Kako globalne prosječne temperature rastu uslijed globalnog zagrijavanja, očekuje se da će suše postati češće i oštrije u mnogim regijama planete. Postoji nova studija koja to ukazuje kopnenim ekosustavima treba duže da se oporave od nedavnih suša od onih koje su postojale u 20. veku. To postaje sve evidentnije ekosistemi su neophodni za borbu protiv klimatskih promjena, a njen oporavak je od suštinskog značaja.
Povećanje prosječnih temperatura na planeti moglo bi dovesti do toga da se ekosustavi ne oporave u potpunosti. To bi dovelo do odumiranja drveća i, prema tome, do veće emisije stakleničkih plinova.
Nakon suše
Tim predvođen Christopherom Schwalmom iz istraživačkog centra Woods Hole u Falmouthu, Massachusetts, SAD, i Joshom Fisherom iz NASA-e u istoj zemlji, mjerio je vremena oporavka od suša u nekoliko regija svijeta. Da bi se ovo izmjerilo, korištene su projekcije klimatskih modela i mjerenja na zemlji. Ova vrsta studija je ključna za bolje razumijevanje priroda suša i njegov uticaj na ekosustavi.
Zaključak istraživanja je takav treba sve više i više vremena da se gotovo sva kopnena područja oporave nakon perioda suše. Dvije su regije koje su posebno ranjive na ovaj fenomen. Ovo je područje tropskih područja i onih na visokim sjevernim geografskim širinama. U ova dva područja vrijeme oporavka nakon suše bilo je mnogo duže nego u ostalim.
Iz svemira možete vidjeti sve šume i druge ekosisteme planete koji su stalno pogođeni sušom. Kako prosječne globalne temperature rastu, suše su sve češće i intenzivnije. Osim toga, istraživanje nam omogućava da bolje razumijemo kako dezertifikacije u Španiji i druge oblasti mogu pogoršati ovaj problem, aspekt koji je povezan stanje suše u Španiji.
[related url=»https://www.meteorologiaenred.com/Desertification-in-southeast-Spain-could-worsen-in-the-coming-years.html»]
Podaci za budućnost
Podaci prikupljeni iz svemira omogućavaju verifikaciju ovih simulacija prošle i sadašnje klime, što zauzvrat pomaže u smanjenju neizvjesnosti u budućim klimatskim projekcijama. Ovo znanje je neophodno za predviđanje oporavak ekosistema nakon suše u veoma pogođenim regionima, što je od vitalnog značaja i za prilagodimo naše strategije protiv klimatskih promjena.
Vrijeme potrebno za oporavak ekosistema presudan je parametar za procjenu mogućnosti preživljavanja istog u ekstremnim situacijama. Takođe pomaže znati šta je prag na kojem drveće počinje umirati zbog nedostatka vode. Ovaj prag je od suštinskog značaja za razumevanje uticaja globalnog zagrevanja na ekosisteme, u kontekstu gde šume sa većom biodiverzitetom pokazuju veću otpornost na sušu.
Kraći periodi između suša, u kombinaciji sa dužim vremenima oporavka, mogli bi dovesti do širokog odumiranja drveća, smanjujući sposobnost pogođenih kopnenih područja da apsorbuju atmosferski ugljenik.
[related url=»https://www.meteorologiaenred.com/using-big-data-to-fight-climate-change.html»]