Ljudsko tijelo je izuzetno prilagodljivo. Kroz istoriju, naša vrsta je bila u stanju da se aklimatizuje i na veoma hladnu i na ekstremno vruću klimu. Ovaj kapacitet je omogućio kolonizaciju gotovo svakog kutka planete. Međutim, ne smijemo zaboraviti da, uprkos našoj adaptaciji, Postoje jasne granice naše tolerancije na ekstremne vrućine.
Klimatski ekstremi mogu biti štetni, a upravo ti ekstremi će definirati postojanje na našoj planeti ukoliko ne uspijemo ublažiti globalno zagrijavanje. Prema nedavnom istraživanju, Očekuje se da će do 2050. dodatnih 350 miliona ljudi pati od toplotnog stresa u poređenju sa sadašnjim stopama.. Ovaj fenomen je povezan s porastom bolesti, pa je neophodno razumjeti važnost javnog zdravlja u suočavanju s toplotnim stresom.
Tom Matthews, klimatolog sa Univerziteta John Moores u Liverpoolu i glavni autor studije, zajedno s timom istraživača, ispitali su 44 od 101 najnaseljenijeg megagrada na svijetu. Njihova analiza je to otkrila Toplotni stres se udvostručio sa povećanjem globalne temperature za 1.5 stepeni Celzijusa. Uzimajući u obzir da će prosječna temperatura planete vjerovatno porasti za 2 stepena Celzijusa, Više od 350 miliona ljudi će živjeti pod toplinskim stresom do 2050. Ovaj fenomen je povezan sa povećanjem učestalosti i intenziteta toplotnih talasa kako globalne temperature nastavljaju da rastu.
Da bi došli do ovog zaključka, istraživači su koristili napredne klimatske modele da posmatraju kako će projekcije zagrevanja uticati na uslove toplotnog stresa. Njihovi nalazi sugeriraju da čak i ako uspijemo ograničiti globalno zagrijavanje, Megagradovi poput Karačija u Pakistanu i Kalkute u Indiji nastaviće da se suočavaju sa godišnjim uslovima sličnim onima iz 2015. godine, kada su toplotni talasi odnijeli živote 1200 ljudi u Pakistanu i više od 2000 u Indiji..
Rezultati studije su alarmantni, jer ukazuju da su svjetski gradovi u ozbiljnom riziku zbog velike gustine asfalta i cementa, koji apsorbiraju toplinu, podižući temperature u urbanim centrima iznad onih u ruralnim područjima. Ovo povećanje temperature pogoršava uticaj toplotnog stresa i može biti pogubno za javno zdravlje.
Prema izvještaju NASA-e, Toplotni stres je jedan od vodećih uzroka smrti uzrokovanih klimom u mnogim zemljama.. Ovaj fenomen se više nego udvostručio u posljednjih 40 godina. Colin Raymond iz NASA-ine Laboratorije za mlazni pogon kaže Temperatura vlažnog termometra je ključni pokazatelj za razumijevanje toplotnog stresa. Ovo mjerenje predstavlja najnižu temperaturu na koju se predmet može ohladiti kada voda ispari iz njega. Ovo postaje vitalni faktor, jer ukazuje na sposobnost ljudskog tijela da se hladi znojenjem. Što je temperatura vlažnog termometra viša, ljudskom tijelu je teže regulirati temperaturu, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
Koja je granica kojoj ljudsko tijelo može odoljeti?
Studije to sugeriraju Najviša temperatura vlažnog termometra koju ljudi mogu izdržati kada su izloženi elementima najmanje šest sati je otprilike 35 stepeni Celzijusa.. Kada se ovi nivoi dostignu ili prekorače, postaje praktično nemoguće za tijelo da regulira svoju temperaturu, što može dovesti do fizičkog kolapsa.
Od 2005. godine, u suptropskim područjima kao što su Pakistan i Perzijski zaljev, zabilježene su temperature koje prelaze 35 stepeni Celzijusa u nekoliko navrata. Istraživanja također ukazuju na povećanje učestalosti ovih događaja. Osim toga, temperature između 32 i 35 stepeni Celzijusa su se više nego utrostručile u posljednjih 40 godina, što je izazvalo zabrinutost zbog toplotnog stresa u populaciji.
Koje će regije svijeta morati da se suoče sa ovim fenomenom?
Iako nije lako predvidjeti kada ćemo redovno dostići temperaturu vlažnog termometra iznad 35 stepeni Celzijusa, klimatski modeli sugeriraju da Određeni regioni će se suočiti sa ovim uslovima u narednih 30 do 50 godina. Najranjivija područja uključuju južnu Aziju, Perzijski zaljev i dijelove istočne Kine i jugoistočne Azije.
Što se tiče specifičnih regija, procjenjuje se da će do 2050. godine, područja Španije kao npr Madrid, Valensijanska zajednica i Andaluzija doživjet će više od tri mjeseca godišnje sa temperaturama iznad 35 stepeni. Međutim, ovi regioni neće biti toliko izloženi kao druga mesta u svetu gde je vlažnost veća, što pogoršava toplotni stres. Ovaj fenomen se može uočiti i na mjestima koja su iskusila neobične toplotne talase.
Situacija postaje još zabrinjavajuća kada se uzme u obzir da klimatske promjene uzrokuju promjene u vremenskim obrascima, povećavajući učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja, uključujući periode suše i ekstremnih toplinskih valova.
Dugoročno, to se i očekuje Kombinacija ovih fenomena povezana je s porastom smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnom vrućinom, zajedno s porastom bolesti uzrokovanih toplotnim stresom.. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da bi do 2050. klimatske promjene mogle dovesti do do 250,000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje zbog toplotnog stresa, respiratornih i kardiovaskularnih bolesti i pothranjenosti.
Veza između toplotnog stresa i urbanizacije
Veliki gradovi predstavljaju poseban izazov kada je u pitanju toplotni stres. Većina metropola doživljava fenomen poznat kao efekat urbanog toplotnog ostrva, gdje su temperature u centru grada znatno više nego u okolnim ruralnim područjima zbog koncentracije zgrada, asfalta i drugih materijala koji upijaju toplinu. Ovaj fenomen stvara okruženje u kojem ekstremna vrućina može biti još opasnija, pojačavajući važnost razumijevanja kako efekat toplotnog ostrva može uticati na javno zdravlje.
Urbana područja su također često osjetljivija na sušu i nedostatak čiste vode, što dodatno pogoršava situaciju. Gradovi koji nemaju dovoljno zelene infrastrukture, kao što su parkovi i drveće, posebno su podložni ovim problemima, jer im nedostaju prirodni mehanizmi koji pomažu umjerenim temperaturama.
Adaptacije su neophodne za ublažavanje ovih uticaja. Vlade i gradovi moraju izraditi planove.
- Napravite zelene površine: Dodavanje parkova i zona za rekreaciju može pomoći u smanjenju lokalnih temperatura i pružiti hladna utočišta za vrijeme toplinskih valova.
- Implementirajte sisteme ranog upozorenja: Oni mogu informisati javnost o ekstremnim vrućinama i preporučiti zaštitne mjere.
- Reorganizacija urbanog prostora: Modifikovanje urbanog planiranja kako bi se omogućila bolja ventilacija i protok vazduha može pomoći u ublažavanju efekta toplotnog ostrva.
- Promovirajte javno obrazovanje: Neophodno je informisati građane o tome kako se zaštititi u periodima ekstremnih vrućina i koje mjere poduzeti da očuvaju svoje zdravlje.
Neophodan je sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir potrebe stanovništva i postojeću infrastrukturu u svakom gradu. Nedjelovanje može dovesti do značajnog povećanja zdravstvenih problema u populaciji uzrokovanih toplotnim stresom.
Stručnjaci upozoravaju da će bez hitnih mjera za smanjenje emisija i ublažavanje globalnog zagrijavanja, broj ljudi pogođenih toplotnim stresom nastaviti rasti. Ovo ne predstavlja samo rizik za javno zdravlje, već i ekonomske komplikacije. Troškovi medicinske njege će rasti, a produktivnost rada dramatično će pasti, posebno u sektorima koji se oslanjaju na rad na otvorenom. Od vitalnog je značaja usvojiti mjere koje ublažavaju uticaj toplotni stres kod životinja, jer zdrav ekosistem doprinosi zdravlju ljudi.
Vremenom bi klimatske promjene mogle dovesti do masovnih migracija jer ljudi nastoje pobjeći od ekstremnih uslova. Ovaj pokret bi mogao stvoriti društvene i političke tenzije, kao i sukobe u područjima koja su već pod pritiskom drugih društvenih, ekonomskih ili okolišnih faktora.
Prelazak na održiviji svijet je hitan. Neophodno je da i vlade i građani poduzmu mjere za rješavanje uzroka klimatskih promjena i prilagođavanje njihovim posljedicama.. Saradnja među nacijama je neophodna u borbi protiv globalnog zagrijavanja i toplotnog stresa, za koji se očekuje da će se povećati u budućnosti.
