Efekti klimatskih promjena sve su akutnija briga u našem modernom svijetu. The toplotnih talasa Ovo su samo neke od pojava koje se povećavaju po intenzitetu i učestalosti, pored tropskih oluja, uragana, suša i drugih ekstremnih vremenskih pojava koje utiču na živote miliona ljudi. Kako bi se kvantificirala očekivana buduća šteta zbog ovih promjena, provedena je studija objavljena u časopisu Lancetovo planetarno zdravlje što daje alarmantnu sliku.
Prema studiji, očekuje se da će klimatske katastrofe ove veličine uzrokovati do 152.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi između 2071. i 2100. godine. Ova zabrinjavajuća brojka sugerira da bi dvije od tri osobe koje žive u Evropi do kraja ovog stoljeća mogle biti pogođene ekstremnim vremenskim prilikama, povećavajući vjerovatnoću smrtnosti.
Povećanje ekstremnih događaja
Ova analiza se fokusira na proučavanje različitih efekte klimatskih promjena koje bi se mogle manifestovati u ne tako dalekoj budućnosti. Studija je identifikovala i analizirala sedam ključnih katastrofa: toplotni talasi, hladni talasi, šumski požari, suše, poplave i mećave.
Svijest o klimatskim promjenama još uvijek se nije dovoljno proširila širom svijeta. Ove promjene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju u 21. vijeku. Kako klimatske katastrofe postaju sve češće, rizici povezani s njima se povećavaju, utičući ne samo na zajednice već i na ekonomske sisteme i infrastrukturu.
Ako se ne preduzmu hitne mjere za smanjenje globalnog zagrijavanja, procjenjuje se da 350 miliona Evropljana godišnje bi moglo biti izloženo ekstremnim vremenskim prilikama do kraja ovog stoljeća.
Forzierijeva grupa je sprovela iscrpnu analizu, pregledavajući zapise o približno 2.300 klimatskih katastrofa koje su se dogodile u Evropi između 1981. i 2010. Rezultati su pokazali rastuću ranjivost stanovništva na ove pojave. Iako su globalni ciljevi kao što je Pariški sporazum uspostavljeni, Čak ni njegova implementacija ne bi spriječila globalno zagrijavanje da padne ispod 2 stepena Celzijusa. U tom kontekstu, toplotni valovi se pojavljuju kao najsmrtonosnija pojava, potencijalno uzrokujući većinu smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vremenskim pojavama.
Ovi podaci nisu samo alarmantni brojevi, oni su poziv na buđenje u realnost s kojom se suočavamo ako ne djelujemo odlučno. Buduća predviđanja su mračna i zahtijevaju hitnu akciju.
Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje
Klimatske promjene imaju a direktan uticaj na zdravlje ljudi. Intenzivniji toplotni talasi mogu dovesti do povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih sa kardiovaskularnim i respiratornim bolestima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), klimatske promjene su najveća prijetnja globalnom zdravlju u 21. stoljeću. Njegovi efekti se manifestuju kroz direktne uticaje, kao što su toplotni talasi, suše i jake oluje, kao i indirektni uticaji koji utiču na sigurnost hrane i dostupnost vode.
Osim toga, javno zdravlje bi moglo biti ugroženo povećanjem širenje novih bolesti, proizvod zagrijavanja i promjene ekosistema. Na primjer, bolesti koje se prenose vektorima kao što su denga groznica i Zika virus će postati češći zbog klimatskih promjena. Pothranjenost i prisilno raseljavanje pogođenog stanovništva također će se značajno povećati kao rezultat nesigurnosti hrane i vode. Prema procjenama, pogoršanje globalnog zdravlja moglo bi dovesti do značajnog povećanja respiratorne bolesti zbog pogoršanja kvaliteta zraka, uzrokovanog klimatskim promjenama.
Predviđa se da će nestašica vode uticati i na okolinu 3.000 milion ljudi ako temperature nastave rasti. U tom smislu moramo prepoznati međusobnu povezanost koja postoji između ljudskog zdravlja, ekosistema i klime. Ako su izvori vode ugroženi, sposobnost zajednica da prežive i napreduju će biti ozbiljno narušena.
Čini se da su budući učinci klimatskih promjena na zdravlje sve više zabrinjavajući, zbog čega je ključno pripremiti se za porast bolesti kao što je spomenuto u našem članku o uticaja na trudnice.
Ekonomski efekti klimatskih promjena
Utjecaji klimatskih promjena nisu samo ekološki i zdravstveni. Takođe imaju a razarajući efekat na globalnu ekonomiju. Kompanije počinju da shvataju finansijski uticaj ekstremnih vremenskih prilika; Oštećena infrastruktura i gubici usjeva počinju da utiču na regionalne ekonomije.
Procjenjuje se da bi klimatske promjene mogle progurati između 32 miliona i 132 miliona ljudi u ekstremnom siromaštvu u narednoj deceniji. Ovo povećanje siromaštva će se pogoršati smanjenjem poljoprivredne proizvodnje i povećanjem troškova osnovnih resursa, kao što je voda. U Evropi se očekuje povećanje ekonomskih gubitaka zbog klimatskih promjena, što će dovesti do daljeg opterećenja sistema javnog zdravlja i socijalne zaštite.
Jedan od najvidljivijih ekonomskih uticaja može se vidjeti u poljoprivredni sektor, budući da se očekuje da će na produktivnost ključnih usjeva poput kukuruza, pšenice i pirinča sve više utjecati ekstremni vremenski uslovi, smanjujući njihov prinos barem za 5% u glavnim produktivnim regionima. Povećanje temperature od 2 stepena moglo bi imati još razornije posljedice, posebno u ranjivim područjima kao što su podsaharska Afrika i jugoistočna Azija, gdje bi sigurnost hrane bila značajno ugrožena. Ovo ne samo da će dovesti do gladi, već će i poremetiti međunarodna tržišta hrane, utičući na ekonomije koje zavise od poljoprivrede.
Kako vremenski događaji postaju ekstremniji, povezani troškovi oni su takođe povećani. Na primjer, upravljanje vanrednim situacijama i katastrofama, kao i sanacija oštećene infrastrukture, predstavljaju značajan finansijski teret za vlade. Projekcije sugeriraju da bi ekonomski gubici mogli biti nesrazmjerni ako se ne provedu adekvatne mjere ublažavanja. Također možete pročitati više o ugrožene pustinje zbog globalnog zagrijavanja i njegovih ekonomskih implikacija.
Projekcije za budućnost
Budućnost klimatskih promjena je neizvjesna, ali su naučnici uspostavili određene scenarije na osnovu trenutnih podataka. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) je primijetio da ako se emisije stakleničkih plinova nastave trenutnom brzinom, očekuje se da će se globalna prosječna temperatura povećati za raspon od 2,3 do 2,7 stepeni Celzijusa do kraja veka. Ovo povećanje temperature će imati neproporcionalne efekte na različite regione, pojačavajući suše u nekim oblastima, dok će u drugim izazvati poplave.
Očekuje se da će, ukoliko se ne preduzmu drastične mjere za suzbijanje globalnog zagrijavanja, ekstremni vremenski događaji postati češći i ozbiljniji. Posebno su zabrinjavajući izvještaji o topljenju arktičkog leda, što doprinosi porastu nivoa mora. Uz očekivano povećanje do 6,6 stopa do 2100, mnogi priobalni gradovi mogli bi se suočiti sa teškim poplavama, protjerajući milione ljudi iz svojih domova.
Nadalje, klimatske promjene će uticati na kvalitet života u regijama u kojima su klimatski uslovi tradicionalno stabilni. Projekcije ukazuju da će se suše intenzivirati, povećavajući konkurenciju za oskudne resurse, dok se očekuje da će sezona požara biti duža i destruktivnija. Interakcija između ovih fenomena stvara dodatni stres za javno zdravlje i globalnu ekonomiju. S tim u vezi, zanimljivo je čitati o tome gradovi koji bi mogli nestati zbog ovih promjena.
S obzirom na ove projekcije, neophodno je da nacije rade zajedno na implementaciji efektivne strategije za ublažavanje i prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena. Ovo uključuje prelazak na obnovljivu energiju, razvoj otporne infrastrukture i promjene u obrascima potrošnje kako bi se smanjio globalni ugljični otisak. Uspostavljanje međunarodnih sporazuma i lokalnih mjera bit će ključ za rješavanje ovog globalnog izazova.
Budućnost naše planete zavisi od odluka koje donosimo danas. Trenutna akcija ne samo da može ublažiti ljudsku patnju, već i osigurati da buduće generacije mogu uživati u zdravom i prihvatljivom svijetu.
