Fenomen El NiƱo se Äuje gotovo svugdje u svijetu zbog njegovog utjecaja na globalnu klimu. MeÄutim, Å”ta je to i kako funkcioniÅ”e nije dobro shvaÄeno. S druge strane, postoji i suprotan fenomen El NiƱu poznat kao La NiƱa.
La NiƱa takoÄe proizvodi važne promjene u klimi na planeti i njene posljedice su priliÄno važne. Stoga Äemo detaljno razgovarati o ovom fenomenu. Želite li znati sve o fenomenu La NiƱa?
Fenomen El NiƱo
Da bismo u potpunosti razumjeli fenomen La NiƱa, prvo moramo razumjeti kako El NiƱo funkcioniÅ”e. Prvo, zaÅ”to se naziva fenomenom i zaÅ”to El NiƱo? Fenomen u prirodnim naukama nije neÅ”to izvanredno , veÄ bilo koja fiziÄka manifestacija koja se može posmatrati direktnim posmatranjem ili indirektnim mjerenjem. Stoga su El NiƱo i padavine meteoroloÅ”ki fenomeni.
Ime El NiƱo dali su ribari iz grada Paita u sjevernom Peruu u odnosu na bebu Isusa, buduÄi da se ovaj fenomen pojavio u božiÄnoj sezoni.
Å ta je fenomen El NiƱo? Pa, normalno ponaÅ”anje pasata u Pacifiku je da puÅ”u od istoka prema zapadu. Ovi vjetrovi guraju vodu od južnoameriÄkih obala i odnose je prema Okeaniji i Aziji. Sva ta akumulirana topla voda stvara padavine i tropsku klimu u tim podruÄjima. Ono Å”to se deÅ”ava u Južnoj Americi je da se sva topla voda koja je istisnuta zamjenjuje hladnom vodom koja se diže iz dubina na povrÅ”inu. Ova struja hladne vode naziva se Humboldtova struja.
Ova situacija tople vode na zapadu i hladne vode na istoku stvara temperaturnu razliku u Tihom okeanu, dajuÄi nam tropsku klimu u Okeaniji i dijelovima Azije . U meÄuvremenu, vjetar visoko u atmosferi kreÄe se u suprotnom smjeru, Å”to rezultira sistemom cirkulacije zraka koji stalno gura tople vode prema zapadu. Ovo je normalna situacija u Tihom okeanu i njegovoj klimi.
Ali fenomen El NiƱo, koji se redovno javlja u ciklusima od tri do pet godina, mijenja cijelu ovu dinamiku. Ovaj fenomen poÄinje slabljenjem pasata, prisiljavajuÄi svu toplu vodu uskladiÅ”tenu u Okeaniji da se pomjeri prema Južnoj Americi. Kada ova voda stigne do obala, ona isparava i proizvodi neuobiÄajeno obilne padavine, dok klima s druge strane Pacifika postaje suha, uzrokujuÄi teÅ”ke suÅ”e.
La NiƱa fenomen
VeÄ znate normalno funkcionisanje okeanskih struja i pasata Tihog okeana. Sad Äe vam biti lakÅ”e razumjeti Å”ta je fenomen La NiƱa.
Naziv La NiƱa je odabran jer je suprotnost El NiƱu, iako to nema mnogo smisla, buduÄi da je El NiƱo ime Isusa Krista. Kada se ovaj fenomen dogodi, pasati puÅ”u veÄom snagom nego inaÄe, uzrokujuÄi akumulaciju mnogo viÅ”e tople vode uz obale Okeanije i Azije. To rezultira ekstremnim padavinama u tim regijama, ali i jakom suÅ”om u Južnoj Americi.
Ova dva fenomena proizvode nestaŔicu ribe i prirodne katastrofe.
Posljedice fenomena La NiƱa
Fenomen La NiƱa obiÄno traje mjesecima, a posljedice koje donosi su sljedeÄe:
- Pritisak na nivou mora opada u regiji Oceanije, a porast iste u tropskom i suptropskom Pacifiku duž obala Južne Amerike i Centralne Amerike; Å”to uzrokuje porast razlike pritiska koji postoji izmeÄu oba kraja ekvatorijalnog Pacifika.
- Vjetrovi johe se pojaÄavaju, uzrokujuÄi da relativno hladnije duboke vode duž ekvatorijalnog Pacifika ostanu na povrÅ”ini.
- Nenormalno jaki pasati vrÅ”e veÄi efekat otpora na povrÅ”ini okeana, poveÄavajuÄi razliku u nivou mora izmeÄu oba kraja ekvatorijalnog Tihog oceana. S tim nivo mora opada na obalama Kolumbije, Ekvadora, Perua i sjevernog Äilea i poveÄava se u Okeaniji.
- Kao rezultat pojave relativno hladnih voda duž ekvatora, temperatura povrÅ”ine mora opada ispod srednje klimatoloÅ”ke vrijednosti. Ovo predstavlja najneposredniji dokaz o prisustvu fenomena La NiƱa. MeÄutim, maksimalne negativne toplotne anomalije su manje od onih zabilježenih tokom El NiƱa.
- Tokom dogaÄaja La NiƱa, vruÄe vode u ekvatorijalnom Tihom oceanu koncentrisane su u regionu pored Okeanije i nad tim regionom se razvija hladne struje za devojÄicu.
- KiÅ”e se poveÄavaju u jugoistoÄnoj Aziji, dijelovima Afrike, Brazilu i Australiji, gdje bi poplave postale uobiÄajene.
- UÄestalost tropskih oluja i uragana u Sjedinjenim Državama je sve veÄa, Å”to moramo uzeti u obzir.
- Snježne padavine koje bi mogle biti povijesne u nekim dijelovima SAD-a.
- Velike suÅ”e u zapadnoj Americi, u MeksiÄkom zaljevu i na sjeveroistoku Afrike. Temperatura u tim mjestima mogla bi biti neÅ”to niža nego inaÄe.
- U Å paniji i Evropi uopÅ”te, padavine bi mogle znaÄajno da porastu, Å”to takoÄe utiÄe na klimu.
Faze fenomena La NiƱa
Ova se pojava ne dogaÄa ovako iz jednog trenutka u drugi, veÄ da bi se u potpunosti manifestirala, prolazi kroz razliÄite faze.
Prva faza ukljuÄuje poÄetak slabljenja fenomena El NiƱo. Ova dva fenomena su obiÄno cikliÄna, tako da jedan slijedi drugi. Kada pasati, koji su prestali, ponovo poÄnu puhati i struja zraka se stabilizira kao normalna, La NiƱa može poÄeti ako brzina pasata postane neuobiÄajeno visoka.
Poznato je da se La NiƱa poÄinje javljati kada pasati jaÄe zapuÅ”u i kada se intertropska zona konvergencije ranije pomakne prema sjeveru sa svog uobiÄajenog položaja. Pored toga, poveÄava se zona konvekcije na Tihom oceanu.
Znanstvenici utvrÄuju da se La Ninja razvija kada se dogodi:
- Slabljenje kontraekvatorijalne strujeOn uzrokuje da tople vode koje dolaze s azijskih obala malo utjeÄu na vode Pacifika u Americi.
- ProÅ”irenje morskih izbojaka, koje se javljaju kao posljedica intenziviranja pasata. Izbojci se deÅ”avaju kada se velika koliÄina povrÅ”inske vode zamijeni hladnom vodom u dubini i kada se sve hranjive sastojke koji su bili ispod povrÅ”inskih slojeva uzdižu. Uz viÅ”ak hranjivih sastojaka, organizmi i ribe koji tamo žive množe se i vrlo je pozitivan za ribolov.
- JaÄanje južne ekvatorijalne struje, posebno u blizini ekvatora, povlaÄenjem hladnih voda koje smanjuju temperature istoÄnog i centralnog tropskog Pacifika.
- VeÄa blizina termoklina (regija u kojoj dolazi do brzog smanjenja temperature) morskoj povrÅ”ini u tropskom Pacifiku, Å”to favorizira postojanost morskih vrsta koje hranu pronalaze duže vrijeme.
Posljednja faza se dogaÄa kada pasati poÄinju gubiti snagu i puhati snagom kao i obiÄno.
Koje cikluse ima fenomen La NiƱa?
Kada se La NiƱa javi, obiÄno traje izmeÄu 9 mjeseci i 3 godine , ovisno o njenom intenzitetu. OpÄenito, Å”to je kraÄe trajanje, to su efekti intenzivniji. Najteži i najÅ”tetniji uticaji se vide tokom prvih 6 mjeseci.
ObiÄno zapoÄinje od sredine godine, dostiže svoj maksimalni intenzitet na kraju i rasipa se sredinom sljedeÄe godine. Javlja se rjeÄe nego Å”to to Äini El NiƱo. ObiÄno se javlja izmeÄu perioda od 3 do 7 godina.
Možemo li zaustaviti ove pojave?
Odgovor je ne. Ako bismo željeli kontrolirati prisustvo ili intenzitet oba fenomena, morali bismo biti u moguÄnosti kontrolirati temperature Tihog okeana. Zbog ogromne koliÄine vode u ovom okeanu, morali bismo iskoristiti svu energiju generiranu eksplozijom 400.000 hidrogenskih bombi od 20 megatona za zagrijavanje vode. Kada bismo to mogli uÄiniti, mogli bismo zagrijavati pacifiÄku vodu po volji, iako bismo je onda morali ponovo ohladiti.
Stoga, dok se ne pronaÄe naÄin za kontrolu ovih pojava, sve Å”to možemo uÄiniti jeste da ih sprijeÄimo, budemo vrlo svjesni njihovog prisustva kako bismo kreirali politike za djelovanje i smanjenje uticaja i, prije svega, pružili pomoÄ Å¾rtvama.
JoÅ” uvijek nije znanstveno poznato zaÅ”to se ti fenomeni javljaju, ali poznato je da se ÄeÅ”Äe javljaju zbog klimatskih promjena. Porast globalnih temperatura destabilizira prisustvo ovih pojava i cirkulaciju vodenih masa.
Uz ove informacije siguran sam da svaki put kad Äujete ime oba fenomena sigurno znate Å”ta je to.