 40 godina iskusila produžene i intenzivne suše koje su doprinijele povećanom riziku od dezertifikacije. Ove suše su postale češće i teže, što je rezultiralo značajnim smanjenjem dostupnosti vode u zemlji. Prema podacima Svjetske banke, omjer vodnog stresa u Španiji iznosio je 43.25% u 2020. godini, što odražava odnos između ukupne ekstrakcije slatke vode i ukupne prirodno dostupne obnovljive vode. Ovaj postotak naglašava kritičnu situaciju vodnih resursa u zemlji.
Mjere za borbu protiv dezertifikacije
Suočeni s ovim izazovom, važno je usvojiti efikasne mjere za sprečavanje i borbu protiv dezertifikacije. Neke od ovih mjera, koje preporučuju organizacije kao što je Ministarstvo za ekološku tranziciju i demografski izazov (MITECO), uključuju:
- Prevencija i smanjenje degradacije zemljišta: implementirati održive poljoprivredne prakse koje čuvaju kvalitet tla.
- Rehabilitacija degradiranih zemljišta: oporaviti područja koja su pretrpjela značajnu štetu kroz tehnike ekološke obnove.
- Pošumljavanje: Posadite autohtono drveće koje pomaže obnavljanju vegetacije i poboljšava zadržavanje vode u tlu.
- Poboljšano upravljanje vodama: Koristite efikasnije tehnike navodnjavanja, kao što je navodnjavanje kap po kap, i promovirajte sakupljanje kišnice za ponovnu upotrebu.
- Edukacija i ekološka svijest: promovirati kampanje podizanja svijesti o važnosti očuvanja životne sredine i prirodnih resursa.
Nadalje, saradnja između vlada, nevladinih organizacija i zajednice je od suštinskog značaja za implementaciju projekata koji doprinose održivosti i oporavku pogođenih ekosistema.
Na individualnom nivou, svako od nas može doprinijeti borbi protiv dezertifikacije u našim zajednicama kroz svakodnevne akcije, kao što su:
- Odgovorna potrošnja: odlučiti se za lokalne i sezonske proizvode koji zahtijevaju manje vodnih resursa za njihovu proizvodnju.
- Smanjite, ponovo koristite i reciklirajte: smanjiti stvaranje otpada i upotrebu materijala koji doprinose zagađenju.
- Ekološko obrazovanje: informisati i podići svijest, između ostalog, o utjecaju koji ljudske aktivnosti imaju na okoliš.
Dezertifikacija u Španiji je složen i izazovan fenomen koji zahtijeva pažnju svih. Akcije koje preduzimamo danas su ključne za osiguravanje održive budućnosti u kojoj buduće generacije mogu uživati u zdravom i produktivnom okruženju.
Neophodno je da se ponašamo odgovorno i uložimo zajednički napor na ublažavanje efekata dezertifikacije u našoj zemlji. Društvena svijest i implementacija učinkovitih politika mogu i trebaju biti dio rješenja. Stoga je svaki mali gest važan u borbi protiv dezertifikacije i zaštiti budućnosti našeg prirodnog okruženja.
